Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. siječnja 1410. godine, Malo vijeće zaključilo je da se u Dubrovnik dovede strani majstor za pravljenje rupa za držanje žita. (1) Otvaranjem trgovačkih putova, na današnji dan, 21. siječnja 1701. godine, dovršeno je razgraničenje u dubrovačkom zaleđu, kako ga je načelno odredio karlovački mir i kako su ga tumačili Turci i Dubrovčani, a podupirao i bečki dvor. (2) Na današnji dan, 21. siječnja 1846. godine, u Dolima, rođen je veliki dobrotvor Nikola Mihanović. (2a) Blagdan je sv. Agneze (Rimke), djevice i mučenice (3) Uz današnji dan, 21. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Agneza, Janja, Ines, Eduard, Neža, Publije (4) MOLITVENA JE OSMINA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA (5) Dan je socijalnog partnerstva u Hrvatskoj (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Uz brigu o opskrbi vodom, dubrovačka je vlada veliku pažnju poklanjala nabavci i osiguranju dovoljne količine hrane svojim žiteljima. Žito se spremalo u državnim magazinima, i u posebnim dubokim jamama, koje su, u raz­nim dijelovima grada građene poput velikih (dubokih) bu­nara, u narodu nazvanih „rupe“. Na današnji dan, 21. siječnja 1410. godine, Malo vijeće zaključilo je da se u Dubrovnik dovede strani majstor za pravljenje rupa za držanje žita. Dva mje­seca kasnije, uzimaju se u službu Antonius Manfei i njegov sin, iz Trina u Apuliji. Oni su kroz šest mjeseci napravili spomenute rupe u blizini crkve sv. Andrije, a nakon toga i u podrumu bolnice samostana sv. Marka (u blizini Domus Christija). Po arhivskim dokumentima, možemo zaključiti da su Du­brovčani od 1410. g. mogli uskladištiti velike količine žita. U ovim ru­pama se žito teško moglo pokvariti, a njihovu građevinsku ispravnost su Dubrovčani redovito kontrolirali. *Današnja zgrada muzeja „Rupe“ i u njoj smješteni suhi bunari za žito nemaju veze sa starim Rupama. Naime, današnje su Rupe građene na temelju zaključka Vijeća umoljenih od 26. ožujka 1541. godine, dakle 130 godina nakon starih Rupa*. (7) 

Na današnji dan, 21. siječnja 1513. godine, Vijeće umoljenih ovlastilo je Rektora i Malo vijeće, da daju obnoviti trošne vratnice gradskih vrata ribarnice, klaonice i vanjskih vrata od Ploča. Iste godine, 20. rujna, Malo vijeće naredilo je, da se uzme iz arsenala 1000 litara željeza (cca 360 kg), od kojeg će se na­praviti čavli i ostali okovi za ta troja gradska vrata, koja su se trebala napraviti nova. Drvodjelac, koji je ta vrata napravio, bio je neki Marin Radetić, za kojeg se utvrdilo da je pokrao željezo od starih vrata. Zbog toga Malo vijeće naređuje nadstojnicima općinskih radova, da Marinu za rad ne smiju ništa platiti. Njegov pak pomoćnik, koji je bio zbog toga zatvoren, oslobođen je. (8) 

Kneževa kapela jedan je od najznačajnijih čimbenika glazbenog života starog Dubrovnika. U početku je to manji ansambl sastavljen od svirača raznovrsnih instrumenata, a kasnije u 18. st. orkestar. Kapela je bila ustrojena po uzoru na slična glazbena tijela na vladarskim dvorovima europskih država. Njezino djelovanje može se, na teme­lju arhivskih dokumenata, pratiti i proučavati od početka XIV. sve do početka XIX. stoljeća, kada je 1809. godine francuska okupacijska vlast, zajedno s ostalim državnim službenicima poslala u mirovinu i starije glazbenike. Svrha postojanjakneževe kapele glazbenika bila je, kako je to naglašeno i u molbi svirača Lamberta Courtoysa mlađega evidentiranoj na današnji dan, 21. siječnja 1621. godine, ornamento di questa illustrissima et eccelentissima republica. Dakle ugled dubrovačke države bio je razlogom postojanja tog glaz­benog tijela, njegovi svirači u prvom redu bli su na raspolaganju su­verenu države, dubrovačkom knezu, ali i ostalim Dubrovčanima, plemićima i pučanima, pa je taj skup glazbenika bio redovito dubrovačko glazbeno tijelo koje je pružalo glazbene usluge svim Dubrovčanima bez obzira na stalež ili imovno stanje. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 21. siječnja 1568. godine,umro je portugalski liječnik i medicinski pisac Amatus Lusitanus, pravog imena João Rodriguez, koji je od 1556–1558. godine obavljao liječničku praksu u Dubrovniku. Njegovo je najvažnije djelo Sedam centurija o medicinskome liječenju, sadrži 700 povijesti bolesti; a šesta centurija (tzv. Ragusina) sadrži 100 slučajeva iz njegove dubrovačke liječničke prakse i daje jasnu sliku zdravstvenih i kulturnih prilika u renesansnom Dubrovniku. (10)

Na današnji dan, 21. siječnja 1660. godine, u Perastu je rođen VickoBujović, od 1694. kapetan Perasta, a od 1695. guverner flotile u mletačkoj službi, kojega su zbog sudjelovanja u mletačkoj blokadi Dubrovnika, Dubrovčani u odsutnosti osudili 1699. na smrt. God. 1708. Peraštani su ga svrgnuli s kapetanskog položaja, a 6. svibnja 1709. godine, ubijen je u uličnom sukobu. (11)

Na današnji dan, 21. siječnja 1846. godine, u Dolima, rođen je Nikola Mihanović, svojedobno najveći brodovlasnik i posjednik u Republici Argentini, a i šire, koji je krajem 19. i početkom 20. stoljeća zasigurno bio najmoćniji i najbogatiji Hrvat u inozemstvu. U želji poboljšanja zdravlja i životnoga standarda seljana Dola, Smokvine i ostalih sela općine Stonske, odakle su potekli Nikola i brat Miho, osnovali su «Zadužbinu braće Nikole i Miha Mihanovića pok. Petra za unaprjeđenje župe Doli i sela Smokvine i za poboljšanje higijene u općini stonskoj», i danas vrlo aktivnu humanitarnu zakladu. Nikola Mihanović svojim je zalaganjem i donacijama kreirao politiku u našim iseljeničkim organizacijama, društvima pa i pojedinim tiskovinama, i bio počasni predsjednik takvih udruga i fondova. U domovini je, osobito na području Dubrovnika, djelovao poslovno i humanitarno. Sudjelovao je 1924. godine u osnivanju tvrtke «Jugoslavenska-amerikanska plovidba a.d.», koja se spojila s tvrtkom «Atlantska plovidba Ivo Račić» u novo poduzeće, «Jugoslavesnki Lloyd a.d.» (1929), i to skupa sa svojim bratom Mihom, Paskom Baburicom i Franom Petrinovićem. Više puta je Nikola dolazio u Dubrovnik i Dole te je svaki put davao velike količine novaca za pomoć i potporu raznim karitativnim zavodima, siromasima, dječijem zakloništu, uboškom domu, Domus Cristi i sirotinjskom domu na Posatu te Obdaništvu kod ženske zadruge kao i za ishranu sirromašne djece, a da je sve nabrajati, bio bi to poprilično dug popis. Za grad Dubrovnik, sagradio je 1902. godine fontanu u parku Gradac, koja je negdje oko 1927. premještena u park na Pilama, slabo održavana i oštećena, skroz nepoznata posjetiteljima, a na žalost i većem dijelu pučanstva grada Dubrovnika, koji se pitaju: Pa, tko je, uopće, taj Mihanović?»  Isto tako, prema pisanju lista «Hrvat» iz Gospića, Nikola je 1905. dao na Pločama u Dubrovniku sagraditi općinsku zgradu, koju bi poklonio Općini i u kojoj bi stanovale manje imućne obitelji. U Dolima 1907/08. sagradi osnovnu školu za odlomke Doli i Đonta Doli. Doljani se danas sjećaju Nikole i njegove braće, Miha i Bartula, te osobito njihove sestre Anite, koji su u Dolima podigli Dom za potrebe sela (op.upaljen za vrijeme rata 1991/92.), osigurali postojanje pošte (1933), škole (1907), parobrodske veze, liječnika i zubara, ustanovili ribarsku zadrugu, izgradili lokalne ceste i gustijerne i  utemeljili svoju zakladu s zadaćom da pomaže svoj rodni kraj kroz potporu prosvjeti, gospodarstvu, zdravstvu i u karitativnim djelatnostima. Nikola je umro 1929. godine u B. Airesu i o njegovoj smrti izvještavale su sve svjetske tiskovine. Danas još postoji grad koji se zove Puerto Mihanovich u Paragvaju. (11a)

Na današnji dan, 21. siječnja 1923. godine, u  Zagrebu je rođen veliki hrvatski redatelj Kosta Spaić. Neke od najuspješnijih predstava Kosta Spaić režirao je u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara:  Oluja, Williama Shakespearea, Skup i Dundo Maroje, Marina Držića i Dubrovačka trilogija, Iva Vojnovića. Kosta Spaić  bio je umjetnički direktor dramskoga programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1964 –71. (12)

Na današnji dan, 21. siječnja 1962. godine, u Imotskom jerođen Zdenko Pejić(viši inspektor), poginuo je 21. listopada 1991. godine u Srebrenum, prilikom neprijateljskog topničkog napada, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. (13)         

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 21. siječnja ratne 1992. godine, *Zapovjedništvo obrane Općine izvijestilo je da su na pregovorima toga dana u Cavtatu »predstavnici protivne strane potvrdili, da Jugovojska drži u zarobljeništvu« s dubrovačkoga područja: 24 osobe u Bileći, 6 seljana Gromače (odvedenih 20. XII.) u Morinju, dvojicu koji su iz JNA prešli u HV pa im sude kao dezerterima i jednoga pripadnika MUP-a koji je iz Dubrovnika pokušao pobjeći u Italiju.* (14) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 38,39

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 196,197,*194

(2a) http://www.zaklada-mihanovic.hr/ozak.php

* http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/zupanija/doljani-ga-nece-zaboraviti-nikola-mihanovic-je-ucinio-toliko-dobrih-djela-a-nema-svoju-ulicu-u-dubrovniku

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) https://hr.wikipedia.org/wiki/21._siječnja

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 38,39

* LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 43,44

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 122,123

(9) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 130, 131

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11a) http://www.zaklada-mihanovic.hr/ozak.php

* http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/zupanija/doljani-ga-nece-zaboraviti-nikola-mihanovic-je-ucinio-toliko-dobrih-djela-a-nema-svoju-ulicu-u-dubrovniku

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/spaic-kosta-konstantin/

*Autor: Nikola Batušić

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -106-

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 107,108

* TRPIMIR MACAN, POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, Str. 137

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 25.05.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. svibnja 1933. godine, u dubrovniku je započeo 11. svetski kongres PEN-klubova, jedan od najznačajnijih u povijesti Međunarodnog PEN-a. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Subota, 26.05.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 27.05.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 24.05.2018 08:20

Četvrtak, 24.05.2018 08:20

Srijeda, 23.05.2018 08:20

Srijeda, 23.05.2018 08:20

Utorak, 22.05.2018 08:20

Utorak, 22.05.2018 08:20

Ponedjeljak, 21.05.2018 08:20

Ponedjeljak, 21.05.2018 08:20