Kozmopolis

Kozmopolis

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Posljednje emisije

HRT – HR 3 — Četvrtak, 14.06.2018 16:03

Emisija 14.06.2018.

Današnja emisija dio je ciklusa posvećenoga najnovijim istraživanja književnoga kanona, kojima se propituju odnosi tradicijskoga i suvremenoga u književnosti i znanosti o književnosti. Autorica eseja, doktorica germanistike Milka Car, raspravlja o načinima konstituiranja kanona u književnosti devetnaestog stoljeća nastaloj u okviru Austro-Ugarske Monarhije i obilježenoj snažnim nacionalno-integrativnim predznakom. Procesi formiranja kanona promatraju se na primjeru kratke poetičke rasprave Augusta Šenoe "O poetici", nastaloj prema predlošku njemačkoga autora Rudolfa Gottschalla. Kao ishodište za analizu Šenoine poetike odabran je aspekt tvorbe kolektivnih identiteta u plurietničkoj konstelaciji proizašloj iz istodobnosti imperijalnog okvira i aktiviranja nacionalnih diskursa, s fokusom u ovisnosti koja povezuje širi monarhijski, multinacionalni okvir s predodžbama o nastanku monolitne etnokulturne nacije. Potonje se mogu pratiti u povijestima hrvatske književnosti, a ovdje se uspoređuju sa Šenoinom propedeutičkom poetičkom raspravom.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 11.06.2018 23:00

O poetici Augusta Šenoe

Današnja emisija dio je ciklusa posvećenoga najnovijim istraživanja književnoga kanona, kojima se propituju odnosi tradicijskoga i suvremenoga u književnosti i znanosti o književnosti. Autorica eseja, doktorica germanistike Milka Car, raspravlja o načinima konstituiranja kanona u književnosti devetnaestog stoljeća nastaloj u okviru Austro-Ugarske Monarhije i obilježenoj snažnim nacionalno-integrativnim predznakom. Procesi formiranja kanona promatraju se na primjeru kratke poetičke rasprave Augusta Šenoe «O poetici», nastaloj prema predlošku njemačkoga autora Rudolfa Gottschalla. Kao ishodište za analizu Šenoine poetike odabran je aspekt tvorbe kolektivnih identiteta u plurietničkoj konstelaciji proizašloj iz istodobnosti imperijalnog okvira i aktiviranja nacionalnih diskursa, s fokusom u ovisnosti koja povezuje širi monarhijski, multinacionalni okvir s predodžbama o nastanku monolitne etnokulturne nacije. Potonje se mogu pratiti u povijestima hrvatske književnosti, a ovdje se uspoređuju sa Šenoinom propedeutičkom poetičkom raspravom.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 31.05.2018 16:03

Emisija 31.05.2018.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u europskoj se kulturi glavnina vrijednosti povezivala s neoracionalizmom, pozitivnim znanostima, tehnološkim inovacijama, kapitalističkom ekonomijom i nacionalnoidentifikacijskim projekcijama, a kao devijacije koje su prijetile stabilnosti sustava izgrađenoga na tim vrijednostima sve su se više počele stigmatizirati psihosomatske bolesti i transgresije tradicionalnih moralnih uzusa. Povezano s time, u hrvatskoj su književnosti bila učestala upućivanja na bolesno, nagonima opterećeno tijelo te na bolestan, prenapet ili izopačen um, o čemu za Kozmopolis piše doktor znanosti Tvrtko Vuković, izvanredni profesor na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Analizirajući i interpretirajući Posljednje Stipančiće Vjenceslava Novaka, Katastrofu Janka Leskovara i Isušenu kaljužu Janka Polića Kamova, profesor Vuković pokazuje da im je zajednička metafora tuberkuloze kao izraz propitivanja ne samo bolesnih osoba ili osobnosti, nego i problematičnosti onovremenih konstrukcija društveno prihvatljivih identiteta uopće.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 28.05.2018 23:00

Živjeti u lešu

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u europskoj se kulturi glavnina vrijednosti povezivala s neoracionalizmom, pozitivnim znanostima, tehnološkim inovacijama, kapitalističkom ekonomijom i nacionalnoidentifikacijskim projekcijama, a kao devijacije koje su prijetile stabilnosti sustava izgrađenoga na tim vrijednostima sve su se više počele stigmatizirati psihosomatske bolesti i transgresije tradicionalnih moralnih uzusa. Povezano s time, u hrvatskoj su književnosti bila učestala upućivanja na bolesno, nagonima opterećeno tijelo te na bolestan, prenapet ili izopačen um, o čemu za Kozmopolis piše doktor znanosti Tvrtko Vuković, izvanredni profesor na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Analizirajući i interpretirajući Posljednje Stipančiće Vjenceslava Novaka, Katastrofu Janka Leskovara i Isušenu kaljužu Janka Polića Kamova, profesor Vuković pokazuje da im je zajednička metafora tuberkuloze kao izraz propitivanja ne samo bolesnih osoba ili osobnosti, nego i problematičnosti onovremenih konstrukcija društveno prihvatljivih identiteta uopće.

Najave

Gledati u bezdan

Ponedjeljak, 18.06.2018. 23:00 - 23:31

Plodna i kompleksna povezanost književnosti te psiholoških ili emotivnih stanja i njihovih manifestacija ne može se dovesti u pitanje zbog jednostavnoga razloga što su oni nužno upisani u književna djela, ...

Shylock u suknji
Ponedjeljak, 24.09.2018. 23:00 - 23:31

Humanizam humanistika.Post/meta/trans - Književnost protumačena djeci
Ponedjeljak, 08.10.2018. 23:00 - 23:29

Sve najave