Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 13. srpnja 1409. godine, ostvarena je najveća pomorska pobjeda brodovlja Dubrovačke Republike. (1) Na današnji dan, 13. srpnja 1907. godine, u probni promet putnicima između Pila i Gruža uključena su prva dva automobila. (2) 13. srpnja, rođeno je i umrlo nekoliko velikih Dubrovčana rodom ili djelom. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Majka Božja Bistrička; Henrik, Hinko i Jakov V. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 13. srpnja 1409. godine, ostvarena je najveća pomorska pobjeda brodovlja Dubrovačke Republike. Naime, 11. srpnja Vijeće umoljenih je zaključilo da brodovlje pođe u potjeru za bro­dovima Ladislava Napuljskog. I doista, dva danan kasanije, Dubrovačka flota sa sedam bro­dova (šest galija i jednog brigantina) pobijedila je u Pelješ­kom kanalu Ladislavovu brojčano nadmoćniju flotu. Ova pomorska bitka dogodila se u vrijeme političkih igara i pregovora kralja Ladislava Napuljskog, koji je u strahu gubitka vlasti u Hrvatskoj i Dalmaciji, u srpnju 1408. počeo pregovarati, a 9. sprnja 1409. i sklopio ugovor s Mlećanima o prodaji Dalmacije. Istovremeno, napuljsko brodovlje odjedrilo je iz Zadra prema jugu i doprlo do Cavtata, opljačkalo dubrovačko područje i odjedrilo natrag uz Stonski rat prema Korčuli. Nako što je je Dubrovačko Vijeće umoljenih 11. srpnja zaključilo da dubrovačko brodovlje pođe u potjeru za napuljskim, 13. srpnja 1409. godine, stigla je pred Korčulu dubrovačka flota od sedam bro­dova i tada se između Korčule i Stonskog rata zametnula žestoka pomorska bitka, u kojoj su Dubrovčani izvojevali pobjedu. Poraženi Napuljci, odustali su od opsade Korčule i pobjegli prema sjeveru. Dubrovčane je ova pobjeda oduševila, te o njoj poslaše izvještaj kralju Žigmundu i vojvodi Hrvoju, ujedno nastojeći potaknuti jednoga i drugog na odlučnu akciju protiv napuljskog brodovlja. Bitka kod Korčule dogodila se nakon sklopljenog ugovora o prodaji Dalmacije, pa je Ladislav nakon nje odustao od svakoga daljnjeg pothvata u Dalmaciji. Kao zanimljivos spomenimo i da je Du­brovnik tada imao više galija nego gotovo sve dalmatinske komune zajedno. (5) 

Nedugo nakon masovnije pojave automobila čuo se njihov zvuk i na dubrovačkom području. Brnja Caboga, općinski vijećnik, saborski zastupnik i vlasnik ciglane uKuparima, bio je prvi Dubrovčanin koji je posjedovao osobni automobil. Vlasnik omnibusa, Luigi Missoni, nastojao je pak preći i na prijevoz putnika automobilima. On je nabavio dva automobila, koja je, na današnji dan, u nedjelju 13. srpnja 1907. godine, uključio u probni promet između Pila i Gruža. Istoga dana, kočijaši su stupili u štrajk. O njihovu štrajku lokalni je list ovako izvjestio: »Htjeli eto i oni okušati, kako je to štrajkati, pa zatvorili konje i kočije u štale, a sebe u birtije. Našli su tome razlog, jer da im se konji plaše novih motora što prevoze iz grada u Gruž. Štrajk kovali nedjelju i ponedjeljak, pa kad su ih počeli globiti radi samovoljne obustave rada, umirili se i oni i konji, koji se sad više ne plaše motora«. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. srpnja 1632. godine, u Stonu je umro polihistor, biskup Ambroz Gučetić. Bio starješina u više samostana dominikanske Dubrovačke kongregacije i bavio se znanošću. Bio je i mrkansko-trebinjski biskup. Budući da se najveći dio njegove biskupije nalazio pod Turcima, stolovao je u Dubrovniku. God. 1615. bio je premješten u Stonsku biskupiju. Njegovim nastojanjem, podignut je dominikanski samostan u Brocama na Pelješcu. 1628. obdario je svećeničku bratovštinu u Stonu bogato oslikanim oltarom. Ostavio je više djela u rukopisu. Sva su se izgubila osim zadnjega, koje se sačuvalo u talijanskom prijevodu u DA u Dubrovniku. Pokopan je u stonskoj katedrali sv. Vlaha. (7)

Na današnji dan, 13. srpnja 1921. godine u rodnom Dubrovniku je umro političar Pero Čingrija. Uz Frana Supila bio je, jamačno, najveći i najuspješniji dubrovački i dalmatinski političar od početka 1860-ih do propasti Habsburške Monarhije. Bio je najdugovječniji i najpopularniji gradonačelnik u dubrovačkoj povijesti. Gradonačelnik Dubrovnika bio je od 1878. do 1882., pa neprekidno od 1899. do 1911. godine. Bio je veoma cijenjen kao građanski intelektualac, odvjetnik, a iznad svega kao predani pripadnik i predvodnik Narodne stranke.  Zauzimao se za suradnju dubrovačkih narodnjaka i umjerenih pravaša, tako snažno djelujući na pravaškog predvodnika Frana Supila, čime je krajem 1890-ih u Gradu bila oblikovana snažna hrvatska (narodnjačko-pravaška) fronta, koja je 1899. zauvijek porazila srpsko-autonomašku koaliciju. Plodove dubrovačke suradnje prenio je i na razinu Dalmacije kad je upravo njegovim zalaganjem 26. travnja 1905. došlo do fuzije dalmatinskih narodnjaka i umjerenih pravaša u Hrvatsku stranku, postavši i njenim predsjednikom. Međutim, kad je u vodstvu dalmatinske Hrvatske stranke prevladalo proaustrijsko raspoloženje, i kad je 14. rujna 1908. za njenog predsjednika izabran austrofil dr. Vicko Mihaljević, pod Čingrijinim utjecajem iz vodstva stranke istupili su dubrovački i korčulanski predstavnici, da bi samo nakon dva dana, već 20. rujna, u Dubrovniku osnovali Samostalnu organizaciju Hrvatske stranke na čelu s Čingrijom. Bio je jedan od utemeljitelja politike novog kursa. Kao predsjednik hrvatskog kluba u Dalmatinskom saboru početkom listopada 1905. predsjedavao je konferencijom u Rijeci na kojoj je usvojena Riječka rezolucija koja je označila pobjedu politike novoga kursa, a nakon toga i član hrvatskog odbora koji je trebao pregovarati s predstavnicima mađarske oporbe o realizaciji odredbi Riječke rezolucije. U Dubrovniku je putem lista Crvena Hrvatska vodio uspješnu borbu s pripadnicima čistih pravaša i s njihovim listom Prava Crvena Hrvatska. Bio je pošten i razuman političar, humanist i dobrotvor, kao gradonačelnik omiljen među narodom. Neprekidno je biran u Dalmatinski sabor od njegova ponarođenja (1870.) do 1911. godine. Nakon Prvog svjetskog rata i propasti Habsburške Monarhije bio je izabran za predsjednika Narodnog vijeća Dubrovnika. *Iako je bio zagovornik stvaranja jugoslavenske države, ubrzo se razočarao i njezinom organizacijom i odnosima koji su u njoj vladali. Čingrijino političko djelovanje, osobito ono iz doba borbe za narodni preporod i poslije za politiku »novog kursa«, ostavilo je znatan trag u hrvatskoj povijesti druge pol. XIX. i s poč. XX. st. Još za Čingrijina života jedna ulica u Dubrovniku nazvana je njegovim imenom. Književnik Luka Zore posvetio mu je svoj spjev Objavljenje. Njegov lik ovjekovječili su hrvatski umjetnici Ivan Meštrović i Vlaho Bukovac.* (8)

Na današnji dan, 13. srpnja 1932. godine, u Zagrebu je rođena kostimografkinja Ika Škomrlj. Ostvarila je niz kostimografija u operi, drami i baletu, posebice u zagrebačkom HNK-u i drugim zagrebačkim kazalištima i skupinama, ali i kazalištima i festivalima diljem Hrvatske, pa tako i u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, te na Dubrovačkim ljetnim igrama. (9)

Čileanski industrijalac i brodovlasnik hrvatskoga podrijetla Pasko Baburica, rođen na najjužnijem hrvatskom naseljenom otoku Koločepu, 1875. godine,umro je u San Vincenteu u Čileu, na današnji dan, 13. srpnja 1941. godine. Bio je veliki rodoljub i dobrotvor. Financirao je gradnju kamenog pristaništa, čekaonice i šetališta uokolo Donjeg Čela, te je obnovio zvonik na Stradunu u Dubrovniku 1929. godine. Utemeljio je zakladu za pomoć i školovanje djece siromašnih i bolesnih Hrvata. Ime Paska Baburice nose ulice u Dubrovniku, Zagrebu i Santiagu. 1920. proglašen je počasnim građaninom grada Dubrovnika. (10)

Na današnji dan, 13. srpnja 1960. godine,u Splitu je rođen hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Frane Peršin, od 1987 do danas stalni član ansambla Kazališta Marina Držića u Dubrovniku. Ostvario oko 90-tak uloga u kazalištima, te na televiziji i filmu. Između brojnih nagrada izdvajamo nagradu «Orlando» za ulogu Nika Marinovića u predstavi «Ekvinocijo» Ive Vojnovića, 2004. godine. (11)

Na današnji dan, 13. srpnja 1993. godine, u Zagrebu je umro skladatelj, gitarist i aranžer zabavne glazbe Mario Nardelli (stariji). Rođen je u Dubrovniku 1927. g. Bio je član Narodnoga kazališta u Dubrovniku, a od 1949. g. živio je u Zagrebu, gdje je do 1982. g. bio glazbeni urednik, producent, aranžer, član orkestra i dirigent na Hrvatskome radiju. Skladao je laku orkestralnu glazbu, skladbe za gitaru i orkestar, popularne pjesme i dječje šlagere, scensku i filmsku glazbu. Njegove su skladbe na vlastite tekstove osvojile mnogobrojne nagrade na festivalima zabavne glazbe, a djela su mu objavljena u domovini i u inozemstvu.  Skladao je pod utjecajem dalmatinskoga folklora, poput pjesama Na porporeli, Meštar Ivo i dr.. Dubrovački nocturno, posvećen je skladateljevu rodnom gradu, a Tri folklorne impresije temeljene su na nepravilnim ritmovima, i orijentalnome melosu, pa bi se moglo ustvrditi da je Nardelli stariji preteča etno-vala koji je krajem 90. godina zahvatio Europu. (12)

Na današnji dan, 13. srpnja 1996. godine,  u Splitu je umro hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator Cvito Fisković, potomak pelješke pomorske obitelji poznate od XVI. st. i prožete kulturnom tradicijom. Od 1945. do umirovljenja 1977. ravnatelj je Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu, a od 1950–70. upravlja Historijskim institutom JAZU u Dubrovniku. Vodio Međunarodni centar za postdiplomski studij zagrebačkog Sveučilišta u Dubrovniku 1970–74. Pokrenuo i uređivao časopise Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji (1946–77), Anali Historijskog instituta u Dubrovniku (1952–72). U najvećem dijelu svojega golemog opusa (deseci knjiga i više od 600 studija, rasprava i članaka) interdisciplinarno obrađuje likovno stvaralaštvo i kulturnu baštinu Dalmacije od antike do suvremenosti, rješavajući bitne probleme starije hrvatske umjetnosti i dajući cjelovitu rekonstrukciju stečevina. U bogatoj ostavštini ostala su zabilježena njegova djela i o dubrovačkoj povijesnoj baštini; između ostalogaDokumenti o radu naših graditelja i klesara XV–XVI. stoljeća u Dubrovniku. Split 1947. — Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku. Zagreb 1947. — Prvi poznati dubrovački graditelji. Dubrovnik 1955., i brojni drugi naslovi. Dao je velik prinos poznavanju i monografskoj obradbi najvećih hrvatskih umjetnika (Radovan, Juraj Dalmatinac, Blaž Jurjev,), ali i stranaca koji su djelovali u Dalmaciji tijekom stoljeća, poput Nikole Firentinca.  Utvrdio je glavna djela dubrovačkoga graditeljstva i kiparstva XIV. i XV. st., razotkrio Mihoja Brajkova kao graditelja klaustra samostana Male braće, braću Petroviće i članove obitelji Andrijića kao graditelje Divone. U znanstvenoj polemici s Lj. Karamanom o Divoni definirao mješoviti stil kao novu kategoriju, dokazavši istodobnost gotičkog i renesansnog sloga (Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1953, 1959, 1960). Osvijetlio je djelo Paskoja Miličevića te Petra Martinova iz Milana (Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1988). Njegovim nastojanjem obnovljen je Sorkočevićev ljetnikovac na Lapadu. Sudjelovao pri uspostavljanju i uređenju mnogih muzeja i zbirka u Dubrovniku (muzej u Kneževu dvoru, muzejske zbirke u samostanu Male braće i u dominikanskom samostanu, dvorane Historijskog instituta HAZU u Sorkočevićevu ljetnikovcu. (13)

Na današnji dan, 13. srpnja 2015. godine, u rodnom Lastovu preminuo je dirigent, maestro Ivo Dražinić.Deset godina vodio je mješoviti zbor KUD »Lola Ribar«, s kojim je u Londonu 1975. osvojio prvu nagradu BBC. Od 1980. djeluje u Dubrovniku kao dirigent Gradskoga (Festivalskog) orkestra (danas Dubrovačkog simfonijskog orkestra), glazbeni je direktor Dubrovačkih ljetnih igara, (1986–90) te utemeljitelj, 1981. godine, i umjetnički ravnatelj mješovitog zbora »Libertas«. Glazbenom životu grada pridonio je pokrenuvši 1986. Međunarodni festival komorne glazbe, redoviti jesenski ciklus. Maestro Ivo Dražinić svojim životom i djelom ostavio je neizbrisiv trag u novijoj dubrovačkoj kulturnoj povijesti. Dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika (1986) i Nagradu za glazbena ostvarenja »Luka Sorkočević« (1990). (14)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 13. srpnja ratne 1992. godine, već treći dan bez prekida trajala je opća opasnost. U rano jutro neprijateljska vojska počela je topnički napad na Pobrežje, Mokošicu i Župu dubrovačku. Od 8 sati pojačani su bili napadi po rubnim dijelovima grada i po položajima HV-a na prvim linijama obrane, a nekoliko granata iz smjera Konavala i trebinjske općine pogodilo je i povijesnu jezgru grada. U poslijepodnevnim satima napadi neprijateljske vojske po položajima HV-a i na šire područje Župe i Rijeke dubrovačke, Brgata, te na Gruž, Lapad, povijesnu jezgru grada i Ploče prouzročili su velike materijalne štete, dok je najveće štete pretrpjelo uže gradsko naselje Ploče, te hotel »Excelsior« u kojem su boravili izbjeglice iz okupiranog dijela dubrovačke općine. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Franjo Gregurić i ministar pomorstva u Vladi RH dr. Davorin Rudolf boravili su u Dubrovniku, posjetili su staru gradsku jezgu i bolnicu Sveti Vlaho na Medarevu. (15)   Toga dana, 13. srpnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuli su pripadnici 2. brigade HV-e Srećko Dražetić, Zoran Šegović, Miljenko Medved, dok je istoga dana nestao Ivica Fabric. *Na današnji dan 1994. godine, poginuo je pripadnik 1. brigade HV-e, Zlatko Brlečić. (16) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 173,174

(2) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 99,100

(3) S.V.

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 173,174

ANTUN NIČETIĆ – POVIJEST LUKE, str. 150

(6) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 99,100

(7) HBL Stjepan Krasić (2002)

(8) https://hr.wikipedia.org/wiki/Pero_Čingrija

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Ivo Perić (1993)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.kazaliste-dubrovnik.hr/frane-periin.html

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

54. dubrovačke ljetne igre

(13) HBL Višnja Flego (1998)

(14) HBL Ivona Ajanović-Malinar (1993)

(15) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 560

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-256-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 24.09.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. rujna 1345. godine, samostan Sv. Marije oslobodio je Mljećane svih daća prema opatiji. (1) Na današnji dan, 24. rujna 1912. godine, ...

Gradoplov
Utorak, 25.09.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 26.09.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20

Četvrtak, 20.09.2018 08:20

Četvrtak, 20.09.2018 08:20