Noć ideja: stanovnike gradova budućnosti treba educirati danas

Noć ideja: stanovnike gradova budućnosti treba educirati danas

Porto Baroš jako treba nove ideje i rješenja (Foto: Goran Kovačić / Pixsell)

Prva Noć ideja u Hrvatskoj održana je u Rijeci, a govorilo se o gradovima budućnosti: u njima žive kulturno educirani građani koji odlučivanje ne prepuštaju izdvojenim centrima moći i u njima nema praznih poslovnih prostora jer ih puni 'privremeni urbanizam',

Francuska je prije tri godine pokrenula projekt nazvan Noć ideja. Noć okuplja istraživače, umjetnike, mislioce koji raspravljaju o različitim temama, pristupaju im iz specifičnih perspektiva, a cilj je prijenos ideja između zemalja, kultura i generacija.

Projekt se širi Europom, a prva Noć ideja u Hrvatskoj održana je u Rijeci, u suradnji Francuskog instituta Hrvatske i Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture. Tema ovogodišnje Noći ideja naslovljena je "Dajmo vlast mašti", a riječki program fokusiran je na arhitekturu o kojoj se razgovaralo u DeltaLabu, prostoru Laboratorija za urbanu intervenciju. U istom prostoru će se, u okviru programskog pravca Slatko i slano Rijeka 2020 EPK nastaviti odvijati slični razgovori i radionice, paneli i prezentacije čiji je cilj potaknuti promjenu u Rijeci botoms-up, s dna prema gore.

Tijekom ovog prvog razgovora arhitekti, umjetnici, publika različitih profila raspravljala je o gradovima danas i sutra. Kako će izgledati gradovi budućnosti, kakav će biti suživot u gradskom prostoru, koja je uloga kulturnih i kreativnih industrija u revitalizaciji gradskih središta te kako osmisliti održive i solidarne gradove - to su bila predložena polazišta.

Od Rijeke se očekuju rješenja urbanih problema kakva bi se mogla primjenjivati i u drugim gradovima, rekla je predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović koja je govorila je o projektu u kojem kreativne industrije nezavisne scene pokušavaju oživjeti zapuštene prostore zagrebačke Ilice. 

I u Rijeci zapuštenih prostora premnogo. Možda posudimo kakvu ideju iz Projekta Ilica, a možda štogod iz projekta Plato Urban o kojem je govorio gost iz Francuske Simon Laisney. Taj projekt od 2013. nastoji oživjeti dio opustjelih urbanih prostora u Parizu, spojiti umjetnike i mala poduzeća koji traže poslovne prostore po pristupačnim cijenama i vlasnike prostora (u regiji Il de France bilo je četiri milijuna četvornih metara neiskorištenih prostora, a velik dio nije bio u upotrebi duže od pet godina).

Za vlasnika suradnja s Plato Urban može predstavljati uštedu od, otprilike, 150 tisuća eura godišnje. 'Tranzicijski' ili 'privremeni urbanizam' trebao bi biti trajna praksa jer omogućava da se ukine tržišna vrijednost lokacije i da se u njoj ugoste kreativniji projekti, socijalni, manje kapitalistički, zaključio je Laisney. Nije uvijek lako vlasnike prostora koji bi rado dobili tržišnu vrijednost za imovinu, bilo da su individualni vlasnici, tvrtke, lokalne samouprave ili država, uvjeriti da ih prepuste po cijenama peterostruko nižim od ekonomskih cijena u Parizu. Međutim, kada im predočite dobit na godišnjoj ili petogodišnjoj razini u odnosu na nulu koju bi dobili dok prostor stoji prazan, sve ide relativno brzo, istaknuo je Simon Laisney.

Na tragu razvoja mikroekonomije, kulture kao ekonomskog pokretača, a ne potrošača, panel je zaključio dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Aleksandar Battista Ilić. Prazan prostor nikom ne koristi, a njihovim popunjavanjem mijenja se kvaliteta života u cijeloj okolini, istaknuo je. 

Tema drugog panela bili su izazovi, očekivanja, mogućnosti gradova budućnosti. Povjesničar arhitekture Luka Skansi ne vjeruje u jedinstveni model razvoja grada jer svaki prostor ima specifične probleme, ali je rješenje aktualne devastacije urbanog konteksta jedno - dizanje urbane kulture svih građana, dakle, edukacija. 

Arhitekt Dinko Peračić je utvrdio da svi modeli ipak imaju nešto zajedničko, centri odlučivanja koji sudjeluju u urbanim procesima su različiti, disperzirani i - izvan grada. Drugim riječima, građani budućnosti ne bi smjeli prepustiti odlučivanje o svom prostoru izdvojenim centrima moći.

Rasprava je otvorila niz tema, iz Rijeka 2020 obećali su da će DeltaLab i dalje biti otvoren razgovorima i konkretnim susretima, a umjesto zaključka jedna, možda i ne baš slučajna zanimljivost. Publika je te večeri kao jedan od specifičnih riječkih problema izdvojila pomorsko dobro kao ograničavajući faktor razvoja grada.

Idućeg jutra, na sastanku iza zatvorenih vrata razgovaralo se o prometu. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu da će Vlada uskoro donijeti nekoliko važnih odluka za Porto Baroš

Poslušajte više o gradovima budućnosti:

Noć ideja: stanovnike gradova budućnosti treba educirati danas, pripremila Tatjana Sandalj

Komentari