Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. siječnja, 1333. godine izdavanjem isprave Srpskog kralja Stefana Dušana Dubrovčani su stekli Ston i Stonski rat-Pelješac. (1) Na današnji dan, 22. siječnja 1407. godine, Malo vijeće je zaključilo da se obzida selo Ston. (2) Uoči pada Napoleona, austrijske snage su 22. siječnja 1814. godine, započele bombardiranje Dubrovnika. (2a) Na današnji dan, u noći s 21/22. siječnja 1737. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pjesnik i povjesničar Ignjat Đurđević. (3) Na današnji dan, 22. siječnja 1941. godine, u Dubrovniku je umro brodovlasnik Federiko Glavić. (15) Na današnji dan, 22. siječnja 1992. godine, osnovan je Regionalni ured za prognanike i izbjeglice Dubrovnik. (14) Blagdan je sv. Vinka, (IZ SARAGOZE), đakona i mučenikâ (4) Uz današnji dan, 22. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Vinko đakon i mučenici, Vinka, Vice, Irena, Anastazije, Laura (5) MOLITVENA JE OSMINA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Stonski rat Dubrovčani su stekli 1333., no s nastojanjima da se domognu Stonskog rata počeli su Dubrovčani već 1326.. Znali su da ga srpski kralj želi zadržati, a Bosanski ban Stjepan Kotromanić zauzeti. Srpsko-bosanski rat Dubrovčani prepoznali su kao pogodan trenutak za stjecanje Stonskog rata i Primorja, te su razvili diplomatsku djelatnost i kod bosanskog bana i kod srpskog kralja. I kod jednog i kod drugog su nastojali isplatom gotovine i uz obvezu plaćanja godišnjeg danka dobiti to prostrano područje. Zapravo su se, s ciljem da za sebe izvuku korist nametnuli kao posrednici između dviju zaraćenih sila. I doista, dubrovačkim posredovanjem došlo je do kompromisnog mira između bana i kralja: i jedna se i druga strana odrekla Stonskog rata u korist Dubrovčana. I banu i kralju Dubrovčani su se obvezali godišnje plaćati tzv. stonski danak. Isprava srpskog kralja Stefana Dušana, nasljednika po ocu Dečanskom, izdana je u Pologu, na današnji dan, 22. siječnja 1333. godine, na srpskom i latinskom jeziku. Pismeno utanačenje između Dubrovnika i bosanskog bana, sklopljeno u gradu Srebrniku 15. veljače 1333., ima formalni karakter ugovora. Sačuvan je latinski i ćirilski tekst. (7) 

Na današnji dan, 22. siječnja 1407. godine, Malo vijeće je zaklju­čilo, da se slijedeći odluku Velikog vijeća od 13. lipnja 1402., obzida selo Ston. Za izgradnju tih zidova određeno je 1000 perpera od carine vina u Dubrovniku, a 1000 perpera od carine na vino u Stonu. Velikom vijeću predložena je prodaja općinskih zemljišta u stonskoj knežiji, te da se utrženi novac upotrijebi za obzidavanje Stona. (8) 

Uoči pada Napoleona, austrijske snage su odlučile vratiti Ilirske provincije, te s njima proširiti teritorij i na Dubrovnik. 6. siječnja 1814. g.,austrijske vojne snage pod zapovjedništvom Todora Milutinovića, započele su izgradnju bitnice ispred Dubrovnika. Na današnji dan, 22. siječnja, te 1814. godine, započelo je bombardiranje Dubrovnika, dok su Britanci napali utvrdu na otoku Lokrumu a Austrijanci utvrdu Imperial. Do 26.1., obje utvrde su bile u rukama saveznika, te francuska vojska time više nije mogla držati grad. U noći sa 28. na 29. siječnja, Montrichard je potpisao predaju grada saveznicima. Mjesne pobunjenike, koji su se nadali obnoviti Dubrovačku Republiku general Milutinović uvjerio je da odustanu od nauma, te da Dubrovnik radije predaju Austrijskom Carstvu. *Čim su Francuzi otputovali, istog su dana poslije podne, u grad - probivši Vrata od Pila - ušli Englezi i austrijska vojska, ali ne i prevareni dubrovački ustanici. Dopušten je bio ulazak jedino Vlahu Cabogi, kojega je Milutinović odmah imenovao civilnim intendantom Dubrovnika. A tko stvarno drži vlast u Dubrovniku, pokazao je general neposredno po dolasku, raspustivši Narodnu stražu. Samo dva dana na Orlandovu stupu uz austrijsku i englesku zastavu bila je i dubrovačka, a onda je Milutinović naredio dotadašnjem općinskom načelniku Sabu Giorgiju da ukloni onu "suvišnu", dubrovačku. Prema legendi je ostarjeli dubrovački vlastelin iskazao posljednji tračak ponosa, rekavši: "Ne mogu, pripeo ju je puk!" Zato su generalovu zapovijed izvršili austrijski vojnici, skinuvši s Orlandova stupa usput i zastavu Engleza, koji su već bili odjedrili prema drugim ciljevima svoje politike. Kao što je prethodno Marmont zahtijevao da dubrovačka vlastela i svećenstvo polože zakletvu o vjernosti francuskom caru Napoleonu, to je isto za austrijskog cara Franju I. zatražio general Milutinović. U vezi s tim, na jednoj sjednici Vijeća dubrovačke općine, bio je načelniku Đivu Bozdariju uručen "Protest vlastele", potpisan od gotovo cijelog patricijata, u kojemu je istaknuto da je jedini predstavnik naroda prethodno spomenuti Odbor vlastele. Milutinovićevo reagiranje bilo je odlučno; za sve potpisnike protesta odredio je kućni pritvor i svakomu od njih postavio ispred kuće po dva stražara, koje su oni morali hraniti. Pošto je Milutinović zaprijetio i drugim, još gorim represijama, potpisnici su, jedan za drugim, pognuh glave izjavama da se pokoravaju, misleći u sebi da je to samo privremeno, jer su se kao utopljenik slamčice hvatali za posljednju nadu - Bečki kongres. Prošlo je više od od mjesec dana prije nego što su Dubrovčani službeno upoznati s odlukama Bečkog kongresa, koje su ih proglasile državljanima Austrije. Učinio je to general Milutinović pred građanima pozvanima u katadralu - govoreći po vojnički s propovjedaonice! Pprije je njegovo primitivno ponašanje bilo razlogom zgražanju Dubrovčana, a najviše ih je ozlojedio 3. veljače 1814. za vrijeme Feste sv. Vlaha: iako je bio pravoslavne vjere, taj se pridošlica drznuo da za vrijeme svečane svete mise u katedrali sjedne na pozlaćeno prijestolje postavljeno desno od oltara na koje je dotad smio sjesti samo dubrovački knez, a zatim se s duplijerom u ruci - kao nekad kneževi - uključio u procesiju i zauzeo mjesto predviđeno za kneza! Koliko je Todor Milutinovic bio omražen, najbolje se vidjelo kada je 25. kolovoza 1816. godine odlazio iz Dubrovnika: cijeli je dan u Gružu čekao povoljan vjetar za isplovljavanje jedrenjaka, ali nitko mu nije prišao niti ga je u svoju kuću pozvao - otišao je s dubrovačke povijesne pozornice bez ispraćaja Dubrovčana!* (8a) 

U Stranci prava — kako u Banovini, tako i u Dalmaciji — krajem 19. stoljeća nije bilo čvrs­tog jedinstva. I među dubrovačkim pravašima izbijale su nesuglasice. Vidljivo je to i iz jednog pisma Vice Medinija, u kojem je iznio zamjerke djelovanju Frana Supila. Među nezadovoljnicima Supilovim djelovanjem bili su, kako je zapisao Ivo Perić u knjizi Dubrovačka periodika 1848-1918,  prvenstveno svećenici (i Medini je bio svećenik), a potom i pripadnici hrvatske buržoazije u Dubrovniku. U tom krugu bila je stvorena i odluka da se u Dubrovniku — pored »Cr­vene Hrvatske« — pokrene i drugi pravaški list, kojem su dali naziv »Pravo«. Prvi broj »Prava« izašao je 5. studenog 1895. godine, a posljednji 8. broj tiskan je na današnji dan, 22. siječnja 1896. godine.(9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. siječnja 1736. godine, Dubrovniku je rođenhrvatski filozof i pisac, Isusovac Stjepan Bašić. Pripadnik je dubrovačke građanske obitelji uvrštene u Antunine. Nakon ukinuća Isusovačkog reda iz Rima se vratio 1774. u Dubrovnik. Tu je živio kao svećenik sve do smrti, istaknuvši se propovjedačkom vještinom i dobivši naziv opat. Kao učen čovjek svog vremena bavio se raznim duhovnim djelatnostima, uglavnom kompilatorskog značaja. Sakupljao je rukopisnu građu dubrovačkih pjesnika i građu o dubrovačkoj povijesti.(10)

Na današnji dan, u noći s 21/22. siječnja 1737. godine, u rodnom Dubrovniku,  u samostanu sv. Jakova na Višnjici, gdje je i pokopan,umro je pjesnik i povjesničar IgnjatĐurđević. Za života je tiskao barokni religiozni spjev Uzdasi Mandalijene pokornice, i latinsku raspravu o brodolomu sv. Pavla na Mljetu (1730), koja je izazvala polemičke reakcije. Od hrvatskih djela u rukopisu su ostali prozni Život sv. Benedikta, rijedak primjer proze u starijoj hrvatskoj književnosti, te iz mladih dana zbirka Pjesni razlike, koja ukazuje na razdoblje klasicističke lirike, potom najbolje djelo-parodijski spjev Suze Marunkove, i početak drame Judita. *Bavio se i poviješću i povijesti književnosti rodnoga grada. Napisao je zbirku bibliografija dubrovačkih pjesnika "Vitae et carmina", koja se drži prvom poviješću dubrovačke književnosti*. Prema ocjenama književne historiografije, Ignjat Đurđević zauzima visoko mjesto među hrvatskim baroknim pjesnicima. Ujedno je i posljednji veliki pjesnik staroga Dubrovnika. (11)

Na današnji dan, 22. siječnja 1878. godine u Stonu je rođen hrvatski slikar i karikaturist, likovni pedagog Frano Branko,Angeli Radovani. Slikao je portrete, krajolike; a bavio se i grafičkim oblikovanjem. Od 1901. započeo je slikati karikature. Napisao je dramu Damjan Juda (1907), o kontroverznom dubrovačkom knezu; bavio se prevođenjem, te pisao likovne i književne prikaze. (12)

Na današnji dan, 22. siječnja 1941. godine,  u  Dubrovniku je umro brodovlasnik Federiko Glavić. Vrativši se kao iseljenik iz Čilea sa znatnim kapitalom, bio je 1880. jedan od utemeljitelja Dubrovačke parobrodarske plovidbe, poslije Dubrovačke plovidbe. Od 1909. bio je njezin najveći dioničar, a nakon 1918. kao predsjednik Dubrovačke plovidbe obnovio je njenu flotu nabavkom novih teretnih i putničkih brodova. God. 1939. flota je imala 25 plovila, od kojih su dva teretna parobroda nosila ime »Federiko Glavić«. (4) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 22. siječnja 1992. godine, na dubrovačkom područjutijekom noći bilo je uobičajene pucnjave u Rijeci dubrovačkoj. Osim rafala iz lakših i teških strojnica, ispaljene su i četiri granate iz ručnog bacača iz Mokošice na Sustjepan. Uslijedio je oštar prosvjed Zapovjedništva obrane Dubrovnika, a nakon toga pucnjava se stišala i noć je protekla mirno. I u prijepodnevnim satima bilo je eksplozija. Jedna od njih odjeknula je i na padinama Srđa. Kasnije se utvrdilo da je to bila eksplozija mine koju je aktivirala neka životinja. Druge eksplozije dogodile su se na Dupcu, koji se nalazio pod neprijateljskom kontrolom, pa se njihov uzrok nije mogao utvrditi. (13) Na današnji dan, 22. siječnja 1992. godine, osnovan je Regionalni ured za prognanike i izbjeglice Dubrovnik. Na prijedlog tadašnjeg predsjednika Izvršnog vijeća Grada Dubrovnika Željka Šikića predstojnik Vladinog Ureda prof. Dr. Adalbert Rebić odobrio je osnivanje Regionalnog ureda Dubrovnik koji je bio zadužen za skrb o prognanicima i izbjeglicama na jugu Hrvatske. Ured je pokrivao područje od Konavala do Korčule, Lastova i Metkovića. Kroz višegodišnji rad ured je skrbio o 33.814 prognanika s šireg područja Dubrovnika i ostalih djelova Hrvatske koji su bili pod okupacijom srpsko-crnogorskih agresora i tzv. JNA, te o 7.600 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Oslobađanjem Dubrovačkog primorja i Rijeke dubrovačke, a zatim Župe dubrovačke i Konavala, Regionalni ured Dubrovnik u suradnji s državnim institucijama i dubrovačkim komunalnim poduzećima pokreće obnovu uništene infrastrukture koju su provodili Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske ceste, Hrvatske telekomunikacije, Civilna zaštita, zdravstvo i školstvo te brojne druge institucije koje su stvarale uvjete sigurnog i organiziranog povratka prognanika. U nedostatku sredstava za obnovu spaljenih kuća Regionalni ured Dubrovnik osmišljava projekte obnove u agresiji uništenih sela te su nakon pilot programa obnove Osojnika uslijedile obnove Gornjeg Brgata, Radovčića i Dubravke. Iskustava povratka prognanika i započete obnove na širem dubrovačkom području pozitivno je ocijenila i Vlada Republike Hrvatske koja je osnovala Ministarstvo razvitka i obnove koje je nastavilo započetu obnovu i ostvarilo mogućnost povratka u 2.224 spaljenih ili znatno štećenih stambenih objekata na jugu Hrvatske. (14) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 91,92

(2) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 44  

(2a) http://www.wikiwand.com/sh/Opsada_Dubrovnika_(1814)

*SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212-215

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 91,92

(8) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 44  

(8a) http://www.wikiwand.com/sh/Opsada_Dubrovnika_(1814)

*SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212-215

(9) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 20

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 107,108

(14) Izvor: Pavo Handabaka

(15) HBL Tatjana Delibašić (1998

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 16.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas je blagdan sv. Roka, koji se 16. kolovoza, obilježavao kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (1) U Dubrovačkoj biskupiji posebno svečano ...

Gradoplov
Petak, 17.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 18.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 15.08.2018 08:20

Srijeda, 15.08.2018 08:20

Utorak, 14.08.2018 08:20

Utorak, 14.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 13.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 13.08.2018 08:20

Nedjelja, 12.08.2018 08:20

Nedjelja, 12.08.2018 08:20