Arhiva slušaonice - Antologija pripovijetke

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 22.01.2018 22:03

Emisija 22.01.2018.

Susan Glaspell: POROTA NJEZINIH VRŠNJAKINJA (1. dio)

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 15.01.2018 22:03

Emisija 15.01.2018.

U večerašnjoj emisiji premijerno objavljujemo pripovijetku "Gospodin Sveznadar" glasovita britanskog književnika i dramatičara Somerseta Maughama, koji je svojedobno bio jedan od najpopularnijih autora engleskoga jezičnog područja. William Somerset Maugham (Pariz 1874 - Nizza 1965) renomirani je engleski prozaik i dramatičar. Njegov opsežan i raznovrstan opus uključuje kratke priče, romane, drame, eseje, putopise i memoarsku prozu. Rođen je u uglednoj pravničkoj obitelji. Diplomirao je medicinu i neko vrijeme radio kao liječnik. Kasnije je isticao da mu je to iskustvo, susreti s dramatičnim ljudskim sudbinama, dalo dragocjeni materijal za njegov književni rad, kojemu se uskoro u potpunosti posvetio. U Prvom svjetskom ratu sudjeluje kao liječnik na francuskom bojištu. 1916. stupa u britansku obavještajnu službu, koja ga šalje u Švicarsku, pa zatim u Rusiju, gdje svjedoči burnim predrevolucionarnim zbivanjima. Ta će iskustva kasnije uobličiti u zbirku kratkih priča pod naslovom "Ashenden ili britanski uhoda" (1928). Taj je lik poslužio Ianu Flemingu kao jedan od predložaka za Jamesa Bonda. Dvadesetih i tridesetih godina putuje po jugoistočnoj Aziji, posjećuje Indiju, Kinu i pacifičke otoke. 1926. nastanjuje se na francuskoj Rivijeri, gdje u svojoj vili ugošćuje brojne književnike i umjetnike. 1940. napušta okupiranu Francusku i odlazi u Sjedinjene Američke Države. U Los Angelesu surađuje s filmskim studijima i radi na brojnim scenarijima i filmskim adaptacijama. 1944. vraća se u Englesku. Umro je 1965. u 91 godini. Duhovitu i pomalo "mondenu" kratku priču s neočekivanim završetkom prevela je dr. Višnja Sepčić, a interpretira je dramska umjetnica Dunja Sepčić. Urednik: Boris B. Hrovat.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 08.01.2018 22:03

Emisija 08.01.2018.

U okviru naše jubilarne, 25. sezone, večeras donosimo jedan književni biser. U prijevodu s hebrejskoga Josipa Nikšića predstavljamo glasovitu (i u pravome smislu antologijsku) pripovijest "Smrti mojega oca" prvaka suvremenoga izraelskog pjesništva i romansijerstva - Yehude Amichaija. Yehuda Amichai (1924-2000.), bio je jedan od vodećih suvremenih izraelskih pjesnika i romanopisaca XX. stoljeća. Njegov doprinos seže dalje od vlastitih literarnih postignuća, do utjecaja koji je pomogao u stvaranju suvremenog izraelskog pjesništva. Njegovi preci su živjeli u južnoj Njemačkoj (Wuerzburg) još od srednjeg vijeka, da bi nakon nacističke uzurpacije vlasti, bili prinudjeni 1935. emigrirati u Palestinu; prvo su kraće vrijeme živjeli u gradu Petah Tikva, zatim su se preselili u Jeruzalem. Tijekom Drugog svjetskog rata služio je u proslavljenoj Židovskoj Brigadi pri Britanskoj vojsci. Kasnije, tijekom rata za nezavisnost, služio je kao komandos u glasovitim (tajnim) postrojbama Hagana, te se borio u pustinji Negevu, na južnoj fronti. Također je bio u aktivnoj službi u vojsci 1956. i 1973. Poslije rata Amihaj je pohađao Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu, proučavajući biblijske tekstove i hebrejsku literaturu. Amichai je počeo pisati poeziju 1949. godine, a njegova prva zbirka pjesama izišla je 1955. godine, Ahšav uvajamin haaherim (Danas i u drugima danima). Sa svojom drugom kolekcijom Bemerhak štej tikvot (U daljini su dvije nade) iz 1958., Amichai se predstavio kao jedan od glavnih pjesnika "Palmach generacije", pisaca koji su stasali i inspirirali se iz izraelskom borbom za nezavisnost i pravo na opstanak. Dosta Amichajeve fikcije ima autobiografskih osnova. "Moja osobna povijest se podudaralo sa većom povijesti", rekao je. "Za mene uvijek to bilo jedno te isto." Njegov prvi roman Ne sada i ne ovdje (1963.) kao temu ima život mladih njemačkih Židova koji su živjeli u Izraelu poslije Drugog svjetskog rata, pokušavajući shvatiti svijet koje je stvorilo Holokaust. Njegov drugi roman Mi jitneni malon (Tko će mi dati hotel) je o izraelskom pjesniku koji živi u New Yorku.U 1970-ima engleski pjesnik Ted Hughes je Amichajev rad obznanio engleskim i američkim čitateljima. Amichaj je umro u Jeruzalemu 22. rujna 2000. Amihajeva djela su prevedena na oko tridesetak jezika i pojavila su se u mnogim antologijama. "Bio bi osvojio Nobelovu nagradu za bilo koju od posljednjih 20 godina", tim povodom napisao je utjecajni Jonathan Wilson u New York Timesu, "ali je znao da je - što se tiče skandinavskih sudaca, i koja god njegova osobna politika bila - za njih nesumnjivo na krivoj strani..." U mladosti, Amichai je bio pod utjecajem moderne engleske i američke poezije, te autorova rana djela imaju sličnosti sa poezijom Dylana Thomasa i W.H. Audena, a na njega je utjecao i veliki elegičar Rainer Maria Rilke. Zanimljivo je spomenuti da je Amichajev materinji jezik - njemački, ali je on mogao čitati hebrejski bez teškoća već u vrijeme svoga useljenja u Palestinu godne 1935. Jednu od najpoznatijih pripovijedaka Yehude Amichaia, "borbenog pjesnika" - "Smrti mojega oca", u prijevodu s hebrejskoga Josipa Hećimovića Nikšića - interpretira dramska umjetnica Dunja Sepčić. Autor i urednik: Boris B. Hrovat.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 27.11.2017 22:03

Elsa Morante - kratke priče

Antologija pripovijetke
Antologija pripovijetke

HRT – HR 3 — Kultura, umjetnost

Antologija pripovijetke ciklus je emisija na rasporedu od 1993. godine, a svaka se pojedina emisija sastoji od uvodnog komentara o autoru i djelu i izabrane pripovijetke u interpretaciji eminentnog dramskog umjetnika.

Najave

Antologija pripovijetke

Ponedjeljak, 29.01.2018. 22:03 - 22:30

Susan Glaspell: POROTA NJEZINIH VRŠNJAKINJA (2. dio)

Sve najave
Poslušajte

Emisija 22.01.2018.
Ponedjeljak, 22.01.2018 22:03

Emisija 15.01.2018.
Ponedjeljak, 15.01.2018 22:03

Emisija 08.01.2018.
Ponedjeljak, 08.01.2018 22:03

Elsa Morante - kratke priče
Ponedjeljak, 27.11.2017 22:03