Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Tijelova. U Republici Hrvatskoj neradni je dan. (15) Na današnji dan, 31. svibnja 1511. godine, potpisana je nadopuna odredbe stražarskim položajima na dubrovačkim zidinama sa strane mora i kopna. (0) Na današnji dan, u srijedu 31. svibnja 2000. godine, u palači Sponza predstavljena je knjiga Petra Kriste "Iznevjereni grad - Dubrovnik '91. (1) Na današnji dan, 31. svibnja 2014. godine, Dubrovnik je posjetio do tada najveći kruzer, britanski putnički ‘megakruzer’ Regal Princess. (2) Na današnji dan, u nedjelju, 31. svibnja 1992. godine, bio je već treći dan od kako je u petak 29. svibnja u 12 sati i 14 minuta oglašena opća opasnost. Tijekom napada toga je dana na područje Dubrovnika i njegove okolice ispaljeno oko 1000 raznih projektila. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Pohod Blažene Djevice Marije, Petronila i Silvije. (4) Svjetski je Dan nepušenja. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Blagdan je Tijelova, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. U Hrvatskoj Tijelovo ili Brašančevo je neradni dan. Blagdan Tijelova u Dubrovniku posjeduje povijesnu dimenziju iz vremena Dubrovačke Republike. Tradicijskim štovanjem religijska je nit s procesijama, kao svjedočenjem i spomenom na ustanovljenje Euharistije u Velikom četvrtku, prenijeta i u suvremeni Dubrovnik. Svečano će u spomeničkoj jezgri biti i večeras;  nakon misnog slavlja u dubrovačkoj Katedrali u 19, ulicama će krenuti procesija u kojoj će se pod baldahinom tradicionalno nositi Presveti Oltarski Sakramenat. (15) Današnji blagdan Tijelova kao blagdan obilježavao se i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Tijelovo je posljednji pomični blagdan u godini (slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, na 2. četvrtak, t.j. 11. dan nakon Duhova, odnosno9. četvrtak nakon Uskrsa). Bilježi ga već najstariji dubovački kalendar dr­žavnih praznika, no vlasti su, potaknute prestankom pomora od kuge, upravo na taj blagdan 1422. g., proslavu odlučile učiniti sjajnijom. (16)

Na današnji dan, 31. svibnja 1511. godine, u Vijeću umoljenih potpisana je nadopuna odredbe o stražama od šesnaestog listopada 1501. godine. Po toj nadopuni umjesto dotadašnjih 15 stražarskih položaja imalo ih je biti 18, i to 13 sa strane mora i 5 sa strane kopna. Imena tih položaja su vrlo zanimljiva. Sa strane mora bili su: Revelin na Pločama, sv. Luka, unutar klaonice, Muo kod lanca, Nova toreta iza Mula, Sv. Ivan, »Gloton«, »Zoreta«, »Stoinisse«, Sv. Mairgarita, Zvijezda,Sv. Petar novi i Ugao, koji gleda prema Lovrijencu. Sa strane kopna su slijedeća: Vrata od Pila, Minčeta, Sv. Jakov i Timon nad vratima od Ploča. Neki od tih naziva sačuvali su nam se do danas, neki su zbog pregradnja nestali, a neki su u toku vremena izmijenili svoj prvotni naziv. Na primjer 4 prastare kule na Pustijerni sa strane pučine, koje su se 1346. zvale: Jakova Gunduldća, Ilije Binčulića, Pavla Marseljeze i Đura Kotorana, u toku vremena prozvale su se: sv. Ivan, Gloton, Zoreta, i Stoinisse. Onu Gundulića nalazimo pod novim imenom već 1408., i to najprije kao ugao (cantonata), a od 1500. kao kulu sv. Ivana. Kula Ilije Binčulića od 1446. zove se Gloton, a one pod prvobitnim nazivom Pavla Marseljeze i Đura Kotorana 1501. spo­minju se pod imenima »Zoreta« i »Stoinisse«. Kao posljednji položaj u prednjem popisu straža jest Timon, to je današnji Asimon, nekoć zvan i ugao (cantonata) nad vratima od Ploča. (6) 

Na današnji dan, 31. svibnja 1557. godine,  imenovana su trojica vlastelina da naprave izvješće i zaključe račune izgradnje tvrđave Sv. Ivana (15. prosinca su im izvještaji prihvaćeni i dana im je nagrada), što se može smatrati dovršetkom tvrđave Sv. Ivana u sadašnjem obliku. (13)                         

Na današnji dan,  31. svibnja 1937. godine, na rodnom Lopudu je, umro kotorski biskup i prevoditelj Frano Uccelini-Tice, biskup od 1895, autor prvog cjelovitog prijevoda „Božanstvene komedije“ na hrvatski jezik, objavljenje 1910. godine u Kotoru. Rođen je na Lopudu 2. kolovoza 1847. (14)

Na današnji dan, u srijedu 31. svibnja 2000. godine, u palači Sponza predstavljena je knjiga Petra Kriste "Iznevjereni grad - Dubrovnik '91. U knjizi Petar Kriste iznosi svoje viđenje događaja vezanih uz obranu Dubrovnika u razdoblju od 11. srpnja 1991. do 7. prosinca 1991. Knjigu čini intrigantnom stav da Dubrovnik 1991. godine nije dobio potporu i dovoljnu pomoć u obrani od srpsko-crnogorske agresije. Spekulirajući o mogućim razlozima autor je zaključio kako su postojale dvije linije obrane. U dodatku knjige nalaze se "Fonogramski zapisi istupanja autora na zatvorenim sjednicama Vlade RH o obrani i o Dubrovniku u drugoj polovici 1991. god." Knjigu su predstavili leksikograf i publicist Josip Šentija, ratni zapovjednik obrane Dubrovnika general-bojnik Nojko Marinović te sam autor, Dubrovčanin Petar Kriste koji je,  31. svibnja 1990., ušao u prvu Vladu RH, i obnašao dužnost prvog ministra obrane samostalne i demokratske RH. Poslije je Kriste bio ministar trgovine i član Vladine pregovaračke ekipe u prosincu 1991. godine, odnosno u jeku najžešće srbocrnogorske i JNA opsade opkoljenog Dubrovnika. (7)  Pišući ponajviše o odnosima središnje vlasti prema obrani i o Dubrovniku dramatičnih dana 1991. godine, Petar Kriste daje izniman doprinos u rasvjetljavanju stvarnih ratnih zbivanja tijekom najžešće srbocrnogorske i JNA opsade Dubrovnika. "Temi sam prišao kao priči koja se događa uglavnom iza kulisa, nedostupna očima svakoga građanina. Svjedočim o onome što sam vidio i doživio, u drugoj polovici 1991. godine", piše, među ostalim, autor u predgovoru knjige. Upravo ta događanja "iza kulisa", koja Kriste vrlo precizno opisuje, kao i dodatak u knjizi koji se temelji na njegovim istupanjima o obrani i o Dubrovniku na zatvorenim sjednicama Vlade RH u drugoj polovici 1991. godine, "Iznevjerenom Gradu" daju posebnu vrijednost. (7a) 

Na današnji dan, 31. svibnja 2014. godine, Dubrovnik je posjetio do tada najveći kruzer, britanski putnički ‘megakruzer’ Regal Princess, koji se usidrio ispred otoka Lokruma. Brod ima 1.346 članova posade, dug je 330 metara i može ugostiti 3.560 putnika. Čak je 330 metara i 30 je medara duži od Straduna. (8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju, 31. svibnja 1992. godine, bio je već treći dan od kako je u petak 29. svibnja u 12 sati i 14 minuta oglašena opća opasnost. Bombardiranje je počelo u 9:40., a kulminacija je bila oko 13 sati. Granate su padale cijelo vrijeme u neposrednoj blizini Grada. Manji broj njih pogodio je gradsku jezgru. Oko 14 sati časnici za vezu UN »vrućom« linijom dogovorili prekid vatre između dubrovačkog zapovjedništva obrane i zapovjedništva VPS Boka. To primirje, nisu poštovali oni pripadnici neprijateljske vojske Hercegovačkog korpusa, koji su s područja trebinjske općine ispaljivali topovske plotune na Dubrovnik, s prekidima do 4 sata ujutro. Tijekom napada toga je dana na područje Dubrovnika i njegove okolice ispaljeno oko 1000 raznih projektila. Pedesetak od toga palo je i na područje stare gradske jezgre. Izazvali su nove velike štete i nova razaranja. *—JRM napustila je otok Lastovo.* (9)   Samo tijekom 30. i 31. svibnja poginula su dva branitelja, dok je lakše i teže ranjeno njih dvadeset i četiri. (9a) Na današnji dan, 31. svibnja 1992. godine, U borbenim djelovanjima poginuli su dubrovački branitelji pripadnici 163. brigade HV-e, na Osojniku, Zoran Perkušić, dok je na Srđu, poginuo je Robert Ivušić. (10) 31. svibnja 1992. godine, poginuo je i pripadnik 4. BRIGADE ZNG, DENIS ŠKOPLJANAC, (11) a istoga dana te 1992. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginula je LJUBICA SLIŠKO, iz Popolice, Mlini, rođena 1927. (12)

Izvori i literatura:

(0) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 122

(1) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=19794

(2) Tekst: www.dnevnik.hr

Foto: Grgo Jelavić / PIXSELL, www.dnevnik.hr

(3) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 177,178

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 551,552

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 122

(7) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=19794

(7a) http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000531/dubrovnik.htm

(8) Tekst: www.dnevnik.hr

Foto: Grgo Jelavić / PIXSELL, www.dnevnik.hr

(9) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 177,178

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 551,552

(9a) Izviješće ZOOD od 31. svibnja 1992. Zapovjedništvu Južnog bojišta (Zbirka Dokumenata MSP)

Slobodna Dalmacija, lipanj 1992.

http://www.dulist.hr/teske-svibanjske-i-lipanjske-borbe/19795/

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42

VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -184- Robert Ivušić, Str. -185- Zoran Perkušić

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-257-

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

(13) Povijesničar Ivan Viđen

(14) Povijesničar Ivan Viđen

(15) RADIO DUBROVNIK - 7.lipnja, 2012. – Obradović J.

(16) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 22.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. kolovoza 1362. godine, mirovnom ispravom cara Uroša, završen je dvogodišnji ratni sukoa Dubrovnika i humskog kneza Vojislava Vojinovića. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Četvrtak, 23.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 24.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 21.08.2018 08:20

Utorak, 21.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 20.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 20.08.2018 08:20

Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20