Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 28. svibnja 1921. godine „Društvo za promicanje interesa Dubrovnika“ reorganizira, se te će ubuduće novi naziv biti: „DUB – društvo za razvitak Dubrovnika i okolice“. (1) Na današnji dan, 28. svibnja 1922. godine, Športski klub "Jug", prvi put se predstavio dubrovačkoj publici nogometnom utakmicom na Gruškom polju u susretu s nogometašima "Groma" iz Grude. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: German, Vilim, Velimir; Ana Marija P:, i Bartolomeja B. (3) Dan je Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Po uzoru na ostale primorske gradove i Dubrovnik je imao općinske luže. To su bili niskim zidom obzidani prostori s kamenim sjedalima i stupovima, koji su držali krov nad tim prostorom. Glavna gradska luža se nalazila uz staru crkvu sv. Vlaha, i to uz njen sjeverni zid, na mjestu, gdje je sada njeno pročelje i stepenište. Sagrađena je na temelju zaključka Velikog vijeća donesenog na današnji dan, 28. svibnja 1356. godine. Prema  De  Diversisu luža je bila četverouglasti prostor ograđen zidom i kamenim sjedalima obloženim drvom. U sredini prostora bio je pokriveni trijem. U luži su pored ostalog, danju sjedili plemići, te se tu kartali ili igrali šaha. Luža je služila i za zadržavanje vojnika gradske straže. Godine 1536. nad jednim dijelom luže sagrađena je sakristija crkve sv. Vlaha. Luža nije bila porušena u velikom potresu 1667. godine, te je postojala sve do gradnje današnje crkve sv. Vlaha. Naime 1706. godine izgorjela je stara crkva sv. Vlaha, te je na njenom mjestu 1707.—1714. god. sagrađena današnja. U tom požaru luža i sakristija crkve nisu izgorjele, već su prilikom gradnje nove crkve porušene radi preorijentacije i proširenja. Jedini ostatak stare luže su neki kapiteli stupova, koji su još do nakon prvog svjetskog rata bili poredani uz zapadni zid spomenute crkve. Ti se kapiteli sada nalaze u lapidariju. (5) 

Na današnji dan, 28. svibnja 1518. godine, španjolski kralj Karlo V. izdao je u Saragosi četiri isprave u korist Dubrovnika. Tako je Dubrovnik stupio u vezu s najmoćnijim vladarom tadašnje kršćanske Evrope, s kojim će podržavati dobre i korisne veze za svo vrijeme njegove vladavine. (6) 

1524. godine, u Stonu je otkriven nedostatak oružja, municije, prosa i op­ćinskog kamena pripravljenog za obzidavanje jarka. Vijeće umoljenih je osamnaestog svibnja ovlastilo nastojnike municije i naoružanja, da provedu istragu. Deset dana kanije, na današnji dan, 28. svibnja, te 1524. godine, izdana je stroga naredba no­vom admiralu Velikog kaštela kojom mu se strogo naređuje, da iz oružane i od predmeta, koji se nalaze pod njegovom paskom, nikome ne smije ništa dati, pa ni samom Knezu ni činovnicima Stona, pod kaznom gubitka službe i 6 mjeseci zatvora. Za sve ono, što izda, mora imati pi­smeni revers, te predmete treba vratiti na svoje mjesto. (7) 

Znanstvena historiografija u Dubrovniku rodila se nakon što je pod utjecajem humanističkih gibanja iz susjedne Italije, nastalo povećano zanimanje za prošlost. Tada su se u većem broju pojavili ljetopisci, i oni su pomnije nego dotada počeli bilježili važnije političke i crkvene događaje svojega ili prethodnog razdoblja. »Ocem« dubrovačke historiografije drži se Nikola ili Nikša Ranjina Marinov (1494. - 1582.). Iako nije imao visoku humanističku naobrazbu, Ranjina je sa svega 13-14 godina osjetio poticaj za prikupljanje svega što je smatrao vrijednim u životu svoga grada. On je svoje Anale sastavio sredinom XVI. stoljeća (oko 1553.). Oni se dobrim dijelom temelje na radovima prijašnjih analista od ko­jih autor ponekad doslovno preuzima gradivo dodajući mu ponešto što je iz drugih izvora doznao. Jedan od nama poznatih njegovih izvora bio je Milecije, kojega je stihove - kako se čini - u cijelosti prepisao, sačuvavši nam tako taj važan izvor za najstariju povijest Dubrovnika. Približno iz istoga vremena potječe talijanski pisana i po sadržaju neho­mogena kronika Dubrovnika nepoznatog pisca koji je ušao u povijest kao Anonim. Međutim, analiza stila i podataka koje sadržava pokazuju da ju je pisalo barem pet ili šest osoba u različito vrijeme. U njoj su, naime, zabilježene neke pojedinosti iz IX., a možda čak iz VIII. stoljeća, koje se ne bi mogle znati u kasnijim vremenima, pa povjesničari drže da njezin prvi predložak potječe iz toga vremena. Zadnji je podatak u nju unesen, na današnji dan, 28. svibnja 1692. godine. Kroniku je, skupa s ljetopisom Nikole Ranjine, objavio Natko Nodilo 1883. godine, pod zajedničkim na­slovom Annales Ragusini Anonymi item Nicolai de Ragnina. Posljednji kroničar XVI. stoljeća bio je Jakov Lukarević (1551. - 1615.). Njegovo djelo Copioso ristretto degli annali di Ragusa (objavljeno u Veneciji, 1605.) obrađuje povijest Dubrovnika od njegovih početaka do 1600. godine. Osobita vrijednost njegova djela sastoji se u tomu što je posebnu pozornost posvetio proučavanju državnog uređenja Dubrovačke Republike i što se, za razliku od svojih prethodnika, trudio svoje podatke, osobito za starije razdoblje, crpiti iz dubrovačkoga arhiva. (8) 

Samo dan nakon što se dubrovačka Vlada bez prosvjeda pokorila i predala ključeve tvrđava generalu Lauristonu, čime je započela Francuska okupacija Dubrovnika, na današnji dan, 28. svibnja 1806. godine, osvanuo je proglas, napisan na talijanskom i hrvatskom jeziku (nazvanom ilirskim). Izdao ga je u ime Napoleona i potpisao general Lauriston. Istog dana se turski emin na Pločama usprotivi francuskoj okupaciji, rekavši da su Dubrov­nik i njegova država turski. Lauriston mu se narugao. Vijeće umoljenih već toga danaraspravlja o kontribuciji što ju je nametnuo Lauriston, a i o smještaju francuskih trupa. Francuska vojska koja se 27. svibnja našla pred Dubrovnikom, nije bila osobito brojna (oko 800 vojnika), usto bila je i slabo opskrbljena municijom i hranom, te umorna. Nije predstavljala jaku udarnu snagu. No ne valja promatrati stvar s te trenutne situacije, već s gledišta da se pred malom Dubrovačkom Republikom isprsila moć snažnoga imperijalističkog carstva. (9) 

Dvije godine nakon 1. svjetkog rata, tijekom kojega su ugašene sve aktivnosti „Društva za promicanje interesa Dubrovnika“, koje je uspješno djelovalo od 11. srpnja 1898. godine,“ i tijekom kojih su bili zapušteni općinski putovi, ceste i parkovi, sama po sebi nametnula se potreba njegove obnove, na tragu  prijeratnih aktivnosti. Do toga je došlo potkraj veljače 1921. godine, kada je sazvan sastanak zainteresiranih građana, na kojem je zaključeno da se „Društvo za promicanje interesa Dubrovnika“ obnovi, te je izabrana njegova privremena uprava. Nedugo nakon ovog sastanka, već9. ožujka iste godine,održana je i skupština „Društva“. Zaključci skupštine bili su da se „Društvo“, na temelju novih pravila, koja je pak, na današnji dan, 28. svibnja te 1921. godine u Splitu potvrdila Pokrajinska vlada, reorganizira, te da će ubuduće novi naziv biti: „DUB – društvo za razvitak Dubrovnika i okolice“. (10) 

Športski klub "Jug", koji je 1922. pristupio Nogometnom podsavezu Split, započeo je aktivnost s nogometnom sekcijom, a potom je, shodno pravilima, osnovao i sekciju za hazenu, plivanje i lakoatletiku. Novoosnovani klub prvi put se predstavio dubrovačkoj publici na današnji dan, 28. svibnja 1922. godine, nogometnom utakmicom na Gruškom polju u susretu s nogometašima "Groma" iz Grude. 1928., nogometna sekcija "Juga", je rasformira, a ostaje samo plivačka sekcija. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a, preteče Hrvatske vojske. (12) Među braniteljima, koji su tog povijenog 28. svibnja 1991. godine, na nogometnom igralištu "Zagreba" dali prisegu i sudjelovali u obrani Dubrovnika bili su: Dinko Dodig, Ante Papac, Slavko Perić, Zvonko Raguž, Josip Markov i Mladen Jurković. (13)   Na današnji dan, u četvrtak, 28. svibnja ratne 1992. godine, jutro je osvanulo mirno, a tijekom dana stizale su ohrabrujuće vijesti. Voda je došla oko deset sati, a električna struja malo poslije dvanaest. Prijepodne s Ivanjice je otvarana vatra na jedan kombi Hrvatske vojske. *—održani su pregovori u Cavtatu između predstavnika HV i JA u prisutnosti promatrača EZ-a i UN. —Ministar za informiranje u Vladi RH Branko Salaj boravio je u Dubrovniku. —Između 22.20 i 23.15 sati otvorena je vatra s neprijateljskih položaja u Konavlima (aerodrom u Čilipima) po položajima HV-a u Župi dubrovačkoj uz pomoć 3 topovnjače.* (14)  **U vremenu od 26. svibnja do 30. lipnja 1992., Centar za obavješćivanje je 14 puta oglasio opću opasnost na užem gradskom području, s tim da je zbog težine napada uzbuna u vremenu od 29. svibnja do 16. lipnja trajala neprekidno 414 sati. Oko ponoći 3. lipnja Dubrovnik je iznova ostao bez struje, koja će doći tek nakon 39 dana.** (15) 

Izvori i literatura:

(1) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 19,20

(2) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 122,123,124

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 42

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808.,, PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 264

(7) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 99

(8) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 244,245

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 445,446,447

(10) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 19,20

(11) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 122,123,124

(12)https://hr.wikipedia.org/wiki/Dan_Oru%C5%BEanih_snaga_Republike_Hrvatske_i_Dan_Hrvatske_kopnene_vojske

(13) MLADEN JURKOVIĆ, DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM, - SJEĆANJA NA 1991/92. – Str. 137,138

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 172,173

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 550

(15) Izviješće ZOOD od 31. svibnja 1992. Zapovjedništvu Južnog bojišta (Zbirka Dokumenata MSP) Slobodna Dalmacija, lipanj 1992.

http://www.dulist.hr/teske-svibanjske-i-lipanjske-borbe/19795/

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 18.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 18. kolovoza 1882. godine, Dubrovnik je svečano proslavio rođendan cara i kralja Franje Josipa I. (1) Shakespeareov San Ivanjske noći, kojeg je ...

Gradoplov
Nedjelja, 19.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 20.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 17.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Četvrtak, 16.08.2018 08:20

Četvrtak, 16.08.2018 08:20

Srijeda, 15.08.2018 08:20

Srijeda, 15.08.2018 08:20

Utorak, 14.08.2018 08:20

Utorak, 14.08.2018 08:20