Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 16. lipnja 1606. godine, okončala se trogodišnja mletačka okupacija Lastova. (1) Na današnji dan, 16. lipnja 1934. godine, u mjestu Dubravka rođen je muzikolog, crkveni glazbenik i skladatelj Miho Demović. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan Franjo Regis, Borko, Zlatko i Gvido. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 16. lipnja 1463. godine, doneseno je u Vijeću umoljenih nekoliko zaključaka, koji ilustriraju uzbuđenje i paniku koji su u to vrijeme vladali u Dubrovniku izazvani turskim porodiranjem i osvajanjem u Bosni i na Balkanu. Toga dana je zaključeno, da se obustave radovi na revelinu pred vratima od Pila, a zatim je donesen i zaključak, koji ipak nije bio izvršen, a prema kojem su se trebali srušiti mostovi pred vratima od Pila i od Ploča. Nadalje trebalo se iskopati i utvrditi predziđe, te srušiti crkve oko grada. Sve cisterne u Rijeci, Gružu i predgrađu, trebale su se srušiti i zatrpati, kako ih neprijatelj ne bi mogao iskoristiti. Rektor i Malo vijeće, ako nađu za potrebno, mogli su dati srušiti i gradski vodovod. Vlasnicima kuća u predgrađu, koje su bile određene za rušenje, naređeno je, da ih odmah sruše, a onima pak, koji su u nemogućnosti sami srušiti te kuće, srušit će ih općina, i u tom slučaju općina će uzeti krovni crijep, kamen i drvo. Tog istog danaVijeće umoljenih donijelo je zaključak, da se sruše i sravne sa zemljom crkve u neposrednoj blizini grada, koje će se, kad nastanu bolja vremena, ponovo sagraditi unutar grada ili vani, ili će se u crkvama u gradu sagraditi i obdariti oltari onim svecima, čije su crkve porušene. Odre­đeno je bilo, da se sruše crkvice: sv. Katarine (iza grada, na položaju zvanom grebi žudioski, sv. Lazara iza Revelina, koja, čini se, nije bila srušena, sv. Ivana na Pločama, sv. Tome na mjestu današnjeg hotela Imperijal i sv. Đurđa u Pilama, koja je jedina bila ponovo izgrađena. (5) 

6. prosinca 1526. g., počela je jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, kužna pošast, za koju Anonim piše da nije bio samo pomor nego srdžba Božja, te da je tijekom godine dana, stradalo 75 vlastelina, 84 vlastelinke i 20.000 pučana. Prema najnovijim demografskim podacima Akademik Nenad Vekarić procjenjuje da je u tom razdoblju pomrla približno četvrtina stanovništva. Kugu je, navodno, 6. prosinca 1526. godine unio krojač Andrija Gunđević iz Ancone, koji je ušao u grad neprijavljen i nije izdržao karantenu. Budući da je nepridržavanjem zdravstvenih mjera prouzrokovao smrt drugih građana, osuđen je na smrt na već tada uobičajen javni i okrutan način. Kako kuga nije jenjavala, vijeća su se u ožujku 1527. g., preselila u Gruž. Za vrijeme egzodusa iz zaraženog grada, od sedam plemića koji su trebali ostati u gradu i baviti se državnim poslovima, samo je knez Nikola Frano Tudizić preživio i drugima otvorio gradska vrata kada je opasnost prošla. Nakon višemjesečnoga egzodusa iz zaraženog grada, vlada se iz Gruža vratila u grad na sam blagdan sv. Trojstva, na današnji dan, 16. lipnja 1527. godine. No ni to nije bio kraj katastrofalne kužne pošasti. (6) 

Ogorčena žalbom židovskih trgovaca mletačkoj vladi i Turskom Carstvu protiv novih dubrovačkih carina, dubrovačka je vlada reagirala represalijama i odlukom, na današnji dan, 16. lipnja 1571. godine, o popisivanju svih Židova u Dubrovniku, te o iseljavanju onih koji nisu ni trgovci niti senzali (trgovački posrednici), uz ostale već propisane mje­re protiv Židova. Ipak zbog ta­mošnjeg utjecaja carigradskih Židova morala je dubrovačka vlada ublažiti svoje stavove. (7) 

Na današnji dan, 16. lipnja 1606. godine, okončala se trogodišnja mletačka okupacija Lastova. Dubrovačko stezanje autonomije Lastova, rađalo je sve većim nezadovoljstvom. Neposredni povod pobuni bile su dvije nove odredbe o ovom otoku 1601. godine. koje autonomna lastovska općina nije htjela prihvatiti. Okolnost što je tijekom 1602. dubrovačka vlada smanjila svoju posadu na otoku, iskoristili su lastovski zavjerenici. 5. siječnja 1603. oni su pod vodstvom Paska Antice, osvojili kaštel i zavladali cijelim otokom. Dubrovačka vlada na Lastovo je odmah poslala 600 vojnika, koji su trebali ponovno uspostaviti dubrovačku vlast. Dok se spremala osvojiti otočki kaštel, istovremeno se na Lastovo iskrcao i mletački kapetan Gulfa Bernardo Veniero s 2000 ljudi i prisili dubrovačku vojsku na povlačenje s otoka. Zavjerenici su veselo dočekali Mlečane i izvjesili zastavu sv. Marka. Tako jezapočela trogodišnja mletačka okupacija Lastova, , koja potraja sve do 16. lipnja 1606. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 16. lipnja 1934. godine, u mjestu Dubravka rođen jemuzikolog, crkveni glazbenik i skladatelj Miho Demović. Službovao najprije u Dubrovniku (1959–61) kao tajnik Biskupije te nastavnik glazbe u Biskupskoj klasičnoj gimnaziji i orguljaš katedrale. Nakon odsluženja vojnog roka (1961–63), bio glazbeni ravnatelj prvostolnice u Zagrebu (1965–69), potom na istoj dužnosti u prvostolnici u Dubrovniku (1970–75), gdje ponovno predaje glazbu i povijest umjetnosti u klasičnoj gimnaziji. Od 1980. glazbeni je ravnatelj zagrebačke prvostolnice. Težište rada dr. Miha Demovića je na osvjetljivanju dosad fragmentarno obrađene povijesti glazbene umjetnosti na dubrovačkom području. Proučavajući dokumente u dubrovačkim glazbenim i povijesnim arhivima i zbirkama, otkrio je i znanstveno obradio dragocjenu izvornu građu, o čemu je napisao više rasprava i dvije opsežne knjige, koje su jedinstveni povijesno-istraživački pothvat u hrvatskoj muzikologiji, Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici od početka XI. do polovine XVII. stoljeća, te Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici od polovine XVII do prvog desetljeća XIX stoljeća. U tim je djelima, u kojima je prvi put iznio velik broj podataka o osam stoljeća glazbene kulture u Dubrovniku,  objelodanio mnoštvo podataka o dosada nepoznatim glazbenicima, glazbenim ustanovama i prilikama u Dubrovačkoj Republici, te prvi dokazao da u stvaralačkom i stilskom razvoju hrvatske glazbene kulture postoji kontinuitet i usporednost s razdobljima i pojavama u europskoj glazbi od ranoga srednjeg vijeka do novog doba. Kao vrstan poznavatelj paleografije istražio je i dopunio fundus srednjovjekovnih notnih (neumatskih) rukopisa jednoglasne i višeglasne glazbe u Hrvatskoj. Skladao je, motete, više psalama, crkvene popijevke te svjetovne zborove i solo-popijevke. Za Dubrovačke ljetne igre skladao je scensku glazbu za Zlatarićevu Elektru, za crkveno prikazanje Ecce homo i za Vetranovićevo crkveno prikazanje Kako braća prodaše Jozefa. (9)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak, 16. lipnja ratne 1992. godine, dan je na užem području Dubrovnika protekao mirno. U večernjim satima artiljerijskim oruđima neprijatelj  je napao s Ivanice i nekih drugih položaja po Bosanki i Župi dubrovačkoj. *Ministar za promet i veze u Vladi RH dr. Josip Božičević boravio je u Dubrovniku. Brodom »Astral« poslana je humanitarnu pomoć za stanovnike Cavtata i Konavala.* (10)  U vremenu od 26. svibnja do 30. lipnja 1992., Centar za obavješćivanje je 14 puta oglasio opću opasnost na užem gradskom području, s tim da je zbog težine napada uzbuna u vremenu od 29. svibnja do 16. lipnja trajala neprekidno 414 sati. (10a)  Toga dana, 16. lipnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuli su pripadnici 1. brigade HV-e: Stanko Butorac, Marko Ledišćak, Josip Orešković i Vesna Sekelj. (11) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., Str. 80-83

(3) HBL Ivona Ajanović-Malinar (1993)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 91,92

(6) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 147-161, *163,**166,167

(7) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 21,*23

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., Str. 80-83

(9) HBL Ivona Ajanović-Malinar (1993)

(10) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 190

Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 554,555

(10a) http://www.dulist.hr/teske-svibanjske-i-lipanjske-borbe/19795/

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-254-255-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 19.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. kolovoza 1950. godine, u Dubrovniku je otvorena 9. šahovska Olimpijada. (1) Na današnji dan, u subotu 19. kolovoza 1978. godine, na ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 20.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 21.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 18.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Četvrtak, 16.08.2018 08:20

Četvrtak, 16.08.2018 08:20

Srijeda, 15.08.2018 08:20

Srijeda, 15.08.2018 08:20