Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Radi nesuglasica s Radosavom Pavlovićem oko Konavala, na današnji dan, 15. siječnja 1424. godine, Malo vijeće donosi zaključak, da cijela posluga u gradu mora doći čistiti gradske jarke, a stanovnicima grada zabranjeno je ići naoružanima po gradu. (1) Na današnji dan, 15. siječnja 1929. godine, veliki župan dubrovačke oblasti odobrio je osnutak Hrvatskog planinarskog društva "Orjen" u Dubrovniku. (2) U dominikanskim zajednicama – obilježava se spomen na Kineske mučenike (3) Uz današnji dan, 15. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Sv. Anastazija - Stošija, Sv. Pavao Pustinjak, Mavro, Ita (4) Dan je međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, spomendan u Hrvatskoj. 15. siječnja 1992. godine, međunarodnim priznanjem 12 zemalja članica EZ, Hrvatska je postala međunarodno priznata zemlja. - Dan je vjerskih sloboda. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Dugogodišnja želja, stjecanja Slanskoga primorja, ostvarila se Dubrovčanima nakon dugotrajnih pregovorima, početkom posljednje godine 14. st. Na današnji dan, 15. siječnja 1399. godine, bosanski kralj Stjepan Ostoja Dubrovčanima je poveljom darovao Primorje od Stona do Kurila (današnjeg Petrovog Sela), sa svim selima i zaseocima. Kanije, Dubrovčanima izdaje i povelju, kojom potvrđuje sve uvjete, zakone i sloboštine što su im dali bosanski i srpski prethodnici, kao i njihove povelje, s obvezom plaćanja svetodimitarskog dohotka. Na uzdarje, Dubrovčani su primili kralja u red vlastele, s pravom prelaženja te časti na potomstvo, te mu darovali palaču u Dubrovniku, u vrijednosti 150 dukata. *14. veljače dubrovačka vlada poslala je četiri svoja plemića da preuzmu Primorje, a već nakon tri dana primopredaja je bila završena i izabran je i poslan u Terre Nove, kao knez Andrija Menčetić*.(6) 

Kacamorti su vrhovna sanitetska vlast, sanitetski činovnici koji su vodili brigu o zdravstvenom stanju u Republici i imali su široka ovlaštenja u pogledu sprečavanja i su­zbijanja kuge i haranja zarazne epidemije. Odredbom Senata donesenom na današnji dan, 15. siječnja 1426. godine, zdravstveno osoblje koje vodi nandzor nad putnicima i došljacima iz okuženih i sumnjivih krajeva dobilo je službeni naziv officiales cazamortuorum (sani­tetski činovnici), a narod ih je nazvao »kacamorti« po tal. cacciatore- -lovac i il morte-smrt, dakle: lovci smrti. *Uredba je od presudne je važnosti pri izboru kacamorata. Naredbodavac, Senat izričito navodi da se kacamorti biraju u tu službu per angariam, što doslovno znači nametnut besplatni rad - servitium gratuitum impositum. Svaki punoljetni vlastelin bio je automatski i članom Velikog vijeća, pa je tajnim glasovanjem mogao biti izabran za protukužnog službenika – kacamorta, a tu službu nije smio odbiti*. (7) 

Na današnji dan, 15. siječnja 1800. godine, dubrovačka vlada je poslala u Konavle svoju domaću vojsku, kako bi privela kraju dvogodišnju krizu pobune seljaka u Konavlima, do koje je došlo zbog nezadovoljstva seljaka svojim položajem u sustavu ekonomskog feudali­zma i kmetstva popraćenog zloporabama vlasti.  Na kraju su Konavljani popustiti, a neke je utupke napravila i dubrovačka vlada. Kako je zaista bilo zloporaba u odnosu vlastele prema seljacima kmetovima, u pogledu dužnosti službe, međusobne obveze Vlada je precizirala i novim zakonom 29. ožujka 1800. Ipak, unatoč nešto blažem odnosu, sustav ekonomskog feudalizma ostao je netaknut. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 15. siječnja 1576. godine, u Dubrovniku je rođen benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnost Mavro Vetranović-Čavčić, autor dvaju pastoralno-mitoloških prizora, Dijana, te Lovac i vila i mitološke drame Orfeo, preko ljubavne poezije mladog i zanesenog pjesnika, sve do maskerata, za koje kritika smatra da su formom i tematikom često ispred Nalješkovićevih. Nakon stupanja u benediktinski red i ulaska u samostan stvara religioznu poeziju i crkvena prikazanja s razgranatom strukturom i psihološki razrađenim likovima, među kojima se ističe prikazanje Posvetilište Abramovo. Epom Piligrin, velikom i kompleksnom manirističkom strukturom koja podsjeća na Danteovo putovanje u Božanstvenoj komediji, Vetranović je zagazio u kraj svog života i svog stvaralačkog ciklusa. Ep je ostao nedovršen. (9)

Na današnji dan, 15. siječnja 1776. godine, u Dubrovniku je umro vjerski pisac Inocent Grgić, autor dvaju katekizama od kojih je prvi bio prihvaćen kao pomagalo u osnovnom poučavanju vjere, dok je drugi služio svećenicima kao propovjednički priručnik. (10)

Na današnji dan, 15. siječnja 1846. godine, u Cavtatu je rođen hrvatski filolog, jedan od pokretača nacionalne misli u Dalmaciji, Luka Zore. (11)

Na današnji dan, 15. siječnja 1894. godine, u rodnom Dubrovniku umro je književnik i prevoditelj, jedan od najčistijih hrvatskih romantičara i pripadnik prvog naraštaja južnohrvatskih preporoditelja Antun Pasko Kazali, autor pjesničke pripovijesti Lopudska sirotica, lirsko-epskog spjeva Zlatka i dramskog spjeva s elementima maskerate i srednjovjekovnog moraliteta Trista Vica udovica, nastao na temelju predaje o događaju iz XVI. st. Najopsežnije i najambicioznije Kazalijevo djelo, ep Ćoso (s više od 20 000 redaka), ostalo je u rukopisu. (12)

Na današnji dan, 15. siječnja 1970. godine, u Dubrovniku jerođen Ivica Rilović (inspektor), dočasnik trgovačke mornarice i student pomorskog fakulteta u Dubrovniku, poginuo 2. listopada 1991. godine u Karasovićima, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a, u neprijateljskom minobacačkom napadu. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 15. siječnja, ratne 1992. godine, puc­njava tijekom noćiprouzročila je šumski požar ispod Nuncijate. Savezna Republika Njemačka na današnji dan te 1992. priznala je Republiku Hrvatsku i svoj Generalni konzulat u Zagrebu podigla na rang ambasade. *Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni pri­padnici postrojbi Hrvatske vojske iz svih krajeva Domovine. 15. siječnja 1993. godine, poginuo je pripadnik 4. brigade HV-e, Milan Dragun*. (14) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 43

(2) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 168,169

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ

https://hr.wikipedia.org/wiki/15._siječnja

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 169

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 60

* ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 94,95

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 337 -344

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Mavro_Vetranović

(10) HBL Franjo Emanuel Hoško (2002)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*HBL Klara Pranjko i Miljenko Foretić (2009)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -60- Ivica Rilović

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 103

* VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-258-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 19.07.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Dubrovačka za¬stava vijala se na dubrovačkim otocima do današnjeg datuma, 19. srp¬nja 1815. godine, kada su Englezi dubrovačke otoke predali Austrijancima. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Petak, 20.07.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 21.07.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 18.07.2018 08:20

Srijeda, 18.07.2018 08:20

Utorak, 17.07.2018 08:20

Utorak, 17.07.2018 08:20

Ponedjeljak, 16.07.2018 08:20

Ponedjeljak, 16.07.2018 08:20

Nedjelja, 15.07.2018 08:20

Nedjelja, 15.07.2018 08:20