Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. lipnja 1390. godine, vlada je popravak Place opekama, što znači da je Stradun već dosta prije ove odluke bio popločan. (0) Na današnji dan, 22. lipnja 1463. godine, izglasana je odredba protiv onih, koji su napustili grad ili poslali svoje obitelji i svoje dragocjenosti izvan države. (1) Na današnji dan, 22. lipnja 1808. godine, francuska vlast određuje: »svi zakoni bivše dubrovačke vladavine koji ograničavaju građanska prava Židova u tom kraju ukidaju se, te od sada oni uživaju ista prava kao i drugi podani¬ci«. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Paulin; Toma More i Ivan Fischer. (3) Dan je antifašističke borbe, državni praznik u Republici Hrvatskoj. *Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.* (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Svaka zabrana ili ograničenje mletačke vlade svojim građanima, pogađali bi gotovo uvijek i Dubrovčane. Tako je, na današnji dan, 22. lipnja 1332. godine, mletačka vlada zabranila trgovanje s Turskom, jer su se Turci spremali na rat protiv kršćana, te je ta zabrana dostavljena i Dubrovniku. Na temelju toga i dubrovačko Vijeće umoljenih 1. kolovoza iste godine prenosi ovu zabranu na Dubrovčane. (5) 

Usprkos mnogih odredaba i zabrana o nebacanju smeća po ulicama, te činjenici da je do kraja XIV stoljeća većina ulica u Dubrovniku bila samo blatnjavi prostor između kuća, pun prašine ili kaljuže, nečisti i otpadaka, leglo smrada i nečistoće, Dubrovčani ipak relativno rano uočavaju da bez popločanih ulica i ispravno građenih kuća neće moći poboljšati higijenske prilike u svom gradu, te se trude poboljšati opće, i javne zdravstvene prilike i higijenske standarde. To namdokazuje i odluka koju je vlada donijela na današnji dan, 22. lipnja 1390. godine, a kojom je odredila dvojicu vlastele da poprave Placu opekama, a što znači da je ista ulica već dosta prije ove odluke bila popločana. (6) 

Na današnji dan, 22. lipnja 1456. godine, ovlašćuju se nadstojnici zidina, da se posavjetuju sa majstorima, o podizanju suhomeđine oko Minčete i rušenju velikog rezervoara vode, koji je sagradio Onofrio della Cava, i upotrebi materijala tog rezervara za izgradnju zidina. Gdje je bio taj rezervar, nije poznato. Po svoj prilici, kako zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, bio je na mjestu sadašnjeg terrapiena, predziđa između Minčete i prve kule prema moru. Sadašnji kosi zid predziđa na tom položaju, mogao bi biti zid starog rezervara. To potkrepljuje i činjenica, što je taj zid građen ilovačom, kako se u ono vrijeme gradile cisterne i rezervari za vodu. Osim toga zemljom nabijeni prostor među glavnim zidom i predziđem, takozvani terrapien, širi je nego kod većeg dijela ostalih zidina. K tome moramo uzeti u obzir, da je tu glavni gradski zid ponovo izgrađen i da je stari zid, koji je postojao u doba Onofrija, bio dosta dalje prema istoku, tako da je bilo dovoljno mjesta za rezervoar. Na sredini kosog zida nalazi se jedan otvor, koji dolazi iz dugog kanala, što bi mogao biti izlaz vode, ako bi se rezervar prepunio. Vrlo je vjerojatno, kako zaključuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, da su stari Dubrovčani, koji su nerado ista rušili, zid ovog porušenog rezervoara odmah upotrebili kao zid predziđa. (7) 

Na današnji dan, 22. lipnja 1463. godine, izglasana je u Vijeću umoljenih odredba protiv onih, koji su napustili grad ili poslali svoje obitelji i svoje dragocjenosti izvan države, prema kojoj, ako se u određenom roku ne povrate, smatrat će se odmetnicima (rebelima). Ovo je tek jedan od zaključaka donesenih tih dana u Vijeću umoljenih, a koji najbolje dokazuju, koje su uzbuđenje i panika u to vrijeme vladali u Dubrovniku s obzirom na prijeteću opasnost približavanja Turaka granicama Republike. (8) 

Kupovinom stekavši Konavle, Dubrovčani su, po uzoru na ranije stečena područja, osnovali knežiju Konavala. No, na upravu tog područja nisu odmah poslali kneza iz redova vlastele, nego jednog pučanina. 1. srpnja 1419. za vice-kneza Konavala izabran Nikolica Đerdašev, zvan Đurđević, s mandatom od 4 mjeseca. Nikolica je jedva započeo svoj mandat. Opozvan je već 14. kolovoza, a na njegovo je mjesto postavljen drugi pučanin, župan Milat Gojčinović. No ni njegovo vladanje nije bilo dugog vijeka. Opozvan je poslije dva i pol mjeseca 30. listopada, te 1419. godine. Proces ulaska u posjed Konavala trajao je sve do svibnja 1420. g., kada je u Senatu izrađen konačni plan preuzimanja Konavala i ujedno donesen propis o izboru konavoskog kneza. 25. svibnja izabran prvi konavoski knez Nikolino Marin Gundulić. Recimo i to da se, od prvog konavoskog kneza, Nikolina Gundulića, do posljednjega kneza Vlaha Bernarda Kabužića u Konavlima izmijenilo više od 520 knezova. Izborni mandat kneza trajao je 6 mjeseci, do 1636. godine, kada je produžen na godinu dana. Primopredaja kneževske dužnosti, prema uredbi od, 23. prosinca 1438, morala se obavljati u prostorijama kneževa dvora u Konavlima ili u crkvi Male braće u Pridvorju. Taj propis je donesen zato što su se neki knezovi smjenjivali, kako se kaže u uredbi, na putu ili u Cavtatu što je bilo protiv shvaćanja vlade i što je predstavljalo nepoštivanje vlasti. Ovdje treba spomenuti da je konavoski knez neko vrijeme bio i kapetan Cavtata, te da je tri mjeseca od svog jednogodišnjeg mandata morao boraviti u Cavtatu. Naime, cavtatski kapetanat osnovan je na današnji dan 22. lipnja 1497. godine, a gotovo 200 godina kasnije,1680. g., Veliko je vijeće do­nijelo odluku od spajanju cavtatskog kapetanata s konavoskom knežijom, za vrijeme od pet godina. No, već poslije nepune tri godine, 23. veljače 1683. godine, ova je odluka opozvana s moti­vacijom da je potrebna neprekidna prisutnost kneza u Konavlima te da se ubuduće mora birati samo knez Konavala. (15) 

Na današnji dan, 22. lipnja 1528. godine, zbog počinjenja najtežeg protuepidemijskog prekršaja, jer  je iz svoje zaražene kuće dala vunu koja se smatrala vrlo opasnom za prijenos kuge, Anuhla Nikolina i njena nećakinja Mara Pavlova osuđene su da ih se vezane provede kroz ulice i po uobičajenim mjestima, zatim da ih se dovede na berlinu i tamo im se utisne pečat za uspomenu na njihov ispad i prekršaj. (9) 

Nakon što je 20. lipnja 1610. godine, zbog udarca groma izgorjela je i uništena cijela oružana, Vijeće umoljenih smatra čudom, što tom prilikom nije uništen cijeli Dvor, te proglašava taj dan blagdanom. Istog dana, kad je donesen ovaj zaključak, na današnji dan, 22. lipnja, te 1610. godine, vijeća se i o izgradnji nove oružane, i to na istom mjestu. (10) 

Iako su Francuzi 31. siječnja 1808. objavili dekret o ukidanju dubrovačke države, tim de­kretom nije odmah suspendiran pravni red i poredak dotadašnje Dubrovačke Re­publike. Cjelina francuskog zakonodavstva stupit će na snagu u Dubrovniku, kao i u cjelini Ilirskih Provincija francuskog carstva, tek 1. siječnja 1812. Dapače, u citiranom dekretu od 31. I. 1808. izričito se, npr., za čitavu domenu građansko-pravnih odnosa određuje da će se oni prosuđivati »na temelju zakona i običaja dubrovačkih«. Kako je to značilo da građanski i državljanski status dubrovačkih Židova ostaje i pod novom francuskom vladavinom nepromije­njen, oni su, na današnji dan, 22. lipnja 1808. godine podnijeli predstavku francuskim vlastima, potpisa­nu od četvorice »deputata« tj. od gestalda Bratovštine Židova, u kojoj obrazla­žu kako neki od starih zakona bivše dubrovačke vlasti sadrže odredbe kojima se »razlikuju Židovi od ostalih podanika«, pa se Židovi »ne smatraju domoro­cima, niti se kao takvi tretiraju, iako su ovdje nastanjeni i naturalizirani«; tako lišeni cjeline beneficija državljanstva, mole da nova francuska vlast izda odred­bu po kojoj će »Židovi odsada pa nadalje biti tretirani kao i svi drugi podanici ove države«. Rješenje je uslijedilo istoga dana, 22. lipnja 1808. a njime francuska vlast određuje: »svi zakoni bivše dubrovačke vladavine koji ograničavaju građanska prava Zidova u tom kraju ukidaju se; oni uživaju ista prava kao i drugi podani­ci«.Dakle, potpuna jednakopravnost s ostalim podanicima, a bez posebnih »pogodnosti«. To je bilo logično i neizbježno rješenje u skladu s osnovama francuske gra­đanske države, izgrađene na temeljima francuske revolucije, pa među ostalim, i na temeljima građanske jednakosti i vjerske tolerancije. U kasnijim se odred­bama francuske vladavine u Dubrovniku i u Dalmaciji više ne ponav­ljaju takve odredbe, jer se smatraju neporecivima i dovoljno utvrđenima. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. lipnja 1959. godine, u Gradcu, (BiH) rođenje Ante Babić, električar, trajno nastanjen u Gradcup, poginuo 2. studenoga 1991. g. kod mjesta Zaton Doli, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak, 22. lipnja ratne 1992. godine,  u 6.30 oglašen je prestanak opće opasnosti, koja je počela prethodne večeri. Bio je blagdan svetog Pavlina (Paulina) biskupa. Dan je protekao mirno, bez incidenata. No, oko 22:30 započeo je žestok neprijateljski napad iz Konavala po Župi dubrovačkoj. Sirena je u 22:40 objavila opću opasnost. Vijesti na radiju govore da je više granata palo u more negdje u blizini Petke, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi „zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboravitI“. *Istoga dana održani su pregovori u Cavtatu između predstavnika JA i Skupštine Općine Dubrovnik o humanitarnim pitanjima u prisutnosti promatrača EZ—a i časnika za vezu UN. U Dubrovnik je doputovala gđa Kathleen Wilkes i poklonila Dubrovniku 5 najsuvremenijih detektora za otkrivanje minsko—eksplozivnih naprava. (13) Toga dana, 22. lipnja 1992. godine, poginuo je pripadnik 1. brigade Hrvatske vojke, Marijan Hušnjak. (14) 

Izvori i literatura:

(0) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 23,24

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 92

(2) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 21,*23

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Dan_antifašističke_borbe

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 76

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 23,24

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 80

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 92

(9) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 198,199,200

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 167

(11) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 21,*23

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -115-

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 193,194

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 555,556

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-

(15) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 393,394

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 15.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Velike Gospe, dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u ...

Gradoplov
Četvrtak, 16.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 17.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 14.08.2018 08:20

Utorak, 14.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 13.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 13.08.2018 08:20

Nedjelja, 12.08.2018 08:20

Nedjelja, 12.08.2018 08:20

Subota, 11.08.2018 08:20

Subota, 11.08.2018 08:20