U vizualnom kodu

U vizualnom kodu

Emisija je platforma za dijalog s umjetnicima, ugošćuje kritičare, povjesničare umjetnosti i teoretičare koji komentiraju aktualne izložbene projekte i događaje na domaćoj i stranoj sceni, rasvjetljava problematiku vezanu za disciplinu povijesti umjetnosti i vizualnih studija.

Govori o muzeologiji, konzervaciji, tržištu umjetninama, statusu i pravima umjetnika te ostalim relevantnim pitanjima stavljajući ih u širi društveni i socio-politički kontekst. 

U vizualnom kodu 07.12.16. - Ružica Šimunović

Posljednje emisije

Treći program — Srijeda, 16.08.2017 08:45

U vizualnom kodu

Renesansna kiparica Properzija de Rossi na natječaju za opremu bazilike San Petronio u Bolonji dobila je dio poslova i sve udivila reljefom Josip i Putifarka, o njoj piše i Giorgio Vasari 1550. godine u Životima slavih slikara kipara i arhitekata, ali ovako: ........ "(...) napravila je izvanredan prizor, na kome -- jer je u to vrijeme jadna žena bila ludo zaljubljena u lijepoga mladića, koji izgleda nije uopće mario za nju -- prikazala je ženu faraonova dvorjana, koja izgara od ljubavi za Josipa, i kao u očaju nakon mnogo nagovaranja, konačno trga odjeću s njega s ženskom gracioznošću usprkos situaciji. To djelo je procijenjeno od sviju kao najljepše i bilo je na veliko zadovoljstvo njoj (umjetnici), koja je mislila da će s ilustracijom iz Staroga Zavjeta dijelom umiriti goruću vatru svoje vlastite strasti. (...)" Gotovo pet stoljeća poslije, poljski zastupnik Janusz Korwin-Mikke govori u Europskom parlamentu: "Znate li koliko je žena među prvih sto šahista svijeta. Reći ću vam, nijedna! Naravno da žene moraju zarađivati manje od muškaraca jer su slabije, sitnije i manje su inteligentne i moraju zarađivati manje. To je sve." Načelo ravnopravne plaće uključeno je u ugovor EU-a još 1957. , a analitičari kažu da bismo potpunu ravnopravnost mogli imati tek 2133. No, to je samo jedno u nizu ženskih pitanja, načelno izborena i zajamčena ali izigrana ženska prava upozoravaju na spolnu, rodnu i seksualnu nejednakost, na probleme odnosa prema osobama s invaliditetom, etničkim manjinama, rasno drugačijima, prema migrantima, izbjeglicama. Riječju, na nejednakost svih isključenih iz dominantnih sustava društvene i političke moći. Kako se to ogleda u umjetnosti, kakva je bila i kakva jest pozicija umjetnica, na koji način, ruku pod ruku s feminističkim i drugim pokretima umjetnice problematiziraju ovakvo stanje svijeta? Gošće emisije su Sanja Cvetnić, Olga Majcen Linn i Božena Končić Badurina.

Treći program — Srijeda, 09.08.2017 08:45

U vizualnom kodu

Trideset je godina od smrti Andyja Warhola. Kralj pop-arta umro je u New Yorku, pokopan je u rodnom Pittsburghu, u crnom odijelu od kašmira, sa sunčanim naočalama i s platinastom perikom, na neki način prizvavši tom posljednjom gestom vlastiti iskaz: "Ako želite saznati sve o Andyju Warholu, samo gledajte u površinu mojih slika i filmova i mene samoga, i to sam ja. Iza toga nema ničega." A da itekako ima, doznajemo od Feđe Vukića i Vanje Babića s kojima komentiramo Warhola, pop kulturu i odjeke do u suvremenost, do umjetnika kakav je i Željko Badurina.

Treći program — Srijeda, 02.08.2017 08:45

U vizualnom kodu

27. ožujka 2017. umro je Josip Kovačić, kolekcionar i donator koji je Muzeju Međimurja Čakovec 1976. godine darovao vrijednu zbirku stilskog pokućstva, kamene i drvene plastike, stakla, keramike, metalnih predmeta i orijentalnih predmeta. Josip Kovačić naročito je prepoznat po svojoj jedinstvenoj Zbirci hrvatskih slikarica rođenih u 19. Stoljeću, njih 33 - među kojima su Slava Raškaj, Nasta Rojc, Anka Krizmanić, Vera Nikolić Podrinska, Nevenka Đurđević. Zbirku s više od tisuću ostvarenja gradu Zagrebu donirao je još 1988. Godine, a želja da Grad osigura otvaranje Muzeja hrvatskih slikarica, na žalost, za života nije mu se ispunila. Umro je samo mjesec dana prije nego je u Muzeju grada Zagreba otvorena izložba "Donator i donacija: Ususret muzeju hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću" koja bi, kako se sugerira, trebala biti posljednja stepenica prema Muzeju. Naša sugovornica je autorica izložbe, muzeologinja Žarka Vujić.

Treći program — Srijeda, 26.07.2017 08:45

U vizualnom kodu

Današnju emisiju posvećujemo temi sna. Predstavit ćemo knjigu Stéphanie Jamet-Chavigny i Veronique Dalmasso "Regards sur le sommeil - Pogledi na san", u kojoj francuske povjesničarke umjetnosti analiziraju reprezentaciju i značenja sna od renesanse do suvremenosti. Tome ćemo pridružiti razgovor s povjesničarkom umjetnosti Sanjom Cvetnić o likovnom tematiziranju sna temeljenom na Biblijskim izvorima, hagiografiji svetaca ili antičkim prosedeima, a čut ćemo i što u snovima pronalazi i zašto se ovoj temi vraća više od dva desetljeća performerica i medijska umjetnica Kata Mijatović.

Sljedeća emitiranja

Srijeda, 23.08.2017. 08:45 - 09:30

Srijeda, 30.08.2017. 08:45 - 09:30

Poslušajte

U vizualnom kodu
Srijeda, 16.08.2017 08:45

U vizualnom kodu
Srijeda, 09.08.2017 08:45

U vizualnom kodu
Srijeda, 26.07.2017 08:45