Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Smatrajući se gospodaricom mora, mletačka vlada, na današnji dan, 10. veljače 1450. godine, donijela je zabranu trgovanja Dubrovačkoj Republici sa zemljama koje pripadaju aragonskom kralju. (3) Na današnji dan, 10. veljače 1947. godine, Lastovo je priznato Jugoslaviji zajedno s Istrom, Cresom, Lošinjem, Zadrom i Palagružom; u sastavu Republike Hrvatske. (4) Na današnji dan, u ponedjeljak 10. veljače ratne 1992. godine, neprijateljska je vojska na Srđu iznad Žarkovice podigla dvije goleme jugoslavenske zastave. (5) Danas, 10. veljače, slavi se "Stepinčevo" spomendan blaženog Alojzija Stepinca, u Dubrovačkoj Biskupiji obvezatni spomendan. (1) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Alojzije, Vjekoslav, Vjeko, Vilim, Hugo i Lojzika. (2)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Tijekom pregovora Mlečanima i kralja Žigmunda, Mlačani su težili za gospodstvom nad cijelom Dalmacijom, uključivši i Dubrovnik, ali su ipak bili spremni popuštati. Neko vrijeme je i papa posredovao između Žigmunda i Mlečana. U naputku koji Mlečani, na današnji dan, 10. veljače 1411. godine, daju svojim poslanicima koji odlaze papi, oni naglašavaju kako je Ladislav Napuljski njima prodao pravo na cijelu Dalmaciju, sve gradove, mjesta i otoke Dalmacije. Neko im je vrijeme i kralj Žigmund bio sklon odstupiti Dalmaciju uz novčanu naknadu, ali se osobito protivio da u to bude uključen Dubrovnik. O tome je kraljevski poslanik obavijestio papu, a mletačka vlada objavljuje 21. ožujka 1412. svojim poslanicima kod pape, da u pogledu Dubrovnika mogu popustiti. Rat se, međutim, unatoč svim pregovorima i dalje vodi. Istodobno između Dubrovnika i Mletaka vlada mir, održavaju se poslovni odnosi i dubrovački su trgovci u Mlecima. (6) 

Prisutnost Turaka u zemlji, pojava dvaju kraljeva, razmirice, nasilne smrti, čudna izmirenja te često izmjenjivanje prijateljstva i neprijateljstva, značajke su bosanskih prilika razdoblja koje počinje s 1414. godinom. U takvim prilikama Dubrovčani su nastojali biti neutralni, sa svim čimbenicima u dobrom odnosu, i s onima s većom i s onima s manjom moći, najviše pazeći na svoje trgovačke interese. Premda tu i tamo dolazi do zadjevica s Ostojom zbog nametnutih novih daća i oduzimanja robe trgovcima, ipak ga Dubrovčani, kao jačeg, priznaju bosanskim kraljem, jer mu daju dužne danke kojima su obvezni prema Bosni. Dubrovnik nastoji biti u dobrim odnosima i s Tvrtkom II, jer on ipak posjeduje stanovito područje kojim vlada. U jednom dopisu gradu Dubrovniku Tvrtko kaže kako on dobro pazi na njegove trgovce te ih brani. Ujedno se i tuži na Dubrovčane, zbog toga što primaju njegove protivnike, bjegunce s njegova teritorija. Dubrovčani mu, na današnji dan, 10. veljače 1415. godine, svojim dopisom, umiljato odgovaraju kako je Dubrovnik svagda bio utočište bjeguncima, ali su na dubrovački teritorij dolazili i mnogi njegovi pristaše, koji su mu se nakon stanovita vremena lako mogli vratiti; inače, oni nikada neće dopustiti da njegovi protivnici s njihova područja napadaju njegove ljude45. U svom dopisu od 23. veljače 1415. Dubrovčani se vesele jer su čuli o njegovu »dobrom zdravlju i slavnom stanju«, te ga uobičajenim općim frazama uvjeravaju o starom  prijateljstvu prema kući Kotromanića46. U ovom dopisivanju ističu Dubrovčani svoj stav govoreći: »Jer smo mi ljudi takvi, što su svagda željeli i žele mir i dobri sklad u Bosni«. (14) 

Aragonsko-mletački rat vođen 1449-1450. g. odraazio je i na dubrovačko-mletačke odnose. Dubrovačka Republika, tada doduše nije nastupila neprijatelj­ski protiv Mletaka, ali je istodobno nastavila s trgovačkim vezama s Napuljskim kraljev­stvom i Sicilijom. Smatrajući se gospodaricom mora, mletačka vlada zabranila je Dubrovačkoj Republici trgovati sa zemljama koje pripadaju aragonskom kralju, pa je to i ponovila, na današnji dan, 10. veljače 1450. godine. Dapače Mlečani su počeli plijeniti dubrovačke brodove koji trguju s Napuljskim kraljevstvom. Premda su se nakon aragonsko-mletačkog rata u srpnju 1450. normalizirali dubrovačko-mletački odnosi, bijaše slučajeva da su Mlečani i njihovi podanici i dalje plijenili dubrovačke brodove. Stajalište Mlečana da su oni gospodari mora, došlo je do izražaja i kad su Dubrovčani 1451. oboružavali brodove protiv Stjepana Vukčića, gospodara Hercegovine, s kojim bijahu u poznatom ratu 1451-1454. Mlečani su Dubrovčanima načelno zabranjivali držanje ratnih i    oboružanih brodova, a ako bi kadikad ponešto dopustili ili pak samo zatvarali oči. držali bi to privremenom koncesijom. Sa Stjepanom Vukčićem, s kojim su za aragonsko-mletačkog rata 1448-1450. bili u zategnutosti, sada Mlečani bijahu u dobrim odnosima, pa su i zbog toga zabranjivali Dubrovčanima da na moru protiv njega nastupaju ofanzivno. Već ranije herceg je nudio Mlecima savez protiv Dubrovnika. Premda ovi na hercegov prijedlog nisu pristali, zauzeli su iz više vlastitih razloga oštriji stav protiv Dubrovnika. (15) 

31. siječnja 1808. godine, dekretom generala Marmonta o raspuštanju Dubrovačke Vlade i Senata, ukinuta je Dubrovačka Republika.Tog dana zatvorena je knjiga njezine jedanaest stoljeća duge povijesti. Kao kuriozum treba istaknuti činjenicu da je general Auguste Marmont ukinuo Dubrovačku Republiku samostalnom odlu­kom, o čemu je vrlo opširnim pismom Napoleonu datiranom 1. veljače 1808. detaljno obrazložio razlo­ge zbog kojih je to učinio. Uz ostalo on je obavijestio cara da je Dubrovnikom počela kružiti lista s imeni­ma članova 54 dubrovačke obitelji najodanije Fran­cuzima, za koje su prokazivači zahtijevali da budu prognani iz grada. Također u izvješću naznačuje kako ga je bosanski paša izvijestio da mu je dubro­vački Senat poslao darove nastojeći ga pridobiti da zatraži pomoć Turaka za oslobođenje Dubrovačke Republike od Francuza, nazvanih najpogrdnijim izrazima. Najviše je Marmonta razljutilo ponašanje Senata nakon što je u Dubrovniku javnim proglasom bila objavljena careva zapovijed da dubrovački bro­dovi moraju ploviti pod zastavom Kraljevine Italije. U promjeni zastave Senat je vidio gubitak suverenite­ta Dubrovačke Republike, pa je naredio da se pod okriljem noći rasparaju francuski proglasi i poručio kapetanima dubrovačkih brodova da će biti obješeni oni koji postupe po francuskim zahtjevima. Još prije nego što je dobio to Marmontovo pismo, francuski je car imao dojave iz drugih izvora o ponašanju dubrovačke vlastele, pa je u pismu gene­ralu poslanom iz Pariza, na današnji dan, 10. veljače, te 1808. godine, odlučno poručio: "Ponašanje Dubrovčana je neviđeno. Mora da Vam je moj konzul David javio da je tobožnji Senat du­brovački pisao i poslao darove bosanskom paši. Isto mi javljaju iz Carigrada. Uhapsite trojicu glavnih članova i zaplijenite registar tog Senata. Dajte im na znanje da će prvi koji bude održavao dopisivanje s inozemstvom biti smatran izdajicom i strijeljan." Kad mu je stigla Marmontova informacija o ukida­nju Dubrovačke Republike, Napoleon je pismom od 18. veljače odobrio generalov dekret: "Gospodine generale Marmont, primio sam Vaše pismo od 1. ve­ljače. Odobravam što ste poduzeli u odnosu na du­brovački Senat, ali bit će najbolje da desetoricu glav­nih članova pošaljete pod nadzor u Veneciju i Milano, kako biste sačuvali te nesretnike od ispada koji bi ih mogli odvesti na stratište. No, Marmont nije po­duzeo nikakve represije protiv dubrovačkih vlasteli­na jer je stekao uvjerenje da će se oni ipak pomiriti sa stvarnošću kako god ona za njih bila gruba. Ubrzo zatim, 1. ožujka, Napoleon je Marmontu dodijelio nasljednu titulu Dne de Raguse, imenovavši ga dubrovačkim vojvodom. Svečana proslava tog Marmontova unaprjeđenja održana je u Dubrovniku 28. svibnja i trajala je tri dana! (7) 

1920. g. Rapalskim ugovorom otok Lastovo pripao je Italiji, koja ga je pokušala pretvoriti u pomorsko uporište. Nakon 1943., Talijani su napustili otok, koji je, odlukom ZAVNOH-a, u rujnu iste godine bio priključen Hrvatskoj. Pariškim mirovnim ugovorom, 10. veljače 1947. godine, Lastovo je, u sastavu Republike Hrvatske, priznato Jugoslaviji zajedno s Istrom, Cresom, Lošinjem, Zadrom i Palagružom. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 10. veljače 1884. godine, na  Pagu je rođen hrvatski filolog i povjesničar Josip Nagy, koji je doktorirao tezom o Francescu Mariji Appendiniju. Među važnijim djelima Josipa Nagya su i dva koja imaju kao ishodište dubrovačku baštinu: Prva utanačenja izmedju bosanskih banova i Dubrovnika, i  Josip Bersa. (9) 

Na današnji dan, 10. veljače 1960. godine, u Dubrovniku jerođen Milo Brajević, radnik, trajno nastanjen u Dubrovniku, kao pripadnik CZ-e, poginuo 29. lipnja 1992. u Dubrovniku, prilikom neprijateljskog topničkog napada. (10) 

Na današnji dan, 10. veljače 1975. godine, u Dubrovniku jerođen Mario Đerek, učenik, trajno nastanjen u Dubrovniku, kao pripadnik CZ-e, poginuo 8. lipnja 1992. godine u  Dubrovniku, prilikom neprijateljskog topničkog napada. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 10. veljače ratne 1992. godine, neprijateljska je vojska kršila potpisano primirje. Pucali su po Sustjepanu, Batahovini i Kantafigu, a na Žarkovici su podigli dvije goleme jugoslavenske zastave. Dvanaestorica europskih promatrača toga su dana održali konferenciju za tisak. Dubrovnik je posjetio ministar turizma, gospodin Antun Marčelo Popović. U Cavtatu je održan sastanak predstavnika dubrovačke općine i komande jugovojske. Dogovorili su se o poboljšanju brodskih veza između Dubrovnika i Cavtata te Dubrovnika, Mokošice i Zatona. (12) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 10. veljače 1993. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršavanje borbene zadaće nesretnim slučajem poginuo je Pero Lučić.  (13) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.fizzit.net/drustvo/filozfija-sociologijga-i-religija/4395-o-znacenju-korizme-i-sest-korizmenih-nedjelja

* DIREKTORIJ DUBROVAČKE BISKUPIJE

(2) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(3) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 245

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 118

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -195-

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -191-

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 118

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -217- Pero Lučić 

(7) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 175

(14) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str 179,180

(15) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 245

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 18.02.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan 18. veljače 1358. godine sklopljen je za Dubrovnik vrlo važan mir u Zadru, čime prestaje mletačka vlast u Dalmaciji, pa tako i ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 19.02.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 20.02.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 17.02.2018 08:20

Subota, 17.02.2018 08:20

Petak, 16.02.2018 08:20

Petak, 16.02.2018 08:20

Četvrtak, 15.02.2018 08:20

Četvrtak, 15.02.2018 08:20

Srijeda, 14.02.2018 08:20

Srijeda, 14.02.2018 08:20