Arhiva slušaonice - Baština, mi i svijet

HRT – HR 3 — Nedjelja, 21.01.2018 09:30

Emisija 21.01.2018.

U današnjoj emisiji predstavljamo rimske barokne trgove, u povodu 110. obljetnice objavljivanja knjige Alberta Ericha Brinckmanna TRG I SPOMENIK, koja slovi kao početak moderne teorije gradogradnje kao umjetničke discipline.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 14.01.2018 09:30

Emisija 14.01.2018.

U današnjoj emisiji predstavljamo knjigu GRAD I SPOMENIK, njemačkog teoretičara umjetnosti Alberta Ericha Brinckmanna, koja slovi kao najvažnija povijesnoumjetnička publikacija ranog 20. stoljeća ili protomoderne. Objavljena je 1908., dakle, prije stotinu deset godina, a pobliže je objašnjava podnaslov "istraživanja povijesti i estetike gradogradnje u novije vrijeme". Tom knjigom, a i kasnijim studijama, Brinckmann (rođen 1881., umro 1958.) profilirao se kao osnivač povijesti gradogradnje kao umjetničke discipline i ujedno inicirao raspravu o velegradu moderne. Brinckmann analizira morfologiju gradskoga prostora i njezine elemente, a uz to, iz povijesti gradogradnje izvodi načela za razvoj velegrada svojega doba. Svojim angažmanom djelovao je i na arhitekturu dvadesetih godina. Njegovi zaključci u mnogočemu su aktualni i danas, u doba globalizacije i intenzivirane diskusije o urbanističkom razvoju gradova u budućnosti.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 07.01.2018 09:30

Emisija 07.01.2018.

U emisiji govorimo o STAROM GRADU JERUZALEMU kao spomeniku svjetske baštine i o utjecaju politike na njegov integritet.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 24.12.2017 09:30

Emisija 24.12.2017.

U današnjoj emisiji serijala BAŠTINA, MI I SVIJET predstavili smo izabranim fragmentima iz Krležinih Zastava Božić u domu Emeričkih.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 17.12.2017 09:30

Emisija 17.12.2017.

U emisiji donosimo dva teksta urbanista, arhitekta Borislava Doklestića o europskim urbanim praksama kao mogućim uzorima.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 10.12.2017 09:30

Emisija 10.12.2017.

U današnjoj emisiji predstavljamo istaknute spomenike Armenije, o kojima se u nas razmjerno malo zna, iako između kultura te zemlje i naše postoje posvjedočene kulturne i duhovne veze. To se ponajprije tiče Dubrovnika, čiji parac, sveti zaštitnik, potječe iz Armenije, gdje je u gradu Sebásti bio je biskup. Armenac je bio i Đuro Armen Baglivi, medicinski pisac i teoretičar, liječnik dvojice papa, rođen u Dubrovniku u drugoj polovini 17. stoljeća. I u 19. stoljeću postojale veze između dviju kultura, a o njima je pisao niz uglednih autora. No, unatrag desetak godina zaredale su publikacije, izložbe i susreti zahvaljujući jednom Dubrovčanu, povjesničaru umjetnosti, doktoru znanosti i savjetniku Instituta "Ivo Pilar" - Viniciju Lupisu, njegovom interesu za armensku kulturu, njegovim publikacijama i angažmanu. Vinicije Lupis sam kaže da je njegovo duhovno putovanje počelo prigodom znanstvenog skupa u Dubrovniku 2007., posvećenog Đuru Bagliviju, nastavilo se prijateljevanjem s dubrovačkim Armencima, te 2010., kad je na Festu svetoga Vlaha pozvao nadbiskupa Narega Alemziana, a traje i dalje. S Arturom Rafaelovičem Bagdasarovim, ruskim kroatistom i sociolingvistom (armenskog porijekla) Vinicije Lupis objavio je 2015. knjigu ARMENIJA - DOMOVINA SVETOG VLAHA, kojom autori opsežno predstavljaju povijest i duhovnost, spomenike i umjetnost te zemlje. U emisiji donosimo izbor fragmenata.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 03.12.2017 09:30

Emisija 03.12.2017.

U današnjoj emisiji govorimo o povijesnoj i estetskoj vrijednosti te simboličkoj poruci poštanske marke. Kao svakodnevni predmet poštanska marka gotovo nije bila predmetom povijesnoumjetničkih istraživanja i analiza, pa ni estetike. Markama se, kao što je poznato bave tek kolekcionari, uzimajući u obzir njihovo porijeklo, motive i dakako ljepotu. Njemački teoretičar kulture i umjetnosti Aby Warburg, koji slovi kao utemeljitelj moderne ikonografije i ikonologije, disciplina koje se bave sadržajem i porukom umjetničkog djela, uvrstio je odavno poštansku marku u polje političke ikonografije, a njome se bavio i drugi njemački filozof i pisac, Walter Benjamin. U posljednje vrijeme tema se javlja u knjigama dvojice njemačkih filozofa - u "Estetici i retorici novca" Gottfrieda Gabriela, profesora Sveučilišta Friedrich-Schiller u Jeni i u knjizi "Memorija, metafora i atlas slika Abyja Warburga" Petera Uwe Hohendahla, profesora Sveučilišta Cornell u New Yorku. U emisiji donosimo fragment rasprave "Estetika i politička ikonografija poštanske marke" Gottfrieda Gabriela, a potom tekst "Trgovina za poštanske marke" Waltera Benjamina.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 26.11.2017 09:30

Emisija 26.11.2017.

U današnjoj emisiji govorimo o umjetničkoj kreaciji u javnom, urbanom prostoru, točnije, o tome što javni prostor znači u angažiranoj umjetnosti retroavangarde. Sudeći prema djelima njezinih poznatih protagonista, kao što su Christo i Richard Serra ili naši Tomislav-Tom Gotovac i Mladen Stilinović, ali i drugi mlađi umjetnici, javni prostori konstitutivni su dio akcija i performansa. Donosimo fragment studije povjesničarke umjetnosti i kritičarke Silve Kalčić UMJETNOST U JAVNOM PROSTORU iz njezine najnovije knjige SVIJET PREMA LABIRINTU. ESEJI O VISOKOJ MODERNI I POSTMODERNIZMU 1970-IH I 1980-IH.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 19.11.2017 09:30

Emisija 19.11.2017.

U emisiji bit će riječi o baroknom izgledu parka dvorca Eltz u Vukovaru, koji je na temelju nalaza fotografije izvornog nacrta rekonstruirao povjesničar umjetnosti Zlatko Uzelac.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 12.11.2017 09:30

Emisija 12.11.2017.

U emisiji smo predstavili osječki povijesni park, poznat kao Sakuntalin park, službeno: Šetalište Petra Preradovića, oslonom na esej "Srednjoeuropski park posvećen mitološkoj indijskoj kraljici" Dragana Damjanovića.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 05.11.2017 09:30

Emisija 05.11.2017.

U današnjoj emisiji serijala BAŠTINA, MI I SVIJET predstavit ćemo obnovljeni Park Grič u Zagrebu, jedinstven hibrid arheološkog i povijesnog parka

HRT – HR 3 — Nedjelja, 29.10.2017 09:30

Emisija 29.10.2017.

U današnjoj emisiji bit će riječi o modernoj kulturi groblja - kako je gleda filozof Hermann Lübbe, koji slovi kao "majstor dijagnoze vremena i majstor riječi". Rođen 1926., Lübbe je danas professor emeritus filozofije i političke teorije Sveučilišta Zürich i nadasve aktivan autor. Bio je član više njemačkih akademija, a nosilac je najviših njemačkih nagrada i predsjednik Općeg društva za filozofiju Njemačke. Nešto skraćeni tekst "Prisutnost mrtvih. Historizirano groblje i anonimni pogreb" potječe iz njegove svjetski poznate knjige "U vlaku doba. Skraćeni boravak u sadašnjosti", koja je od 1992. doživjela više izdanja i prijevoda. U naslovu knjige Lübbe donosi citat reklame za njemački supermoderni brzi vlak, rabeći ga kao metaforu za suvremenu civilizaciju obilježenu dinamizmom, ubrzanjem i - kako kaže, sve kraćim boravkom u sadašnjosti, dok se sve što je prošlo smješta u povijest, odnosno, historizira. No ta civilizacija opterećana silnim količinama povijesti, razvila je s jedne strane kult sjećanja, a s druge sve više mehanizama zaborava, drugim riječima, odbacivanja sjećanja. Na takvoj dijalektičkoj premisi Lübbe razmatra i kulturu groblja - u povijesti i sadašnjosti.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 22.10.2017 09:30

Emisija 22.10.2017.

I današnjom emisijom pridružujemo se obilježavanju Dana europske baštine, koji ove godine imaju motto "Baština i priroda - krajolik mogućnosti", a traju veći dio listopada. Bit će riječi o jedinstvenom povijesnom kulturnom krajoliku otoka Brača - Pustinji Blaci, nekada redovničkom isposničkom eremitoriju, danas ekomuzeju i cilju hodočasničkog turizma. Dani europske baštine u Hrvatskoj otvoreni su upravo izložbom o Pustinji Blaci, koja se još može razgledati u zagrebačkoj Gliptoteci.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 08.10.2017 09:30

Emisija 08.10.2017.

Današnjom emisijom pridružujemo se Danima europske baštine, koji se u rujnu i listopadu održavaju u većini europskih sredina, tako i u nas. Za ovu godinu Vijeće Europe predložio je temu Baština i priroda - krajolik mogućnosti, stavljajući u središte kulturni krajolik kao problemsko polje. U serijalu Baština, mi i svijet predstavili smo i prikazali nekoliko hrvatskih i svjetskih kulturnih krajolika i uputili na probleme održavanja i zaštite. Danas donosimo fragmente studija dvojice eksperata, Rolfa Petera Sieferlea (Ziferlea), profesora Sveučilišta Sankt Gallen u Švicarskoj i Roberta De Jonga, predsjednika Međunarodnog komiteta za povijesne parkove i kulturni krajolik ICOMOS-a. Najprije riječ ima profesor Sieferle (Ziferle) koji se bavi genezom i tipologijom kulturnog krajolika, dok u drugom dijelu De Jong govori o tome kako i koliko UNESCO štiti kulturni krajolik, a potom o načelima zaštite i upravljanja njime.

HRT – HR 3 — Nedjelja, 01.10.2017 09:30

Meštrović i Zagreb

Baština, mi i svijet
Baština, mi i svijet

HRT – HR 3 — Kultura, umjetnost, znanost

12. travnja 2015. emitirana je 500. emisija serijala "Baština, mi i svijet". Serijal se emitira od 2003. godine, nedjeljom u 9:30, urednica je povjesničarka umjetnosti, dr. Snješka Knežević, a do kraja 2011. u njegovoj realizaciji sudjelovali su spikeri, doajeni HR-a, Vlatka Bjegović i Ljubo Jelčić.

Najave

Berlinski memorijali Holokaustu

Nedjelja, 28.01.2018. 09:30 - 09:59

Arhitektura Plitvica
Nedjelja, 04.02.2018. 09:30 - 10:00

Sve najave
Poslušajte

Emisija 21.01.2018.
Nedjelja, 21.01.2018 09:30

Emisija 14.01.2018.
Nedjelja, 14.01.2018 09:30

Emisija 07.01.2018.
Nedjelja, 07.01.2018 09:30

Emisija 24.12.2017.
Nedjelja, 24.12.2017 09:30