Antologija pripovijetke

Antologija pripovijetke Antologija pripovijetke
Jadranka Krajina i Boris B. Hrovat Jadranka Krajina i Boris B. Hrovat

Antologija pripovijetke ciklus je emisija na rasporedu od 1993. godine, a svaka se pojedina emisija sastoji od uvodnog komentara o autoru i djelu i izabrane pripovijetke u interpretaciji eminentnog dramskog umjetnika.

Antologija pripovijetke emitira se tjedno, subotom, u trajanju od 30 minuta, u terminu od 19.00 ili 22.30 sata (zavisno o glazbenom prijenosu). Ciklus je na rasporedu od 1993., te je do danas realizirano više od 1000 emisija. Pojedina se emisija sastoji od uvodnog komentara o autoru i djelu, te od izabrane pripovijetke u interpretaciji dramskog umjetnika, sve prezentirano na prikladan i suvremen radiofonski način, popraćeno adekvatnom ugođajnom glazbom. Donosi kratke priče ili novele iz svjetske baštine i osobito vrijedne novije produkcije. Tijekom sljedeće sezone (jesen 2012. - proljeće 2013.) emisija obilježava svoju 20. obljetnicu, te će sukladno tome biti oblikovan i njezin program. Naime, prva emisija ciklusa "Antologija pripovijetke" na rasporedu je bila upravo u to doba – zaslugom glavnog urednika Ante Matijaševića – preoblikovana i proširena Trećeg programa Hrvatskog radija, početkom ožujka 1993. Stalni su suradnici eminentni dramski umjetnici, koji interpretiraju tekstove: Goran Grgić, Jadranka Krajina, Dunja Sepčić i Ljubo Zečević.

Urednik i autor emisije je Boris B. Hrovat, ugledni hrvatski književnik, prevoditelj, kazališni kritičar, dramaturg i redatelj, stalni suradnik za kazalište (kritičar/komentator) u dvotjedniku 'Vijenac' Matice hrvatske, te stalni dopisnik teatarske revije 'Sipario' za područje jugoistočne Europe. Književna djela i kazališne kritike objavljuje u brojnim dnevnim novinama i časopisima u zemlji i inozemstvu (Italija, Češka, Slovenija). Koautor je monografskih izdanja o dr. Petru Selemu i o Kazalištu 'Komedija' u Zagrebu. Autor je nekoliko romana, pripovijedaka, radio-drama, dramskih tekstova i antologija. Prevodi drama s talijanskog (Goldoni, Pirandello, de Filippo, Niccodemi, Nicolai, Maraini, Siciliano, Lunari, Fo, Quintavalle, Ruccello, Massini, Fratti i dr.), španjolskog (Calderon, Lope de Vega, Moratin), engleskog (Shaw, Wilde) i slovenskog (Bevc, Zupančič) uprizoreni u gotovo svim važnijim hrvatskim kazalištima ili u programima HRT-a, a mnogi i objavljeni u periodici.

Posljednje emisije

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 30.07.2018 22:03

Emisija 30.07.2018.

Objavljujemo kratku priču "Virgavay i Allan Cedar" američkog romanopisca, pripovjedača i esejista dobitnika Nobelove nagrade za književnost Sinclairea Lewisa.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 23.07.2018 22:03

Emisija 23.07.2018.

U večerašnjoj emisiji obavljujemo klasičnu kratku priču "Dogadjaj" ruskoga književnika i dramatičara Antona Pavloviča Čehova. Djelo je s ruskoga prevela dr. Irena Lukšić, a tekst interpretira dramska umjetnica Dunja Sepčić. Urednik "Antologije pripovijetke": Boris B. Hrovat.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 16.07.2018 22:03

Emisija 16.07.2018.

Objavljujemo kratku priču NEMIRNI GOST Antona Pavloviča Čehova.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 09.07.2018 22:03

Emisija 09.07.2018.

Završne dvije emisije naše jubilarne, 25. sezone, posvetili smo odabranim kratkim pričama znamenita američkoga književnika Ernesta Hemingwaya. Ernest Hemingway (1899-1961.) jedan je od najznačajnijih američkih književnika prve polovice XX. stoljeća. Već ga je rana zbirka pripovijedaka "U naše vrijeme" (1925.) afirmirala kao zrelog pisca, majstora kratke forme i osebujnog stilskog izraza. Kako u toj zbirci, umnogome utemeljenoj na autobiografskom iskustvu, tako sve do kraja njegove književne karijere, njegov su lik i djelo usko isprepleteni. Karakteristične su Hemingwayove teme prepoznatljive; u prvome redu, to je suočavanje s graničnim situacijama koje iziskuju hrabrost, postojanost i izdržljivost kao test osobnog integriteta. Hemingway je sudjelovao u Prvom svjetskom ratu kao vozač hitne pomoći na frontu na Soči, gdje je i ranjen. Iskustvo rata, goleme patnje i sloma svih iluzija tema je njegova romana "Zbogom oružje" (1929.), jednoga od središnjih umjetničkih svjedočanstava tog vremena. Središnji lik, Amerikanac Frederick Henry, gubi vjeru u cjelokupni sustav vrijednosti u kojem je odrastao, a koji je rat prokazao kao lažan. Nakon rata, Hemingway odlazi u Pariz, koji ga privlači kao snažno kulturno središte. Pariz je lokalitet gdje se zbiva radnja njegova slavnog romana "A sunce izlazi", u kojem donosi emblematski portret "izgubljene generacije", trajno obilježene ratom. Zatomljivanje boli i kontrola emocija prenosi se na jezičnu razinu te se manifestira kao kontrola jezičnog iskaza. Hemingwayev stil odlikuje osebujni minimalizam, gdje prividna jednostavnost prikriva slojevito značenje maksimumom koncentracije na minimumu prostora. Najznačajnija kasnija djela su roman "Kome zvono zvoni" (1940.), složeni prikaz španjolskog građanskog rata, u kojem Hemingway sudjeluje na strani republikanaca, te kratki roman "Starac i more" (1952.), alegorijski prikaz čovjekove izdržljivosti i smionosti u borbi s nadmoćnim silama prirode, koji mu je priskrbio Nobelovu nagradu. Posthumno su objavljena još dva romana, te memoarska proza. Ipak, Hemingwayevo najjače kreativno razdoblje i najveći doprinos američkoj i svjetskoj književnosti predstavljaju njegova rana djela, koja su dubinski vjerno izrazila tjeskobu i traumu njegovog i našeg vremena. Odabrane kratke priče Ernesta Hemingwaya, u prijevodu i uz kratki komentar dr. Višnje Sepčić, interpretira Dunja Sepčić. Urednik "Antologije pripovijetke": Boris B. Hrovat.

Najave

Susnježica 1 dio

Ponedjeljak, 17.09.2018. 22:03 - 22:30

Susnježica 2 dio
Ponedjeljak, 24.09.2018. 22:03 - 22:32

Sve najave
Poslušajte