Antologija pripovijetke

Antologija pripovijetke Antologija pripovijetke
Jadranka Krajina i Boris B. Hrovat Jadranka Krajina i Boris B. Hrovat

Antologija pripovijetke ciklus je emisija na rasporedu od 1993. godine, a svaka se pojedina emisija sastoji od uvodnog komentara o autoru i djelu i izabrane pripovijetke u interpretaciji eminentnog dramskog umjetnika.

Antologija pripovijetke emitira se tjedno, subotom, u trajanju od 30 minuta, u terminu od 19.00 ili 22.30 sata (zavisno o glazbenom prijenosu). Ciklus je na rasporedu od 1993., te je do danas realizirano više od 1000 emisija. Pojedina se emisija sastoji od uvodnog komentara o autoru i djelu, te od izabrane pripovijetke u interpretaciji dramskog umjetnika, sve prezentirano na prikladan i suvremen radiofonski način, popraćeno adekvatnom ugođajnom glazbom. Donosi kratke priče ili novele iz svjetske baštine i osobito vrijedne novije produkcije. Tijekom sljedeće sezone (jesen 2012. - proljeće 2013.) emisija obilježava svoju 20. obljetnicu, te će sukladno tome biti oblikovan i njezin program. Naime, prva emisija ciklusa "Antologija pripovijetke" na rasporedu je bila upravo u to doba – zaslugom glavnog urednika Ante Matijaševića – preoblikovana i proširena Trećeg programa Hrvatskog radija, početkom ožujka 1993. Stalni su suradnici eminentni dramski umjetnici, koji interpretiraju tekstove: Goran Grgić, Jadranka Krajina, Dunja Sepčić i Ljubo Zečević.

Urednik i autor emisije je Boris B. Hrovat, ugledni hrvatski književnik, prevoditelj, kazališni kritičar, dramaturg i redatelj, stalni suradnik za kazalište (kritičar/komentator) u dvotjedniku 'Vijenac' Matice hrvatske, te stalni dopisnik teatarske revije 'Sipario' za područje jugoistočne Europe. Književna djela i kazališne kritike objavljuje u brojnim dnevnim novinama i časopisima u zemlji i inozemstvu (Italija, Češka, Slovenija). Koautor je monografskih izdanja o dr. Petru Selemu i o Kazalištu 'Komedija' u Zagrebu. Autor je nekoliko romana, pripovijedaka, radio-drama, dramskih tekstova i antologija. Prevodi drama s talijanskog (Goldoni, Pirandello, de Filippo, Niccodemi, Nicolai, Maraini, Siciliano, Lunari, Fo, Quintavalle, Ruccello, Massini, Fratti i dr.), španjolskog (Calderon, Lope de Vega, Moratin), engleskog (Shaw, Wilde) i slovenskog (Bevc, Zupančič) uprizoreni u gotovo svim važnijim hrvatskim kazalištima ili u programima HRT-a, a mnogi i objavljeni u periodici.

Posljednje emisije

Treći program — Ponedjeljak, 18.09.2017 22:03

Antologija pripovijetke

U večerašnjoj emisiji objavljujemo kratku priču 'Rujansko jutro' odabranu iz zbirke "Bijeg" (Fuga) koju je godine 1940. objavila glasovita talijanska književnica i pjesnikinja Alba De Céspedes (1911-1997.). Alba Carla Laurita de Céspedes y Bertini (Rim, 11. ožujka 1911. - Pariz, 14. studenoga 1997.) bila je talijanska književnica i pjesnikinja. Osim romana i pjesama pisala je i za radio, televiziju i kazalište. Bila je kći Rimljanke Laure Bertini Alessandrini i Kubanca Carlosa Manuela de Céspedes de Quesade, koji je tada bio kubanski ambasador u Rimu. Alba je rasla u dobrostojećoj i politički angažiranoj obitelji, bila je bilingvist (talijanski-španjolski); iako je govorila sve važnije europske jezike, pisala je pretežno na talijanskom. Da bi dobila talijansko državljanstvo, budući da je bila upisana kao kubanska državljanka, u 15. godini se udala za grofa Giuseppea Antamora i u veljači 1928. rodila je sina Franca. Alba de Céspedes je objavila svoju prvu zbirku kratkih pripovijedaka 1935. pod naslovom L'anima degli altri (Duša drugih), a njezin prvi roman je izišao kod Mondadorija, Nessuno torna indietro (Nitko se ne vraća natrag). S Arnoldom ju veže čvrsto prijateljstvo tijekom kojega ju je on podržavao i u najtežim trenutcima, na primjer kada je fašistički režim zahtijevao da se njezin prvi roman povuče iz prodaje. Knjiga je, unatoč različitim teškoćama, prešla državne okvire i postala međunarodni bestseller. Godine 1940. objavljuje zbirku novella Fuga (Bijeg), a od 1943. sudjeluje u pokretu otpora redovito se javljajući u radijskim emisijama. U poraću počinje pisati i za dnevnik La Stampa iz Torina, a gotovo sasvim se posvećuje, između 1949. i 1963. pisanju novih knjiga: Dalla parte di lei (S njezine strane, 1949.), Quaderno proibito ( Zabranjena sveska, 1952.), Prima e dopo ( Prije i kasnije, 1955.) i Il rimorso (Grizodušje, 1962.), te oštro kritizira intelektualnu klasu u to vrijeme na vrhuncu. U Parizu (gdje živi od 1960.) objavljiuje roman "La bambolona" (Lutketina, ) te piše I obavljuje i na francuskom jeziku. Poznati su filmovi snimljeni po njezinim djelima: "Prijateljice" (1955. u režiji Michelangela Antonionija, te "La bambolona" 1968. u režiji Franca Giraldija). Umrla je u Parizu 1997. u 86. godini života. Djelo su s talijanskog preveli Radojka Stipišić i Josip Nikšić. Tekst interpretira Jadranka Krajina. Urednik: Boris B. Hrovat.

Treći program — Ponedjeljak, 11.09.2017 22:03

Antologija pripovijetke

AZORIN: KRATKE PRIČE, 2. Azorín (pravim imenom José Martínez Ruiz) bio je jedan od najistaknutijih pripadnika takozvane Generacije 98. Rodio se u Monóvaru (Alicante) 1873., a umro je u Madridu 1967. Bio je blizak Unamunu, Baroji, Maeztúu, Valle-Inclánu. Njegova mašta je promatračka i stilistička, inzistirao je na posebnom gledanju na književnost, na stanovitoj klasičnoj crti a koja će još uvijek biti dovoljno moderna. Napisao je čitav niz romana, pripovijedaka, pjesama, putopisa, a mi predstavljamo izbor iz jedne od njegovih najpoznatijih zbirki pripovjedaka Blanco en Azul (Bijelo na plavom). Njegove priče nastaju takoreći ni iz čega, poput Božjih stvorenja, a poslije se oblikuju u životu i imaju predodređenu sudbinu, većinom neželjenu, te trpe i umiru. Suočavajući se sa sudbinom, Azorin u svojim pripovijetkama stvara bića, koja se nakon identifikacije raspadaju, kao da netko iz daljine upravlja njihovim sudbinama. Najpoznatija su mu djela: Lecturas españolas, El paisaje de España visto por los españoles, Capricho, itd. Zbirka pripovijedaka "Bijelo na plavom" (naslov je pisac dao nadahnut promatranjem nestalne i fantastične plovidbe bijelih oblaka plavim nebom),sastoji se od devetnaest duljih ili kraćih proza. Azorín je također pisao kazališne komade koji su bili prožeti blagom crtom tajnovitosti: Lo invisible (Nevidljivo,1928) i Angelita (1930). U kasnijem periodu prevladavaju teme koje svjedoče o njegovu pogledu na svijet: nestvarnost života, umjetnički prostori, čežnja za prošlošću Španjolske: Madrid (1941), El escritor (1941) i París (1945) su njegova poznata kasna djela. Od 1928. je član Akademije španjolskog jezika Svoja najintimnija promišljanja skupio je u zbirci Memorias inmemoriables (1940.). Azorinove kratke priče preveo je sa španjolskoga Josip Nikšić, a tekstove je interpretirala Dunja Sepčić. Urednik: Boris B. Hrovat.

Treći program — Ponedjeljak, 04.09.2017 22:03

Antologija pripovijetke

AZORIN: KRATKE PRIČE, 1. Dvije emisije kojima započinjemo novu sezonu "Antologije pripovijetke" u kojoj ćemo obilježiti četvrt stoljeća njezina trajanja na Trećem programu HR-a (prva "Antologija" emitirana je ožujka 1993.), posvetili smo odabranim kratkim pričama stilski i tematski osebujna španjolskog klasika 20. stoljeća - književnika, dramatičara, filozofa i publicista Azorina. Azorín (pravim imenom José Martínez Ruiz) bio je jedan od najistaknutijih pripadnika takozvane Generacije 98. Rodio se u Monóvaru (Alicante) 1873., a umro je u Madridu 1967. Bio je blizak Unamunu, Baroji, Maeztúu, Valle-Inclánu. Njegova mašta je promatračka i stilistička, inzistirao je na posebnom gledanju na književnost, na stanovitoj klasičnoj crti a koja će još uvijek biti dovoljno moderna. Napisao je čitav niz romana, pripovijedaka, pjesama, putopisa, a mi predstavljamo izbor iz jedne od njegovih najpoznatijih zbirki pripovjedaka Blanco en Azul (Bijelo na plavom). Njegove priče nastaju takoreći ni iz čega, poput Božjih stvorenja, a poslije se oblikuju u životu i imaju predodređenu sudbinu, većinom neželjenu, te trpe i umiru. Suočavajući se sa sudbinom, Azorin u svojim pripovijetkama stvara bića, koja se nakon identifikacije raspadaju, kao da netko iz daljine upravlja njihovim sudbinama. Najpoznatija su mu djela: Lecturas españolas, El paisaje de España visto por los españoles, Capricho, itd. Zbirka pripovijedaka "Bijelo na plavom" (naslov je pisac dao nadahnut promatranjem nestalne i fantastične plovidbe bijelih oblaka plavim nebom),sastoji se od devetnaest duljih ili kraćih proza. Azorín je također pisao kazališne komade koji su bili prožeti blagom crtom tajnovitosti: Lo invisible (Nevidljivo,1928) i Angelita (1930). U kasnijem periodu prevladavaju teme koje svjedoče o njegovu pogledu na svijet: nestvarnost života, umjetnički prostori, čežnja za prošlošću Španjolske: Madrid (1941), El escritor (1941) i París (1945) su njegova poznata kasna djela. Od 1928. je član Akademije španjolskog jezika Svoja najintimnija promišljanja skupio je u zbirci Memorias inmemoriables (1940.). Azorinove kratke priče preveo je sa španjolskoga Josip Nikšić, a tekstove je interpretirala Dunja Sepčić. Urednik: Boris B. Hrovat.

Treći program — Ponedjeljak, 31.07.2017 22:03

Antologija pripovijetke

A. P. ČEHOV: ČOVJEK U FUTROLI

Najave

Antologija pripovijetke

Ponedjeljak, 25.09.2017. 22:03 - 22:30

U večerašnjoj emisiji objavljujemo kratku priču 'Susret s poezijom' odabranu iz zbirke "Bijeg" (Fuga) koju je godine 1940. objavila glasovita talijanska književnica i pjesnikinja Alba De Céspedes. Djelo su s ...

Sve najave
Poslušajte

Antologija pripovijetke
Ponedjeljak, 11.09.2017 22:03

Antologija pripovijetke
Ponedjeljak, 04.09.2017 22:03