Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 9. kolovoza 1505. godine, u Malom vijeću sudi se vicekaštelanu Iliji Crijeviću jer je primao žene u tvrđavu Sokol. (1) Na današnji dan, 9. kolovoza 1924. godine, zabilježen je prvi, povijesni nastup plivača "Juga" na državnom prvenstvu. (2) U napadu savezničkih zrakoplova na Dubrovnik, u Gružu je 9. kolovoza 1944. godine, poginulo jedno dijete. (3) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 9. kolovoza, obilježavao se blagdan –Svetog. Emidija. (4) Danas je blagdan Sv. Terezije Benedikte od Križa - suzaštitnice Europe. (5) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se dan smrti don Cvitana Radišića (1911.-1997.) (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Edita, Roman, Tvrtko, Terezija, Rikard i Ruben. (7) 9. kolovoza, Međunarodni je dan autohtonog stanovništva. Autohtona populacija su stanovnici - starosjedioci neke zemlje od davnine naseljeni u nekom kraju. Ujedinjeni narodi su 9. kolovoz proglasili Međunarodnim danom autohtonog stanovništva, s namjerom obilježavanja i slavljenja opstanka bogatstva jezika, osebujnih kultura i tradicija različitih naroda koji jedinstveno i upečatljivo doprinose globalnoj zajednici. (8)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 9. kolovoza, obilježavao se  blagdan – Sv. Emidija. Smještaj Dubrovnika na trusnoj geološkoj liniji u više je navrata pokazao koliko je dubrovačko blagostanje krhko i strah od trešnje velik. Dubrovča­nima je trebala sva Božja naklonost, pa je za­govoru Bogorodice i Sv. Vlaha sredinom 18. stoljeća pridružen svetac - moćni pokrovitelj protiv potresa, te strašne elementarne nepogode, Sv. Emidije (Sanctus Emighdius). Taj svetac, čiji je kult bio osobito raširen u pokrajini Marche, izabran je 1753. za odvjetnika dubrovačkog spasa. Za njegov blagdan (9. kolovoza) u crkvi Sv. Vla­ha služile su se večernjica i misa, kojima su prisustvovali knez i Malo vijeće. Istodobno je odlučeno da će se naručiti svečeva slika, koja se i danas čuva u Parčevu hramu. Proslava blagdana Sv. Emidija nije, dakle, bila osobito sjajna, no dobila je trajno mjesto u ka­lendaru dubrovačkih državnih praznika. (9) 

Nakon provala Turaka 1386 -1388. i 1397-1398, te njihovih zadržavanja u Bosni u godinama prvog desetljeća XV. st., 1414-1416. treći put su Turci znatnije nadirali u Bosnu, samo što ovoga puta i ostaju u njoj zauzevši neke istaknute točke, među njima i Vrhbosnu. 1416. za najmesnika je postavljen turski vojvoda Ishak-beg bude. Zadatak mu je bio paziti na djelovanje bosanskog kralja i bosanskih velmoža. U međuvremenu razni turski namjesnici sa znatnim ovlastima u svojim oblastima potiču Dubrovčane da trgovačke veze nastave s njima. Tako Balaban-beg, namjesnik osvojenog dijela Albanije sa sjedištem u gradu Kroji, poziva Dubrovčane da svoje trgovce šalju u njegovu zemlju, jer će tu moći slobodno trgovati, a isto traži i za trgovce svoje zemlje, Turke i Albance, tj. da mogu slobodno dolaziti u Dubrovnik. Dubrovačka vlada mu 22. prosinca 1415.zahvaljuje na ponudi i trgovcima njegove zemlje, Turcima i Albancima, jamči da mogu slobodno dolaziti u Dubrovnik, gdje dapače neće plaćati carine. Balaban-beg im je osobito nudio žito i proso, a Dubrovčani tu ponudu rado primaju i obećavaju razne olakšice. Isto ih tako i Hamza-beg poziva na nadovezivanje trgovačkih odnosa, pozivajući dubrovačke trgovce u svoju zemlju. Dubrovčani, na današnji dan, 9. kolovoza 1417. godine, ljubazno obećavaju i njegovim ljudima istu takvu slobodu trgovanja u Dubrovniku. (10) 

Na današnji dan, 9. kolovoza 1429. godine, činovnicima za izradu bombardi, naređeno je da daju napraviti jednu bombardu iz jednog komada, koja će bacati kamene kugle od cca 8 litara težine. Ukoliko je ta bombarda bila stvarno iskovana iz jednog komada, to je moralo biti remek djelo kovačke umjetnosti za ondašnje tehničke mogućnosti. Naime to je morala biti topovska cijev kalibra od preko 132 mm. U Berlinskoj oružani nalazi se jedna, nešto veća, takva kovana cijev, te važi kao remek djelo kovačke umjetnosti. Njen kalibar je 150 mm, teška je 2800 kg, ali je kovana preko 140 godina kasnije, tj. 1572 godine. *Spomenimo da prvi izričiti dokaz o posto­janju vatrenog oružja u Dubrovniku potječe iz 1361 godine,no, u Dubrovniku se vatreno oružje prvi put spominje već 10 godina ranije 1351. Te godine je sklopljen ugovor s majstorom Nikolom Teutonicusom (Nijemcem) za izradu jedne spingarde- topa (u prijevodu zidoloma). Iako majstor Nikola nije izradio tu spingardu, ovim ugovorom možemo dokazati, da je sredinom XIV stoljeća u Dubrovniku bilo poznato vatreno oružje, nedugo nakon pojave takvog oružja u Zapadnoj i Sjevernoj Europi.* (11) 

Početkom ljeta, 20. srpnja 1459. godine, kada se bolest u grad »uvukla morskim putem«, vlada je još jednom donijela odluku o postavljanju straža na vratima prema luci. Za ovu epidemiju su zanimljivi zapisnici sa sjednica vlade u vezi s optužbom protiv nekog kapetana s Lopuda. Na njega se sumnjalo da je svojim brodom unio zarazu. O tome je Veliko vijeće raspravljalo na današnji dan, 9. kolovoza 1459. godine i prijedlog je bio da se taj brod spali, za primjer svim drugim pomorcima kako bi pazili kada dolaze iz okuženih mjesta. Nakon vijećanja je odlučeno da se brod ipak ne spali. (12) 

Krajem siječnja 1505. godine, za vicekaštelana Sokola određen je Miho Crijević, s tim da odmah preuzme dužnost i zamijeni kaštelana Iliju Crijevića (pjesnika), jer je teško i opasno obolio.Međutim, zanimljivo je da se, na današnji dan, 9. kolovoza, te 1505. godine, u Malom vijeću sudi Iliji Crijeviću jer je primao žene u tvrđavu Sokol i kažnja­va ga se lišenjem svake službe i vlasteoskih povlastica za 5 godina. Zaključeno je i to uz prisegu, da se drži u tajnosti ime Zinka Petroevića iz Zatona koji je otkrio i prijavio primanje žena u tvrđavu i da ga se ne može otpustiti bez pristanka svih članova Vijeća umoljenih.Recimo i to da je10. si­ječnja1506. godine Vijeće umorenih predložilo je Velikom vijeću da se Iliji Crijeviću pjesniku oprosti kazna. Veliko vijeće je dana 12. siječnja donijelo odluku da mu se oprašta. Zatim je imenovan upraviteljem ško­le. Jasno je, a kako zapisuje i Lukša Beritić u knjizi Tvrđava Sokol u Konavlima, da mu je kazna oproštena jer im je bio potrebit kao upravitelj škole. (13)

Učinci francuskoga zaposjedanja i rusko–crnogorske opsade 1806. od presudne su važnosti u razumijevanju i tumačenju dubrovačkog sloma. Ti događaji za posljedicu su imali potpunu gospodarsku, financijsku i materijalnu propast većine stanovništva. Po prvi put u dubrovačkoj povijesti financijski i ljudski gubici nisu se mogli nadoknaditi političkom i diplomatskom akcijom. Nakon protjerivanja Rusa i Crnogoraca pritisak Francuza na Senat postao je još intenzivniji. Iako su se sva tri vijeća nastavila redovito sastajati, za Lauristona je suverenitet Republike vrijedio samo kao transmisija njegovih odluka. Dubrovački suverenitet ukidan je postupno, zajedno sa simbolima i tradicijama stare vlasti. Presudni je udarac Republika doživjela gubitkom neutralne pomorske zastave. Već 9. kolovoza 1807. Senat je zbog učestalih gusarskih napada preko svojih konzula izdao naredbu svim kapetanima da raspreme brodove, raspuste posade i čekaju nove upute. Dubrovačka trgovačka flota duge plovidbe koja je plovila na rutama Crno more — Italija i sjeverna Afrika — zapadno Sredozemlje našla se u središtu ratnih operacija, na udaru pljenidbe svih zaraćenih strana. Tijekom 1806. i 1807. samo su Rusi na Jadranu zaplijenili 43 dubrovačka broda, a nakon Tilsitskog mira zamijenili su ih Englezi. Još su veće gubitke imali dubrovački brodovi na Sredozemlju nakon Lauristonove naredbe o obveznome isticanju zastave Italskog Kraljevstva. Za nepune dvije godine Dubrovčani su izgubili više od 150 brodova duge plovidbe, a dio flote ostao je trunuti u raspremi diljem Sredozemlja. Izgubljeni su svi dotada redoviti prihodi od brodarstva, a pomorci, dioničari i svi koji su izravno ili neizravno živjeli od pomorstva ostali su bez dohotka. Kao odjek Napoleonova milanskog dekreta o kontinentalnoj blokadi, proglašenog 17. prosinca 1807., Lauriston je 26. prosinca objavio zabranu isticanja zastave Sv. Vlaha na brodovima i na javnim mjestima te je za dubrovačke brodove propisao talijansku zastavu koja je 6. siječnja 1808. izvješena i na Orlandovom stupu. Senat se tada, po prvi put žestoko i otvoreno, ali bezuspješno, suprotstavio Francuzima. (14) 

Športski klub "Jug" osnovan je davne 1922. godine. Krajem 1923. godine utemeljena je plivačka sekcija u okviru koje su djelovali i vaterpolisti. Prvi javni nastup plivačke sekcije Športskog kluba "Jug", održan je 28. lipnja 1924. godine na Porporeli, kada su Jugaši snage odmjerili s mjesnim PŠK "Penaturom", kojemu je to također bio prvi javni nastup. U istoj godini "Jug" je zabilježio još jedan povijesni nastup. Na državnom prvenstvu održanom na Sušaku, na današnji dan, 9. kolovoza 1924. godine, i sutradan, 10. kolovoza, zabilježen je prvi nastup plivača. Marko Dabrović, kao jedini predstavnik "Juga", plivao je 50 m slobodno i s vremenom 32,8 zauzeo je drugo mjesto, a na 100 m slobodno sa 1:20,0, treće mjesto. U momčadskoj konkurenciji, s osvojena 4 boda, "Jug" se plasirao na 7. mjesto. Prva sezona plivačke sekcije ŠK "Jug" zaključena je 28. rujna klupskim prvenstvom u plivanju i vaterpolu. Spomenimo kao zanimljivost da je seniorski sastav Juga, u razdoblju između  dva Svjetska rata, od osnutka 1924. godine, do 1941. godine sudjelovao na 15 prvenstava i osvojio 14 naslova prvaka, od čega 13 u nizu, te jedan naslov viceprvaka. (15) 

Nakon što su se u lipnju 1944. iskrcali u Normandiji, na ratištima u Europi u to doba saveznici napreduju prema Njemačkoj. Krajem kolovoza oslobođen je Pariz. Na južnoeuropskom ratištu saveznici su duboko u Italiji. Rim je već gotovo tri mjeseca bio slobodan grad. U kolovozu 1944. napadi savezničkih zrakoplova na naše krajeve sve su češći, pa tako i na Dubrovnik. U napadu na Gruž 9. kolovoza 1944. godine, poginulo je jedno dijete. Intezivni saveznički napadu nastavljeni su tijekom čitavog kolovoza te godine, prouzročivši velike materijalne štete i ljudske žrtve. Istodobno, kombiniranim djelovanjem savezničkih zrakoplova i postrojbi NOV-a na prometnice u zaleđu Dubrovnika onemogućeno je redovito opskrbljivanje Grada hranom. (16) 

9. kolovoza, kroz povijest Dubrovačkih ljetnih Igara održano je šest dramskih premijera i gostovanje legendarnog STOMP-a. Izdvajamo: premijernu izvedbu Gheteove, Ifigenije na Tauridi, u režiji Branka Gavele, na Gracu 9. kolovoza 1953. godine, koja je znatno pridonijela novom aspektu ambijentalne režije Dubrovačkih ljetnih igara, te premijeru STOMP-a, Rock-musicala, u izvedbi The Combine University Theatre iz Texasa, pod umjetničkim vodstvom Douga Cyera 6. kolovoza 1970. godine, u Tvrđavi Revelin. (17) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. kolovoza 1580. godine, u  Dubrovniku je rođen državnik i humanist Miho Gradić. Bavio se znanošću i književnošću, posebno pisanjem pjesama, govorništvom, pravom, poviješću, zvjezdoznanstvom i filozofijom. Dobro je govorio hrvatski, latinski i talijanski. S latinskoga je preveo na hrvatski tragediju talijanskog isusovca Bernardina Stefònija Crispus, koje je izvođenje u Dubrovniku doživjelo velik uspjeh. U svojoj kući okupljao je učene sugrađane i prijatelje, kao što su bili pjesnik Ivan Gundulić Franov, matematičar Marin Getaldić i diplomat Petar Beneša. Zdušno se brinuo za odgoj pjesnika Junija Palmotića i starijeg mu brata Džora, koje je nakon smrti njihova oca primio u vlastiti dom. Otac velikana Stjepana Gradića, Miho Gradić, umro je u rodnom Dubrovniku, 1634. godine. (18)

Na današnji dan, 9. kolovoza 1969. godine, u Subotici jerođen Mirko Petrekanović, radnik, nastanjen u Dubrovniku, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a, poginuo 21. listopada 1991. godine u Srebrenom u Žup dubrovačkoj, prilikom izvršenja borbene zadaće. (19) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata na Južnom bojištu i u pobjedonosnim akcijama oslobađanja hrvatskog Juga u drugoj polovici 1992., svoje živote dali su brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 9. kolovoza 1992. godine, poginuli su pripadnici 1. brigade HV-e: Stjepan Čačić, Jure Matošević, Aleksandar Panić i Dražen Vrapčević. (20) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 26,27,29

(2) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 125,126,140

(3) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.189

Podaci iz knjige Marica Karakaš Obradov: „Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2008., str.88-90

(4) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 306

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) http://www.uppt.hr/aktivnosti-mainmenu-43/23-zdravstvena-kultura/2166-9-kolovoza-meunarodni-dan-autohtonog-stanovnitva

(9) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 306

(10) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 187

(11) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str.35,36

* LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str.25,26

(12) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 62

(13) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 26,27,29

(14) Stjepan Ćosić

http://www.matica.hr/kolo/310/Slom%20Dubrova%C4%8Dke%20Republike%20prema%20iskustvima%20suvremenika/

(15) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 125,126,140

(16) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.189

Podaci iz knjige Marica Karakaš Obradov: „Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2008., str.88-90

(17) DLJI

(18) HBL Stjepan Krasić (2002)

(19) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -109-

(20) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 19.10.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. listopada 1797. godine, u Dubrovniku francuski kontraadmiral Paul Francois Bruevs jamči u ime Francuske Republike nezavisnost Dubrovnika. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Subota, 20.10.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 21.10.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 18.10.2018 08:20

Četvrtak, 18.10.2018 08:20

Srijeda, 17.10.2018 08:20

Srijeda, 17.10.2018 08:20

Utorak, 16.10.2018 08:20

Utorak, 16.10.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.10.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.10.2018 08:20