Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Četvrtak, 14.06.2018 23:00

Dnevna doza istine

HRT – HR 3 — Četvrtak, 07.06.2018 23:00

Emisija 07.06.2018.

Svijet u šest pjesama, Drugi dio U današnjoj emisiji slijedi nastavak rasprava o šest funkcija glazbe u kreiranju "muzikalnog mozga" kako ga tumači američko-kanadski neuroznanstvenik, profesor sociologije, glazbenik i producent Daniel Levitin u knjizi The World In Six Songs. Autor: Denis Leskovar

HRT – HR 3 — Srijeda, 06.06.2018 23:00

Svijet u šest pjesama - 1.dio

Svijet u šest pjesama, Prvi dio U današnjoj emisiji bit će riječi o knjizi američko-kanadskog neuroznanstvenika i glazbenika Daniela Levitina The World In Six Songs, odnosno Svijet u šest pjesama - podnaslovljenoj kako je glazbeni mozak kreirao ljudsku prirodu. Kako prijateljstvo, radost, utjeha, religija, znanje i ljubav omogućuju razvijanje i jačanje socijalnih, emotivnih i drugih veza neophodnih za neometano odvijanje evolucijskih procesa? Autor: Denis Leskovar

HRT – HR 3 — Utorak, 05.06.2018 23:00

Isa belle Graw: Vrijednost slikarstva

Slušat ćete eseje vrijednost slikarstva, bilješke o nespecifičnosti, indeksnosti i visokovrijednoj kvaziosobnosti autorice Isabelle Graw.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 31.05.2018 23:00

Ideologija i umjetnost u Matoša i Krleže

Slušamo ogled teoretičara književnosti Matije Štahana „Ideologija i umjetnost u Matoša i Krleže“. Dok je položaj Antuna Gustava Matoša u panteonu hrvatskih književnih velikana odavna učvršćen, definiran i lišen većih nepoznanica, s Miroslavom Krležom to nije slučaj. Duhovna ostavština središnjega hrvatskog i jugoslavenskog pisca 20. stoljeća još je ne samo predmet prijepora nego i idejno bojište na kojemu snage odmjeravaju zastupnici različitih viđenja umjetnosti i različitih političkih opcija, a koji Krležu nastoje prisvojiti ili divinizirati te, s druge strane, osporiti ili demonizirati. „Djelovali nam u političkome i književno-znanstvenome smislu Krležina ili Matoševa stajališta progresivno ili anakrono – što je pitanje na koje svatko ima prigodu ponuditi vlastiti odgovor – Krležina i Matoševa umjetnost trajat će dokle god postoji i čitatelj, posebice onaj hrvatski. Ideologija ne određuje književnu vrijednost – što pokazuju i primjeri književnika, poput Pirandella, Pounda, Hamsuna ili Célinea – ali niti književna kakvoća nije nikakvo jamstvo autorove nepogrešivosti u izvanknjiževnoj dimenziji stvarnosti“, zaključuje Matija Štahan.

HRT – HR 3 — Srijeda, 30.05.2018 23:00

Doba kapitalizma zavođenja 2. DIO

U večerašnjoj emisiji slušamo II. dio ogleda „Doba kapitalizma zavođenja“, u kojemu geopolitičar Jure Vujić piše o obilježjima suvremenoga kapitalizma. To su munjeviti uspon financijskih tržišta i burzovne špekulacije, što je počelo 1980-ih godina u Wall Streetu te se ubrzo proširilo svijetom. Poduzetnička dinamika i realna ekonomija zamijenjene su nematerijalnom financijskom dinamikom; ono što je bilo realno, postalo je virtualno. Riječ je o iluziji da je akumulacija burzovnih dionica istovjetna s proizvodnjom. Jure Vujić zaključuje da alternativa suvremenom kapitalizmu nije u reformama, korektivima i pregovaračkim kompromisima, nego vjerojatno u „promjeni mentaliteta i auto-transformaciji, u novoj društvenoj i političkoj 'kulturi prekida', koja će se ponajprije usmjeriti prema samim temeljima kapitalizma koji se pronalaze u mehanicističkoj, ekonomicističkoj i materijalističkoj viziji društva i čovjeka“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

HRT – HR 3 — Utorak, 29.05.2018 23:00

Doba kapitalizma zavođenja 1. DIO

Objavljujemo I. dio ogleda geopolitologa Jure Vujića „Doba kapitalizma zavođenja“. Autor govori o okultnoj kapitalističkoj dinamici viška akumulacije, „neravnoteže i vrtoglavice“, čemu su svojstveni antagonizam i nepremostivost. Posrijedi je suvremeni oblik totalitarne socijalizacije preko tržišne igre i nemilosrdne konkurencije. Za razliku od modernih totalitarizama, koji su se temeljili na fizičkoj prisili i represiji, suvremeni meki oblik totalitarizma zasniva se na „strukturnom i simboličnom nasilju“. Riječ je o „socijalnom inženjeringu dekonstrukcije i rekonstrukcije“, što uzrokuje stalnu neizvjesnost unutar fizičko-materijalnog i društveno-simboličkog svijeta. Jure Vujić ističe da se neoliberalizam i totalitarizam ideološki ne isključuju, nego su usklađeni jer neoliberalni kapitalizam nastoji nametnuti logiku tržišta i vrijednost tržišne razmjene u svim područjima života. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

HRT – HR 3 — Utorak, 22.05.2018 23:00

Glazbena anhedonija

HRT – HR 3 — Četvrtak, 10.05.2018 23:00

Osvetina špilja

HRT – HR 3 — Srijeda, 09.05.2018 23:00

Mišolovka za Horacija

HRT – HR 3 — Utorak, 01.05.2018 23:00

Put svile nekoć i danas

HRT – HR 3 — Četvrtak, 26.04.2018 23:00

Katalonska kriza, kriza je i europskih institucija

Slušamo ogled „Katalonska kriza, kriza je europskih institucija“ autora Gojka Borića, novinara, publicista i dugogodišnjeg urednika RTV postaje Deutsche Welle. Autor smatra da središnje europske institucije pokazuju „neku vrstu ideološke shiziofrenije“ jer slobodno izabranim vladama u Varšavi i Budimpešti spočitavaju ili čak zabranjuju činiti neke stvari zato što time narušavaju europske dogovore, dok blagonaklono gledaju na ponašanje vlade u Madridu koja ignorira univerzalno pravo na samoodređenje naroda i ukida autonomiju jedne svoje pokrajine. Katalonija i Škotska bi „jednoga dana mogle izboriti svoju neovisnost, ali samo na miran način jer ratova u Europi više ne bi smjelo biti“. Kataloncima zasad vjerojatno ostaje mogućnost da u pregovorima s Madridom postignu što je moguće veću autonomiju. Autor zaključuje: „Kulturna autonomija Baskije i Katalonije neupitna je i može se samo dalje uspješno razvijati. Posve je drugo pitanje hoće li se time Katalonci zauvijek zadovoljiti.“ Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

HRT – HR 3 — Srijeda, 25.04.2018 23:00

Kontemplativni um obuhvatniji je od logičko-skeptičkog uma

Objavljujemo ogled „Kontemplativni um obuhvatniji je od logičko-skeptičkog uma“, kojemu je autor Petar Tomev Mitrikeski, molekularni biolog i genetičar te kršćanski apologet i podđakon Bugarske pravoslavne crkve. Autor napominje da nam znanost ne može pružiti uvjerljive razloge da ne vjerujemo u Boga jer postojanje Boga i vjera u njega nisu znanstvena pitanja. Postojanje Boga ne može se znanstveno ni dokazati ni opovrgnuti. „Štoviše, znanost je tu potpuno neutralna, posve je poštena (ako nije ideologizirana). Filozofija nije. Ali ona nudi sve odgovore odjednom pa neka izaberemo. I mi (barem oni učeni među nama) činimo to. Ali činimo s pomoću naših logičkih umova, jer drukčije (uglavnom) ne znamo. Vjera nam, međutim, daje mogućnost da proširimo vlastite logičke umove pretvarajući ih u kontemplativne intelekte koji su sposobni za sinergiju s Bogom. Začuđujuće, za to je potrebna samo odluka naše slobodne volje“, zaključuje Petar Tomev Mitrikeski. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Ogledi i rasprave
Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija

Najave

Istraživanje psihopatije 1 dio

Utorak, 19.06.2018. 23:00 - 23:25

Istraživanje psihopatije 2. dio
Srijeda, 20.06.2018. 23:00 - 23:24

Istraživanje psihopatije 3. dio
Četvrtak, 21.06.2018. 23:00 - 23:27

Sve najave
Poslušajte

Dnevna doza istine
Četvrtak, 14.06.2018 23:00

Uspon i pad američkog rasta (2. dio)
Srijeda, 13.06.2018 23:00

Uspon i pad američkog rasta (1. dio)
Utorak, 12.06.2018 23:00

Emisija 07.06.2018.
Četvrtak, 07.06.2018 23:00