Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 11. siječnja 1432. godine, vlasnicima, koji su na Pilama i Pločama držali svinje, naređeno je da ih ne smiju puštati da se kreću izvan njihovih terena. (1) Nakon što je nadvojvoda Ferdinand Maximilian Habsburški osuđen na smrt i strijeljan u Meksiku, na današnji dan, 11. siječnja 1868. godine, brod »Novarri« s njegovim posmrtnim ostaci¬ma posljednji je put plovio uz lokrumske obale. (2) Na današnji dan, 11. siječnja 1985. godine, u Dubrovniku je pao obilan snijeg, koji se na dubrovačkom području zadržao nekoliko dana, poremetivši i odvijanje prometa, posebno u istočnim i zapadnim područjima tadašnje Oćine Dubrovnik. (3) Uz današnji dan, 11. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Časlav, Neven, Zdravko i Teo. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Početkom XV stoljeća, i ranije, Dubrovčani su uzgajali svinje »u neposred­noj blizini svojih stanova«, tj. u uskim gradskim ulicama, unutar gradskih zidina, i puštali ih da se slobodno kreću po ulicama i trgovima. Smrad koji se širio s njihovih »prebivališta« sigurno je povremeno bio toliko nesnosan da je razumljiva odredba iz daleke 1336. g., kojom se zabranjuje »puštanje svinja po ulicama«. Uz spomenutu zabranu o »slobodnom kretanju svinja gradom«, ovlašćuje se svatko da može »prisvo­jiti i zaklati svaku svinju koju nađe da slobodno švrlja po gradskim uli­cama«. Prema odluci donesenoj, na današnji dan, 11. siječnja 1432. godine, vlasnicima, koji su svinje držali na Pilama i Pločama, dakle u neposrednoj blizini grada, ali ipak izvan gradskih zidina, zabranjeno je puštati ih da se kreću izvan njihovih terena. Iz toga se može zaključiti da je, vjerojatno, bilo prestalo njihovo uzgajanje u samom gradu. (5) 

Iako je 1415. g. uvedena stalna služba gradskih čistača, te je zapisano da su u srpnju i kolovozu 1459. g. očišćene uglav­nom sve ulice u gradu, sve su ove odredbe, odluke i prijetnje bile kratkog vijeka. Tako je npr. na današnji dan, 11. siječnja 1465. godine, naređeno da svaka kuća na Prijekom pošalje nekoga na rad i da ujedno sudjeluje u novčanom izdatku u visini jednodnevne nadnice, da bi se mogao očistiti sav dio grada pod »sjever­nim zidinama«. Dubrovčani su se, očito, teško privikavali na održavanje čistoće svojih ulica i sporo usvajali naprednije navike kojima bi svoj »higijenski standard« popravili i poboljšali. No, tako je uostalom bilo i u svim gradovima srednjovjekovne Europe tog vremena. (6) 

Na današnji dan, 11. siječnja 1467. godine, napuljski kralj Ferdinand Dubrovniku je izdao osobito važnu povlasticu kojom se Dubrovčanima dopušta da kao protuvrijednost za uvezeno srebro mogu izvesti istu vrijednost zlatnog novca. Od njega potječe mnoštvo privilegija, koje je postupno i sa sve više pogodnosti podjeljivao Dubrovčanima u svojoj zemlji, tijekom svoje vladavine, od 1458. do 1494. Naposljetku, kralj Ferdinand je 1481. godine Dubrovčane izjednačio i s Mlečanima, što je bio važan trenutak u pomorsko-trgovačkoj povijesti Dubrovnika. (7) 

Nakon što je nadvojvoda Ferdinand Maximilian Habsburški osuđen na smrt i strijeljan 19. lipnja 1867. u Queretaru (u Meksiku), na današnji dan, 11. siječnja 1868. godine, brod »Novarri« s njegovim posmrtnim ostatci­ma posljednji je put plovio uz lokrumske obale. Maximilian ja prvi put došao u Dubrovnik i na otok Lokrum nakon teške nesreće havarije broda „Triton“ austrijske flote u svibnju 1859. godine, kao vrhovni zapovjednik austrijske mornarice. On je te godine i kupio Lokrum od obitelji Tomašević i dao napraviti veliki križ s uklesanim imenima stradalih. Dolaskom Maximiliana počela je nova renesansa na Lokrumu. Kada je stupio na Lokrum imao je samo 27 godina; i ta njegova mladost, uz suprugu Charlotu, imala je nesumnjivo velikog utjecaja na uređenje otoka po mjeri zaljubljenika, ali i čovjeka iznimno široke kulture. Kroz samo osam godina koliko je Lokrum pripadao Maximilianu, sa suprugom Charlotom osamnaest je puta boravio na njemu. U tom  razdoblju izgrađen je ljetnikovac, hortikulturno je uređen prostor oko samostana s velikim i malim stubištem koje spaja terasaste vrtove posađene mnogim suptropskim i tropskim biljkama, staze kroz perivoj i oko cijelog oto­ka s kamenim klupama, ovalni kameni vodnjak, gat u Portoču i čuvareva (lugareva) kućica s orsanom. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 11. siječnja 1755. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnikipravnik Džono Rastić, u politici i upravi Dubrovačke Republike angažiran do njezine propasti. Pet je puta bio dubrovački knez (posljednji put 1807). Poznat je kao najveći satiričar među hrvatskim latinistima, iako u njegovim Pjesmama (Carmina), koje je 1816. objavio Franjo Marija Appendini, ima i elegija, poslanica, epigrama i oda. U heksametarskim satirama kritizira pomodne ludosti suvremenika u svim oblicima društvenog života, strane običaje, kazalište, tisak, suprotstavlja se idejama Francuske revolucije, materijalizmu, enciklopedistima i Voltaireu. Njegova rukopisna ostavština, čuva se u dubrovačkim arhivima. *Njegovom smrću 1814. godine ugasila se obiteljska loza Rastić. (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 11. siječnja ratne 1992. godine, u popodnevnim satima na Sustjepan su ispaljene dvije topovske granate i petnaest snajperskih hitaca. U Mokošici se u jutarnjim satima dogodio jedan incident druge prirode. Jugovojska je, protivino potpisanom sporazumu, zabranila uporabu hrvatskog novca i svim trgovcima u Mokošici i Cavtatu zapovjedila da smiju prodavati samo za jugoslavenske dinare. Zbog ovih dvaju događaja općinske su vlasti oštro protestirale i o njima obavijestile Vladu Republike Hrvatske, koja je uputila prosvjed  "Jugoslavenskoj vrhovnoj vojnoj komandi". (10) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 20

(2) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 232

(3) DHMZ, Luce Domaćin - sjećanje

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 20

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 19

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808.,, PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 260

(8) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 232

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 101

*TRPIMIR MACAN, POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, Str. 136

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 23.04.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Spomendan je sv. Jurja – Jurjevo. U Osojniku i Stravči: sv. Juraj, mč., naslov je župne crkve i svetkovina. U dubrovačkoj biskupiji sv. Juraj slavi ...

Gradoplov
Utorak, 24.04.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 25.04.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 22.04.2018 08:20

Nedjelja, 22.04.2018 08:20

Subota, 21.04.2018 08:20

Subota, 21.04.2018 08:20

Petak, 20.04.2018 08:20

Petak, 20.04.2018 08:20

Četvrtak, 19.04.2018 08:20

Četvrtak, 19.04.2018 08:20