Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 10. kolovoza 1603. godine, nakon godinu dana, Papinim činom odrješenja od izopćenja, završena je mučna afera izbila nakon ubojstva fra Jeronima Jeđupka. (1) Oporukom Dubrovčanina Mata Androvića, 10. kolovoza 1793. godine, i Dubrovniku se uspostavlja javna rasvjeta. (2) 10. kolovoza 1844. godine, uplovljavanjem u grušku luku broda Barone Stuermer sa 153 „putnika izleta za razonodu“ rođen je dubrovački moderni turizam. (3) Blagdan je sv. Lovra (Đakona), koji se 10. kolovoza, kao blagdan obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (4) Sv. Lovra mč. danas slave: župa sv. Andrije u Dubrovniku, Majkovi, Orebić/Žukovac, Pridvorje/Rudež i Trstenik. Žrnovo/Jankovo slavi Gospu Lurdsku. U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Luke Depola (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Lovro, Laura, Zvjezdan, Lovorka, Krunoslava, Josip i Franjo. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 10. kolovoza, obilježavao se  blagdan – Sv. Lovra. Blagdan Sv. Lovrijenca, Sv. Lovra slavio se u Dubrovniku od dav­nine, naveden je u najstarijim državnim kalendarima i svim blagdanskim popisima nakon toga. Već od 15. stoljeća Dubrovčani su pobožnost tom svecu na njegov blagdan iskazivali pohađanjem službe Božje u crkvici uz utvrdu Lo­vrijenac. Početkom 18. stoljeća Sv. Lovra Dubrovčani su proglasili “svetim zaštitnikom”. Povod tome bila je dobra vijest s Porte, koja je 1703. stigla upravo uoči ovog blagdana: Osmanlije su oprostili dio tributarnih zaostataka i pristali da se harač do daljnjega plaća tek svake treće godine. (7) 

Jedan od glavnih državnih prihoda Dubrovačke Republike bio je monopol soli, koja se izvozila u okolne krajeve. Radi toga je bilo u gradu nekoliko skladišta za sol, koja su nazivana slanicama, i označena slovima, a prvi se put spominju 1383. g. Od svih sedam starih slanica sačuvala se samo ona označena slovom B, koja se nalazi uz crkvicu sv. Jakova na Pelinama, koja je kasnije pregrađena u stambenu kuću. Na njenu pročelju još joj se vidi uzidana oznaka -  slovo B. Slanica kod sv. Ivana, pak bila je na mjestu današnje velike cisterne uz istoimenu tvrđavu. Ta se stara slanica gradila 1408. godine, što proizlazi iz zaključka Malog vijeća na današnji dan, 10. kolovoza te iste 1408. godine, kojim se uzimaju zidarski majstori, koji su je gradili, da poprave obližnji ugao gradskih zidina. (8) 

Židovski liječnici su kao stručnjaci bili ljudi velikog znanja i umijeća pa se dubrovačka vlada za njih zauzimala, te ih branila od progona crkvenih vlasti. Jedan od poznatijih primjera je onaj liječnika Mojzesa. Premda su ga cijenili i vlada i stanovnici Dubrovnika, koje je uspješno liječio, i mada je 24. svibnja 1495. g., vlada pisala svom nadbiskupu, da se zauzme kod Pape, kako bi se liječniku Mojzesu dopustilo liječenje kršćana u Dubrov­niku, ovaj je fizik dočekao mučan kraj. Zadavljen je u tamnici Dvora, na današnji dan, u noći 10. kolovoza 1502. godine, zbog lažne optužbe za sudjelovanje u ritual­nom umorstvu neke starice. (9) 

Nad Vratima od Pila, točno ispod kipa sv. Vlaha,  tri su glave isklesane u kamenu, oko kojih se izrodila legenda o "jednom fratru - franjevacu i dvjema redovnicama - klarisama koji su održavali "nemoralnu vezu". Uporište za legendu o kamenim glavama nađeno je u slučaju franjevca Jeronima Jeđupka. *Naime, Republika je optužila fra Jeronima zbog nemoralnog života, što je, u stvari bio samo "paravan" kojim su se htjeli prikriti pravi politički razlozi, „veleizdaja“ zbog umješanosti u Lastovsku bunu, zbog čega je 9. kolovoza 1602. g. s vođama pobune, svećenicima Franom Paskovim i Marinom Stjepanovim uhićen, zatvoren u zloglasnom zatvoru u prizemlju Dvora i ubijen - zatučen toljagama, te pokopan u crkvi sv. Luke.* Kod njega su, naime pronađena urotnička pisma i neke druge optužujuće stvari. Kako je dubrovačka Vlada zaključila da bi za Jeronimov spas mogli intervenirati utjecajni crkveni velikodostojnici, iskonstruirala je drugu jednako tešku optužbu računajući da se nitko neće usuditi zauzeti za počinitelja najgoreg nemorala. Iako je dubrovački poslanik pri Svetoj Stolici nastojao opravdati postupak prema fra Jeronimu njegovom umiješanošću u lastovsku pobunu, Papa Klement VIII. ekskomunicirao je Dubrovačku Republiku, te je takvo stanje vladalo sve  do 10. kolovoza 1603. godine, kada je uslijedio Papin čin odrješenja od izopćenja, ali tek nakon što su odgovorni za ubojstvo morali u katedrali pred mnoštvom vijernika prihvatiti određenu im pokoru, dakle  sve dok Dubrovnik nije ispunio zahtjeve Svete Stolice. Tijelo toga franjevca danas počiva u samostanu male braće u Dubrovniku. (10) 

U starom Dubrovniku za dugo nije bilo javne ulične rasvjete. Tek u zadnjem desetljeću 18. stoljeća, u oporuci Dubrovčanina Mata Androvića, datiranoj 10. kolovoza 1793. godine, - kako je utvrdio Zdravko Šundrica - govori se o uspostavljanju javne rasvjete. Andrović je oporučno odredio da se dio njegove ostavštine upotrebi »za postavljanje 20 fenjera na ulje na uglove ulica na Placi s jedne i s druge strane i za plaćanje čovjeka, koji će o njima voditi brigu«.(11) 

10.kolovoza 1844. godine, u grušku luku uplovio je Barone Stuermer sa 153 putnika upisanih u dnevnik dubrovačke Lučke Kapetanije uplovljenja u Gruž, kao „passagieri della gita di piacere“ ili prevedeno na hrvatski „putnici izleta za razonodu“. To je bio prvi doticaj dalmatinskih luka sa parobrodima, jednom doista prvorazrednom senzacijom, što će ostati zabilježeno kao jedan od datuma rođenja dubrovačkog modernog turizma. Danas se u svijetu početkom razvoja modernog turizma smatra onaj već legendarni izlet željeznicom između Stocktona i Darlingtona kojeg je 1841. u Engleskoj organizirao Thomas Cook. Samo tri godine kasnije i Dubrovnik tako bilježi svoju prvu pojavu organiziranog oblika turizma oko kojeg se svi relevantni povijesničari i turistički analitičari slažu da je to bio prvi društveni i zabavni izlet organiziran uz obalu Dalmacije. A to drugim riječima znači i prvi spomen modernog turizma u Dubrovniku. (12) 

Tijekom kolovoza 1944. saveznički zrakoplovi u više su navrata bombardirali naše krajeve, pa tako i Dubrovnik. 10. kolovoza žestoko je bombardirno skladište „Schella“ u Rijeci dubrovačkoj. (13) 

Veza između najpoznatije Držićeve komedije "Dunda Maroja" i Dubrovačkih ljetnih igara traje od samog početka festivala. Prva predstava postavljena na Prvim dubrovačkim ljetnim igrama 1950. godine bila je upravo Dundo Maroje, u režiji Bojana Stupice, na Ljetnoj pozornici. *, Dolenčićev suvremeni ‘Dundo Maroje’ odigran je na Držićevoj poljani, 2014., a četrnaest godina ranije, u režiji Ivice Kunčevića "Dundo" se igrao na Peskariji.* ** Još su dvije predstave Dunda Maroja ostavile dubok trag na Igrama, obje premijerno izvedene na 10. kolovoza; 1981., na Gundulićevoj poljani, u adaptaciji i režiji Tomislava Radića, te  10. kolovoza, 1989., na Pustijerni u režiji  Paola Magellija.** (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 10. kolovoza 1688. godine, u rodnom Dubrovniku umro je Vital Andrijašević. Ovaj franjevac, filozof, teolog, književnik i vrstan govornik. U Dubrovnik je bio profesor retorike i filozofije, a u samostanu Male braće uredio je knjižnicu. U velikome potresu 1667. istaknuo se spašavajući ljude i kulturne vrijednosti. (15)

Na današnji dan, 10. kolovoza 1931. godine, u Močićima u Konavlima jerođen Miho Brailo, zaštitar, trajno nastanjen u Močićima, ubijen 1. studenog 1991. godine u koncentracijskom logoru u Morinju u Crnoj Gori. (16)         

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata svoje živote dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 10. kolovoza 1992. godine, poginuo je pripadnik 144. brigade HV-e, Miroslav Tomašegović, *dok je istoga dana te 1992. godine, od posljedica ranjavanja preminuo pripadnik 113. brigade HV-e, Vid Hunjak. (17) 

Izvori i literatura:

(1) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 147,148,149

*http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=16085

(2) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 73,74,75

(3)http://www.dubrovnik-turistinfo.com/?dubrovnikturist=vijesti&idKat=1&id=7577

ANTUN NIČETIĆ – POVIJEST LUKE, str.190

(4) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 256,257

(8) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 47

(9) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 102,103

(10) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 147,148,149

*http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=16085

(11) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 73,74,75

(12)http://www.dubrovnik-turistinfo.com/?dubrovnikturist=vijesti&idKat=1&id=7577

ANTUN NIČETIĆ – POVIJEST LUKE, str.190

(13) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.189

Podaci iz knjige Marica Karakaš Obradov: „Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2008., str.88-90

(14) http://vijesti.hrt.hr/252759/premijera-dunda-maroja-u-dubrovniku

*http://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/brojni-poznati-na-premijeri-predstave-dundo-maroje-u-dubrovniku---347483.html

**DLJI

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA

SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -114-

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-261-*259-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 24.10.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. listopada 1388. godine, Vlada imenuje Prvoja Pribudića za »organ za čuvanje čistoće grada«, uz plaću od 30 perpera godišnje. Vjero-jatno je ...

Gradoplov
Srijeda, 25.10.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 26.10.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 23.10.2017 08:20

Ponedjeljak, 23.10.2017 08:20

Nedjelja, 22.10.2017 08:20

Nedjelja, 22.10.2017 08:20

Subota, 21.10.2017 08:20

Subota, 21.10.2017 08:20

Petak, 20.10.2017 08:20

Petak, 20.10.2017 08:20