Kozmopolis

Kozmopolis

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Posljednje emisije

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 15.10.2018 23:00

Kranjčevićev lirski subjekt

U ovotjednoj emisiji poslušat ćemo esej doktorice znanosti Jasne Šego, posvećen pjesništvu Silvija Strahimira Kranjčevića, čija će se 110. obljetnica smrti napuniti 29. ovoga mjeseca. Prateći Kranjčevićevo stvaralaštvo kronološki, od zbirke do zbirke, uočavajući u njemu promijene, ali i konstante, u eseju će se pokazati kako je ono dosljedno i kontinuirano prožeto stalnim temama i motivima, zaokupljeno tajnama ljudske egzistencije, misterijem božanskoga nauma, socijalnim i nacionalnim pitanjima. Progovarajući ponajviše iz pozicije revolta izazvanoga nepoštivanjem etičkih načela, posebice pravde, Kranjčević je pisao u ime svojega naroda, marginaliziranih socijalnih slojeva i čovjeka uopće. Izražavajući različite stavove i osjećaje, između vjere i sumnje; himničkih zanosa i pronicljive i nesmiljene kritike; pobune i rezignacije; nade i očaja, njegovo se pjesništvo ostvarilo kao univerzalna i neprolazna vrijednost. Zbog te vrijednosti Kranjčevićeva je lirika postala i ostala jednom od reprezentativnih činjenica hrvatske književnosti. Zbog kognitivnih, emocionalnih i duhovnih nemira upisanih u njegove stihove, taj nam je pjesnik zanimljiv, razumljiv, blizak i aktualan i danas.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 11.10.2018 16:03

Emisija 11.10.2018.

U eseju "Humanizam humanistike. Post/meta/trans - Književnost protumačena djeci" doktorica kroatistike Ružica Pšihistal poseže za mrežnim izvorom "Predmetni kurikul: Hrvatski jezik" te, vođena mišlju Friedricha Nitzschea iz knjige "Tako je govorio Zaratustra", progovara o krizi književnosti i krizi mišljenja o književnosti kroz ironijsko poigravanje s postmodernim stanjem znanja i humanistike. U citatnoj relaciji s Lyotardom i njegovim tekstom "Postmoderna protumačena djeci", djeca su fiktivni adresati priče o književnosti, metafora igre njezin je provodni motiv, a epistemološki je nered kulminacija zapleta. Službeno se znanost o književnosti odrekla aksiologije u korist kontingencije: uveo se "književni tekst" ili "pismo", a književni tekst ima na prvom mjestu svrhu zabave u društvu spektakla. Postmoderna ruši tabue umjetnosti na isti način na koji je to činila avangarda, ali s posve drukčijim ulozima i dosezima. Ona ruši autonomiju umjetnosti izvana i iznutra. Izvana tako što joj oduzima povlasticu posebnosti, rušeći granicu prema trivijalnom, zabavnom i svakodnevnom; iznutra kroz estetiku banalnosti i etiku beskorisnosti svrstavajući se tako prema Baudrillardu "u opću beznačajnost i neodjelitost s jedinom preostalom nakanom sudjelovanja u fluidnom svijetu komunikacija, mreža i interakcije". U projektu raskrinkavanja konstruktivističke prirode onoga što se prije držalo "prirodnim", glavna je meta, prema Lindi Hutcheon, trojstvo: nacija, patrijarhat i kanon. Postmoderna, postsekularna ili postapokaliptička svijest iskupljuje se ili točnije zabavlja pričom o nekom maksimalnom, velikom događaju - kakav još jedino može ponuditi apokalipsa. Previše je ipak smrti objavljeno u posljednja dva i pol stoljeća da bi bile uvjerljive.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 08.10.2018 23:00

Humanizam humanistika.Post/meta/trans - Književnost protumačena djeci

U eseju «Humanizam humanistike. Post/meta/trans – Književnost protumačena djeci» doktorica kroatistike Ružica Pšihistal poseže za mrežnim izvorom «Predmetni kurikul: Hrvatski jezik» te, vođena mišlju Friedricha Nitzschea iz knjige «Tako je govorio Zaratustra», progovara o krizi književnosti i krizi mišljenja o književnosti kroz ironijsko poigravanje s postmodernim stanjem znanja i humanistike. U citatnoj relaciji s Lyotardom i njegovim tekstom «Postmoderna protumačena djeci», djeca su fiktivni adresati priče o književnosti, metafora igre njezin je provodni motiv, a epistemološki je nered kulminacija zapleta. Službeno se znanost o književnosti odrekla aksiologije u korist kontingencije: uveo se «književni tekst» ili «pismo», a književni tekst ima na prvom mjestu svrhu zabave u društvu spektakla. Postmoderna ruši tabue umjetnosti na isti način na koji je to činila avangarda, ali s posve drukčijim ulozima i dosezima. Ona ruši autonomiju umjetnosti izvana i iznutra. Izvana tako što joj oduzima povlasticu posebnosti, rušeći granicu prema trivijalnom, zabavnom i svakodnevnom; iznutra kroz estetiku banalnosti i etiku beskorisnosti svrstavajući se tako prema Baudrillardu „u opću beznačajnost i neodjelitost s jedinom preostalom nakanom sudjelovanja u fluidnom svijetu komunikacija, mreža i interakcije“. U projektu raskrinkavanja konstruktivističke prirode onoga što se prije držalo „prirodnim“, glavna je meta, prema Lindi Hutcheon, trojstvo: nacija, patrijarhat i kanon. Postmoderna, postsekularna ili postapokaliptička svijest iskupljuje se ili točnije zabavlja pričom o nekom maksimalnom, velikom događaju – kakav još jedino može ponuditi apokalipsa. Previše je ipak smrti objavljeno u posljednja dva i pol stoljeća da bi bile uvjerljive.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 27.09.2018 16:03

Emisija 27.09.2018.

Autorica večerašnje emisije, zaslužna znanstvenica Instituta za etnologiju i folkloristiku Ljiljana Marks, sažima višegodišnje iskustvo zapisivačice usmene književnosti u priču o kontekstu zapisanoga, pozadini koja oblikuje i konzervira zapise. Saznajemo tako o žanrovima koji su "na cijeni" i onima koji pomalo ostaju izvan fokusa, o uspostavi prvoga kontakta s kazivačima, okolnostima prilikom kojih nastaju zapisi priča, o sudbinama kazivača i njihovim specifičnostima, utkanima u priču. Premda su pripovjedači najčešće (nepravedno) bezimeni, nekolicina njih nametnula se svojim životnim pričama koje itekako grade narativno tkivo kazivanih usmenoknjiževnih vrsta, na svim jezičnim razinama, od specifičnoga narječja kojim kazivači govore do načina na koji grade sintagme u rečenicama.

Najave

Kozmopolis

Četvrtak, 18.10.2018. 16:03 - 16:33

U ovotjednoj emisiji poslušat ćemo esej doktorice znanosti Jasne Šego, posvećen pjesništvu Silvija Strahimira Kranjčevića, čija će se 110. obljetnica smrti napuniti 29. ovoga mjeseca. Prateći Kranjčevićevo stvaralaštvo kronološki, od ...

Politika nacionalnih afekata u spjevu Pavla Rittera Vitezovića
Ponedjeljak, 22.10.2018. 23:00 - 23:29

Ujevićeva Kolajna i žanr ljubavnog lirskog ciklusa
Ponedjeljak, 19.11.2018. 23:00 - 23:29

Sve najave
Poslušajte