Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je svetog Antuna. (1) Sv. Antuna Padovanskog, *koji se kao državni blagdan obilježavao i u vrijeme Dubrovačke Republike,* u dubrovačkoj biskupiji posebno svečano slave: Dubravka/ Butkovina; Pridvorje/samostan; Dubrovnik/Mala Braća; Mokošica/ Sustjepan; Blato /na Glavici; Ston, Šipanska Luka i Trpanj. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Antun, Tonči i Antonija. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Unutar 30-tak godina s početka 16. stoljeća bilježimo dva zanimljiva povijesna traga vezana uz djelatnost dubrovačke Zdravstvene službe – poznatih kacamorta. Na današnji dan, 13. lipnja 1500. godine, u dio knjige A recto kacamorti počinju bilježiti zapisnike o dolasku putnika s kopna i s mora u Dubrovnik. Te bilješke završavaju 1530. godine. Prethodne knjige zdravstvene službe nisu sačuvane, međutim, uzevši u obzir dugo vremensko postojanje zdravstvene službe, kao i njegovu tadašnju organizaciju, za pretpostaviti je da su zapisnici iz 1500. godine samo nastavak prethodnih. *Zdravstvena služba, uočavajući, pak, propuste kao što je neprijavljivanje zaražene robe uredu za raskuživanje, kao i česta prikrivanja oboljelih i umrlih od kuge, donijela je, na današnji dan, 13. lipnja 1528. godine, dvije vrlo stroge uredbe, kojima je trebalo spriječiti prijestupe takve prirode.* (4) 

Prije početka 60-tih, i ustaljenog trajanja Dubrovačkih ljetnih igara, njihov početak i kraj kretali su se od 1. polovice lipnja do čak 2. polovice listopada. Na današnji dan, 13. lipnja 1952. godine, otvorene su 3. Dubrovačke ljetne igre, koje će, sa svojih 120 dana, do 19. listopada, ostati zabilježene kao najduže u povijesti DLJI. (4a) 

Na današnji dan, 13. lipnja 1999. godine, hrvatski novinar Antun Masle vratio u Dubrovnik, nakon što je, iščekujući suđenje pred Vojnim sudom u Podgorici, 6. lipnja pobjegao iz podgoričkog vojnog, u kojem je od 20. travnja bio zatočen zbog optužbe za navoednu špijunažu. *Dok je Masle bio u crnogorskom zatvoru hrvatski su novinari protestirali ispred zgrade Veleposlanstva SRJ u Zagrebu, a tisuće ljudi potpisalo je peticiju za njegovo oslobađanje.* (5) 

U noći s 12. na 13. lipnja 2016. godine, Dubrovačko područje pogodilo je jako grmljavinsko nevrijeme popraćeno pljuskovima, tučom i obilnom kišom. Dijelovi grada su poplavili, a bilo je i poteškoća u prometu. Tuče i obilne kiše je bilo posvuda, a i u povijesnoj jezgri ulice su zabijelile, prekrvene debelim pokrivačem ledenih kuglica tuče. Nakon 6 sati ujutro u Dubrovniku se ponovio potop, uz grmljavinu i snažne nalete vjetra. Državni hidrometeorološki zavod u svom izvještaju iznio je podatke da je u 24 sata u Dubrovniku palo 45 litara kiše po metru četvornom. Samo između 3 i 3,30 palo je 20, a u 10 minuta oko 6,30 15 litara kiše, što tu noć svrstava u red nacionalnih oborinskih rekorda. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. lipnja 1716. godine u Dubrovniku je rođen starinar i pisac Antun Aletin. Od 1730. u službi je dubrovačkoga notarijata; od 1759. tajnik Dubrovačke Republike. Zajedno s ocem Ivanom prikupio je bogatu zbirku antikviteta. Sačuvano je nekoliko njegovih pjesama prigodna obilježja. (6)

Na današnji dan, 13. lipnja 1810. godine, u Dubrovniku je rođen Antun Drobac, ljekarnik, prirodoznanac, brodovlasnik i jedan od utemeljitelja dubrovačkog prirodoslovnog muzeja. Prijeklom je Komaja. Studirao je farmaciju u Padovi, a potom se vratio u Grad gdje je, prvo preuzeo vođenje ljekarne Male braće, a potom na Placi, u blizini Sponze otvorio svoju apoteku, tada treću u Dubrovniku. Bavio se izučavanjem farmakoloških svojstava pojedinih biljaka, pratio je sva nova otkrića u svijetu. Sudjelovao je i u javnom životu grada te je za života bio jako ugledan u Dubrovniku. Kao zanimljivost recimo da je Antun Drobac pripravio eter za prvu operaciju pod narkozom u Dubrovniku, inhalacijom etera, koja je izvedena 1847. godine. *Zaslužan je za otkriće i praktičnu uporabu insekticidnoga djelovanja buhača, a 1867. preventivnim mjerama spriječio je epidemiju kolere u Dubrovniku. Uz Zagrepčanina Demetra Novakovića ubraja se u prve hrvatske fotografe. Kao predsjednik Trgovačko-obrtničke komore nastojao je isposlovati osnivanje tehničke škole. Kako bečka vlada nije odobrila osnivanje škole, Antun Drobac je svoju prikupljenu prirodoslovnu zbirku poklonio gradu Dubrovniku i 1872. osnovao Domorodni muzej (Museo patrio). Nakon smrti dubrovačka ga je općina proglasila zaslužnim građaninom i postavila mu bistu u muzeju, koju je izradio Ivan Rendić 1885.* (7)

Na današnji dan, 13. lipnja 2004. godine, u svom domu u Dubrovniku umro je, fizičar, novinar, padobranac, diplomat, obavještajac, znanstvenik, sveučilišni profesor, poliglot, i jedan od pionira poslovnoga obavještavanja Stevan Dedijer. *Svoju životnu avanturu započeo je školovanjem u Rimu; u doba Velike krize 1929. imigrirao je u SAD, gdje je na Sveučilištu Princeton diplomirao teorijsku fiziku. Ondje ga je zatekao Drugi svjetski rat; odlučio se prijaviti u OSS, preteču CIA-e, no kada su Amerikanci otkrili da je njihov nesuđeni obavještajac komunist, odmah je izbačen. Potom se prijavio u američku 101. zračnu diviziju, gdje je služio kao padobranac i tjelohranitelj generala Taylora. Po završetku Drugog svjetskog rata vratio se u Jugoslaviju i postao jedan od ključnih sudionika u stvaranju nove države:* Bio je urednik u listovima Borba i Politika, te pomoćnik direktora Tanjug-a, delegat u UN-u bio je 1949., a radio je i kao istraživač u institutu »Ruđer Bošković« u Zagrebu, *a zatim ga je, kao fizičara, nova vlast angažirala, kao glavnog voditelja Beogradskog nuklearnog instituta, na izradi »Titove« atomske bombe. Svjestan besmislenosti takve ideje, počeo je kritizirati komunističku vlast i Tita i tako je započela njegova disidentska faza i emigriracija; najprije u Dansku, da bi se na koncu skrasio u Švedskoj, na Sveučilištu u Lundu, gdje je osnovao Research Policy Institute,* kojemu je bio ravnatelj. Na tamošnjem Ekonomskom institutu 1974. pokrenuo studij poslovnog obavještavanja (Business Intelligence). Bio je predavač na mnogim svjetskim sveučilištima i jedan od vodećih stručnjaka za poslovno obavještavanje. Zauzimao se za neovisnost Hrvatske, i bio jedan od prvih i najglasnijih intelektualaca kritičara srpskoga nacionalizma i politike Slobodana Miloševića. Govorio je više jezika (njemački, francuski, talijanski, engleski, ruski i švedski), te je bio autorom više knjiga. "The world jumper",  "Stevan Dedijer - My Life of Curiosity and Insights, A Chronicle of the 20th Century"- posmrtno izdato i uređeno od Carin i Miki Dedijer, te Stevan Dedijer (urednici: Carin Dedijer i Mike Dedijer): Špijun kojeg smo voljeli: autobiografija. *Bio je poznati svjetski stručnjak i savjetnik za prikupljanje poslovnih informacija, i jedan od sudionika najvažnijih događaja 20. stoljeća i jedan od rijetkih koji su ih i sami kreirali.* Za rad na svom području Stevan Dedijer dobio je mnoga priznanja. (8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, subotu, 13. lipnja ratne 1992. godine, na blagdan Svetog Antuna, koji je protekao u znaku šesnaetnaestog dana uzatopne opće opasnosti, na užem području grada Dubrovnika protekao je mirno. * U Cavtatu su održani pregovori između lokalnih vlasti i okupacijske vojske u prisutnosti promatrača EZ-a iz Dubrovnika i iz Herceg-Novog i časnika za vezu UN. (9) 

Izvori i literatura:

(1) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

* NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 126,127,*111

(4a) DLJI

* ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 197,198,*201

(5) http://www.hrt.hr/arhiv/99/06/13/HRT0009.html

*http://www.monitor.hr/clanci/masle-u-hrvatskoj-beograd-trazi-kaznjavanje-njegovih-strazara/2519/

(6) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(7) IZVOR: Ivo Perić  ''Dubrovačke teme XIX. stoljeća'' – Matica hrvatska Zagreb 1997

* HBL Vera Humski (1993)

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon) http://hr.wikipedia.org/wiki/Stevan_Dedijer

*http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-11361

(9) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 188

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 554

(10) DHMZ

http://dubrovacki.hr/clanak/83916/tuca

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 21.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. kolovoza 1438. godine, Senat je izrekao stroge kazne odbjeglim pobunjenicima. (1) Na današnji dan, 21. kolovoza 1527. godine, kacamorti zahtjevaju od ...

Gradoplov
Srijeda, 22.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 23.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 20.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 20.08.2018 08:20

Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20