Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. lipnja 1451. godine, Stjepan Vukčić Kosača napao je teritorij Dubrovačke Republike i s vojskom ušao u Konavle. (1) Na današnji dan, 26. lipnja 1893. godine, drugog, središnjeg dana Gundulićeve proslave na Zelenoj placi svečano je otkriven spomenik Ivanu Gunduliću. (2) Na današnji dan, 26. lipnja 1921. godine, u Dubrovniku je rođen scenograf, jedan je od osnivača Dubrovačkih ljetnih igara Miše Račić. (3) Uz današnji dan, u katol. kalendaru upisana su imena: Ivan i Pavao; Zoran. (4) U Ponikvama/Dančanju slavi se spomen sv. Ivana i Pavla. (5) Međunarodni je dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, *kao i Međunarodni dan podrške žrtvama mučenja.* (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Najmoćniji dinast u Bosni i najznačajniji Kosača, Stjepan Vukčić Kosača na današnji dan, 26. lipnja 1451. godine, napao je teritorij Dubrovačke Republike i sa svojom vojskom ušao u Konavle, a već idućega dana navalio je i na Župu. Dubrovačka vojska nakon tri dana otpora 1. srpnja bila je poražena kod tvrđave Tumbe na Brgatu. Bio je to početak pravog rata. Četiri stotine dubrovačkih zarobljenika dokaz su da se radilo o bitki većeg opsega. Herceg Stjepan zaposjeo je cijele Konavle, osim grada Sokola i Cavtata. Spremao se on navaliti i na sam grad Dubrovnik. Zaista u se i približio i počeo ga gađati iz topova. Ondašnjih vijesti o borbi oko samog grada nemamo, ali povjesničar XVII. st. Ivan Gundulić zapisuje da je herceg ispalio 87 hitaca na grad, da nije bilo veće štete, te da je stradao samo zvonik dominikanaca i pri rušenju srušio dvije susjedne kuće. No, veli Gundulić, s grada se udaralo na hercega još jačim topovskim hicima. Nakon pada Carigrada u turske ruke (1453.) ne samo Dubrovčani nego i herceg i bosanski kralj našli pred turskom opasnosti, te su sada svi bili skloni miru. Najprije je došlo do primirja, a zatim 10. travnja 1454.u gradu Novom i do sklapanja mira. Rat s hercegom bio je posljednji u povijesti Dubrovnika. (7) 

Unatoč kugi koja se u travnju 1533. g. opet pojavila u gradu i trajala oko 6 mjeseci, intezivno se radilo na mostu vrata od Pila. Na današnji dan, 26. lipnja, te 1533. godine, Vijeće umoljenih naredilo je da se najvećom brzinom sruši dio mosta na Pilama, odnosno prvi luk do gradskih vrata, kako bi se i tu napravio drveni pokretni most, kao što je već bio na Pločama. Na samom mostu vrata od Pila i danas se lijepo vide ostaci tog trećeg luka, koji je te godine i srušen. (8) 

Na današnji dan, 26. lipnja 1893. godine, drugog, središnjeg dana Gundulićeve proslave na Zelenoj placi svečano je otkriven spomenik Ivanu Gunduliću. Proslava je tog povijesnog ponedjeljka započela rano ujutro pravim narodnim slavljem. Već u 4 sata, zorom, glazbe su svirale budnice obilazeći gradske ulice, a oglašavali su se i topovi s Minčete. Kako bi se u vrlo napetim političkim prilikama izbjegli mogući incidenti, gradske vlasti su na dan proslave zabranile nošenje oružja, pa nakon što se bnogobrojni puk s brjacima okupio na Pilama kao na proslavi sv. Vlaha, svi su na Pilama odložili svoje puške i kubure i u grad se slilo oko 5000 ljudi iz dubrovačke okolice vijoreći barjacima i zastavama, uz gromoglasan poklik “Živjela Hrvatska”. Nakon svečane mise, uslijedilo je polaganje vijenaca pred Gundulićev spomenik, zahvala načelnika općine baruna Frana Gonsole, a potom je skinut zastor i ukazao se spomenik u svoj svojoj ljepoti, uz 101 hitac topova s obližnje tvrđave Minčete. Pod spomenikom su položena 174 vijenca iz svih hrvatskih krajeva, ali i posjetitelji iz Kraljevine Srbije i Kneževine Crne Gore. (9) 

O U kolovozu 1924. u Dubrovniku se održavao Kongres jugoslavenskog učiteljstva, koji okupivši u Dubrovniku 2000 sudionika zapravo predstavlja pravi početka kongresnog turizma u Dubrovniku. Prepoznavši važnost događaja o Kongresu je pisao i dubrovački dnevni tisak, a izašlo je i posebno izdanje Dubrovačkog lista, objavljeno na današnji dan, 26. lipnja 1926. godine, na 64 stranice s obiljem tekstova o Dubrovniku i njegovoj povijesti. Zanimljivo je da je na kraju izdanja bilo tiskano čak 107 reklama, čiji su izgled, tekstovi i poruke ukazivali na to da je u Dubrovniku u to vrijeme potrebu i prednosti oglašavanja prepoznavao veliki broj gospodarskih subjekata. Tako se u tom reklamnom bloku, ovog posebnog izdanja Dubrovačkog lista doznaje i da je u to vrijeme u Dubrovniku postojala proizvodnja konjaka. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 26. lipnja 1921. godine, u Dubrovniku je rođen scenograf, jedan od osnivača Dubrovačkih ljetnih igara Miše Račić. Scenografijom se bavio od 1943. u Dubrovniku u Hrvatskom državnom kazalištu za primorje, od 1945. u Kazalištu Marina Držića, a od 1954. u Dramskom kazalištu »Gavella«. Značajan je njegov doprinos ambijentalnomu kazalištu, a istaknuo se realističkim rješenjima prostora izraženima tradicionalnom arhitektonskom formom, u brojnim povijesnim ostvarenjima dramskog programa DLJI. Važniji radovi: Plakir (Marina Držća), Ribarske svađe (Carlo Goldoni), Robinja (Hanibal Lucić), Scapinove spletke (Molière), Svršetak igre (Samuel Beckett), Na taraci (Ivo Vojnović), Aretej i Kristofor Kolumbo (Miroslav Krleža), Glorija (Ranko Marinković). (11)

Na današnji dan, 26. lipnja 1950. godine, u Pridvorju jerođen Niko Mihočević, vatrogasac, trajno nastanjen na Grudi, poginuo 6. prosinca 1991. kod hotela "Libertas", kao pripadnik vatrogasne postrojbe pri MUP-u, prilikom izvršenja zadaće gašenja požara. (12)                     

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Današnji dan, petak, 26. lipnja ratne 1992. godine,  u sedam sati oglašen je znak za prestanak opće opasnosti, koja je oglašena 24. lipnja. U ranim popodnevnim satima započeo je uobičajeni artiljerijski napad. Granate su padale po Rijeci i Župi dubrovačkoj. Opća opasnost proglašena je malo poslije 14 sati. Oko 15 i 30 oglašen je prestanak opće opasnosti. *U19.25 ponovno je oglašena opća opasnost. Iz Konavala je topnički napadnuta Župa dubrovačka i uže gradsko područje. Šire područje općine nadlijetali su neprijateljski avioni. (13) Toga dana,26. lipnja 1992. godine u Pridvorju je poginuo branitelj Stijepo Kralj. (14) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 216-226

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6)http://www.zzjzosijek.hr/index.php?mact=News,cntnt01,detail,0&cntnt01articleid=42&cntnt01returnid=57

*https://www.facebook.com/permalink.php?id=382616578503300&story_fbid=783814318383522

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 216-226

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 133

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

http://blog.vecernji.hr/danijel-tatic/zasto-dubrovcani-nisu-i-ne-mogu-biti-srbi-6185

PIŠE: Danijel Tatić

(10) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 45,46

Lucijanović, L. „Iz povijesti dubrovačkog turizma“, Dubrovački vjesnik, 2007. str 37.       

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -158-

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 203

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 556

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42,43, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -194- Stijepo Kralj

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 26.09.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. rujna 1991. godine, neprijateljskim topničkim napadima na mjesta u Konavlima i Župi dubrovačkoj otpočela su ozbiljnija ratna djelovanja. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Četvrtak, 27.09.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 28.09.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 25.09.2018 08:20

Utorak, 25.09.2018 08:20

Ponedjeljak, 24.09.2018 08:20

Ponedjeljak, 24.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20