Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 13. srpnja 1409. godine, ostvarena je najveća pomorska pobjeda brodovlja Dubrovačke Republike. (1) Na današnji dan, 13. srpnja 1907. godine, u probni promet putnicima između Pila i Gruža uključena su prva dva automobila. (2) 13. srpnja, rođeno je i umrlo nekoliko velikih Dubrovčana rodom ili djelom. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Majka Božja Bistrička; Henrik, Hinko i Jakov V. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 13. srpnja 1409. godine, ostvarena je najveća pomorska pobjeda brodovlja Dubrovačke Republike. Naime, 11. srpnja Vijeće umoljenih je zaključilo da brodovlje pođe u potjeru za bro­dovima Ladislava Napuljskog. I doista, dva danan kasanije, Dubrovačka flota sa sedam bro­dova (šest galija i jednog brigantina) pobijedila je u Pelješ­kom kanalu Ladislavovu brojčano nadmoćniju flotu. Ova pomorska bitka dogodila se u vrijeme političkih igara i pregovora kralja Ladislava Napuljskog, koji je u strahu gubitka vlasti u Hrvatskoj i Dalmaciji, u srpnju 1408. počeo pregovarati, a 9. sprnja 1409. i sklopio ugovor s Mlećanima o prodaji Dalmacije. Istovremeno, napuljsko brodovlje odjedrilo je iz Zadra prema jugu i doprlo do Cavtata, opljačkalo dubrovačko područje i odjedrilo natrag uz Stonski rat prema Korčuli. Nako što je je Dubrovačko Vijeće umoljenih 11. srpnja zaključilo da dubrovačko brodovlje pođe u potjeru za napuljskim, 13. srpnja 1409. godine, stigla je pred Korčulu dubrovačka flota od sedam bro­dova i tada se između Korčule i Stonskog rata zametnula žestoka pomorska bitka, u kojoj su Dubrovčani izvojevali pobjedu. Poraženi Napuljci, odustali su od opsade Korčule i pobjegli prema sjeveru. Dubrovčane je ova pobjeda oduševila, te o njoj poslaše izvještaj kralju Žigmundu i vojvodi Hrvoju, ujedno nastojeći potaknuti jednoga i drugog na odlučnu akciju protiv napuljskog brodovlja. Bitka kod Korčule dogodila se nakon sklopljenog ugovora o prodaji Dalmacije, pa je Ladislav nakon nje odustao od svakoga daljnjeg pothvata u Dalmaciji. Kao zanimljivos spomenimo i da je Du­brovnik tada imao više galija nego gotovo sve dalmatinske komune zajedno. (5) 

Nedugo nakon masovnije pojave automobila čuo se njihov zvuk i na dubrovačkom području. Brnja Caboga, općinski vijećnik, saborski zastupnik i vlasnik ciglane uKuparima, bio je prvi Dubrovčanin koji je posjedovao osobni automobil. Vlasnik omnibusa, Luigi Missoni, nastojao je pak preći i na prijevoz putnika automobilima. On je nabavio dva automobila, koja je, na današnji dan, u nedjelju 13. srpnja 1907. godine, uključio u probni promet između Pila i Gruža. Istoga dana, kočijaši su stupili u štrajk. O njihovu štrajku lokalni je list ovako izvjestio: »Htjeli eto i oni okušati, kako je to štrajkati, pa zatvorili konje i kočije u štale, a sebe u birtije. Našli su tome razlog, jer da im se konji plaše novih motora što prevoze iz grada u Gruž. Štrajk kovali nedjelju i ponedjeljak, pa kad su ih počeli globiti radi samovoljne obustave rada, umirili se i oni i konji, koji se sad više ne plaše motora«. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. srpnja 1632. godine, u Stonu je umro polihistor, biskup Ambroz Gučetić. Bio starješina u više samostana dominikanske Dubrovačke kongregacije i bavio se znanošću. Bio je i mrkansko-trebinjski biskup. Budući da se najveći dio njegove biskupije nalazio pod Turcima, stolovao je u Dubrovniku. God. 1615. bio je premješten u Stonsku biskupiju. Njegovim nastojanjem, podignut je dominikanski samostan u Brocama na Pelješcu. 1628. obdario je svećeničku bratovštinu u Stonu bogato oslikanim oltarom. Ostavio je više djela u rukopisu. Sva su se izgubila osim zadnjega, koje se sačuvalo u talijanskom prijevodu u DA u Dubrovniku. Pokopan je u stonskoj katedrali sv. Vlaha. (7)

Na današnji dan, 13. srpnja 1921. godine u rodnom Dubrovniku je umro političar Pero Čingrija. Uz Frana Supila bio je, jamačno, najveći i najuspješniji dubrovački i dalmatinski političar od početka 1860-ih do propasti Habsburške Monarhije. Bio je najdugovječniji i najpopularniji gradonačelnik u dubrovačkoj povijesti. Gradonačelnik Dubrovnika bio je od 1878. do 1882., pa neprekidno od 1899. do 1911. godine. Bio je veoma cijenjen kao građanski intelektualac, odvjetnik, a iznad svega kao predani pripadnik i predvodnik Narodne stranke.  Zauzimao se za suradnju dubrovačkih narodnjaka i umjerenih pravaša, tako snažno djelujući na pravaškog predvodnika Frana Supila, čime je krajem 1890-ih u Gradu bila oblikovana snažna hrvatska (narodnjačko-pravaška) fronta, koja je 1899. zauvijek porazila srpsko-autonomašku koaliciju. Plodove dubrovačke suradnje prenio je i na razinu Dalmacije kad je upravo njegovim zalaganjem 26. travnja 1905. došlo do fuzije dalmatinskih narodnjaka i umjerenih pravaša u Hrvatsku stranku, postavši i njenim predsjednikom. Međutim, kad je u vodstvu dalmatinske Hrvatske stranke prevladalo proaustrijsko raspoloženje, i kad je 14. rujna 1908. za njenog predsjednika izabran austrofil dr. Vicko Mihaljević, pod Čingrijinim utjecajem iz vodstva stranke istupili su dubrovački i korčulanski predstavnici, da bi samo nakon dva dana, već 20. rujna, u Dubrovniku osnovali Samostalnu organizaciju Hrvatske stranke na čelu s Čingrijom. Bio je jedan od utemeljitelja politike novog kursa. Kao predsjednik hrvatskog kluba u Dalmatinskom saboru početkom listopada 1905. predsjedavao je konferencijom u Rijeci na kojoj je usvojena Riječka rezolucija koja je označila pobjedu politike novoga kursa, a nakon toga i član hrvatskog odbora koji je trebao pregovarati s predstavnicima mađarske oporbe o realizaciji odredbi Riječke rezolucije. U Dubrovniku je putem lista Crvena Hrvatska vodio uspješnu borbu s pripadnicima čistih pravaša i s njihovim listom Prava Crvena Hrvatska. Bio je pošten i razuman političar, humanist i dobrotvor, kao gradonačelnik omiljen među narodom. Neprekidno je biran u Dalmatinski sabor od njegova ponarođenja (1870.) do 1911. godine. Nakon Prvog svjetskog rata i propasti Habsburške Monarhije bio je izabran za predsjednika Narodnog vijeća Dubrovnika. *Iako je bio zagovornik stvaranja jugoslavenske države, ubrzo se razočarao i njezinom organizacijom i odnosima koji su u njoj vladali. Čingrijino političko djelovanje, osobito ono iz doba borbe za narodni preporod i poslije za politiku »novog kursa«, ostavilo je znatan trag u hrvatskoj povijesti druge pol. XIX. i s poč. XX. st. Još za Čingrijina života jedna ulica u Dubrovniku nazvana je njegovim imenom. Književnik Luka Zore posvetio mu je svoj spjev Objavljenje. Njegov lik ovjekovječili su hrvatski umjetnici Ivan Meštrović i Vlaho Bukovac.* (8)

Na današnji dan, 13. srpnja 1932. godine, u Zagrebu je rođena kostimografkinja Ika Škomrlj. Ostvarila je niz kostimografija u operi, drami i baletu, posebice u zagrebačkom HNK-u i drugim zagrebačkim kazalištima i skupinama, ali i kazalištima i festivalima diljem Hrvatske, pa tako i u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, te na Dubrovačkim ljetnim igrama. (9)

Čileanski industrijalac i brodovlasnik hrvatskoga podrijetla Pasko Baburica, rođen na najjužnijem hrvatskom naseljenom otoku Koločepu, 1875. godine,umro je u San Vincenteu u Čileu, na današnji dan, 13. srpnja 1941. godine. Bio je veliki rodoljub i dobrotvor. Financirao je gradnju kamenog pristaništa, čekaonice i šetališta uokolo Donjeg Čela, te je obnovio zvonik na Stradunu u Dubrovniku 1929. godine. Utemeljio je zakladu za pomoć i školovanje djece siromašnih i bolesnih Hrvata. Ime Paska Baburice nose ulice u Dubrovniku, Zagrebu i Santiagu. 1920. proglašen je počasnim građaninom grada Dubrovnika. (10)

Na današnji dan, 13. srpnja 1960. godine,u Splitu je rođen hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Frane Peršin, od 1987 do danas stalni član ansambla Kazališta Marina Držića u Dubrovniku. Ostvario oko 90-tak uloga u kazalištima, te na televiziji i filmu. Između brojnih nagrada izdvajamo nagradu «Orlando» za ulogu Nika Marinovića u predstavi «Ekvinocijo» Ive Vojnovića, 2004. godine. (11)

Na današnji dan, 13. srpnja 1993. godine, u Zagrebu je umro skladatelj, gitarist i aranžer zabavne glazbe Mario Nardelli (stariji). Rođen je u Dubrovniku 1927. g. Bio je član Narodnoga kazališta u Dubrovniku, a od 1949. g. živio je u Zagrebu, gdje je do 1982. g. bio glazbeni urednik, producent, aranžer, član orkestra i dirigent na Hrvatskome radiju. Skladao je laku orkestralnu glazbu, skladbe za gitaru i orkestar, popularne pjesme i dječje šlagere, scensku i filmsku glazbu. Njegove su skladbe na vlastite tekstove osvojile mnogobrojne nagrade na festivalima zabavne glazbe, a djela su mu objavljena u domovini i u inozemstvu.  Skladao je pod utjecajem dalmatinskoga folklora, poput pjesama Na porporeli, Meštar Ivo i dr.. Dubrovački nocturno, posvećen je skladateljevu rodnom gradu, a Tri folklorne impresije temeljene su na nepravilnim ritmovima, i orijentalnome melosu, pa bi se moglo ustvrditi da je Nardelli stariji preteča etno-vala koji je krajem 90. godina zahvatio Europu. (12)

Na današnji dan, 13. srpnja 1996. godine,  u Splitu je umro hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator Cvito Fisković, potomak pelješke pomorske obitelji poznate od XVI. st. i prožete kulturnom tradicijom. Od 1945. do umirovljenja 1977. ravnatelj je Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu, a od 1950–70. upravlja Historijskim institutom JAZU u Dubrovniku. Vodio Međunarodni centar za postdiplomski studij zagrebačkog Sveučilišta u Dubrovniku 1970–74. Pokrenuo i uređivao časopise Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji (1946–77), Anali Historijskog instituta u Dubrovniku (1952–72). U najvećem dijelu svojega golemog opusa (deseci knjiga i više od 600 studija, rasprava i članaka) interdisciplinarno obrađuje likovno stvaralaštvo i kulturnu baštinu Dalmacije od antike do suvremenosti, rješavajući bitne probleme starije hrvatske umjetnosti i dajući cjelovitu rekonstrukciju stečevina. U bogatoj ostavštini ostala su zabilježena njegova djela i o dubrovačkoj povijesnoj baštini; između ostalogaDokumenti o radu naših graditelja i klesara XV–XVI. stoljeća u Dubrovniku. Split 1947. — Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku. Zagreb 1947. — Prvi poznati dubrovački graditelji. Dubrovnik 1955., i brojni drugi naslovi. Dao je velik prinos poznavanju i monografskoj obradbi najvećih hrvatskih umjetnika (Radovan, Juraj Dalmatinac, Blaž Jurjev,), ali i stranaca koji su djelovali u Dalmaciji tijekom stoljeća, poput Nikole Firentinca.  Utvrdio je glavna djela dubrovačkoga graditeljstva i kiparstva XIV. i XV. st., razotkrio Mihoja Brajkova kao graditelja klaustra samostana Male braće, braću Petroviće i članove obitelji Andrijića kao graditelje Divone. U znanstvenoj polemici s Lj. Karamanom o Divoni definirao mješoviti stil kao novu kategoriju, dokazavši istodobnost gotičkog i renesansnog sloga (Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1953, 1959, 1960). Osvijetlio je djelo Paskoja Miličevića te Petra Martinova iz Milana (Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1988). Njegovim nastojanjem obnovljen je Sorkočevićev ljetnikovac na Lapadu. Sudjelovao pri uspostavljanju i uređenju mnogih muzeja i zbirka u Dubrovniku (muzej u Kneževu dvoru, muzejske zbirke u samostanu Male braće i u dominikanskom samostanu, dvorane Historijskog instituta HAZU u Sorkočevićevu ljetnikovcu. (13)

Na današnji dan, 13. srpnja 2015. godine, u rodnom Lastovu preminuo je dirigent, maestro Ivo Dražinić.Deset godina vodio je mješoviti zbor KUD »Lola Ribar«, s kojim je u Londonu 1975. osvojio prvu nagradu BBC. Od 1980. djeluje u Dubrovniku kao dirigent Gradskoga (Festivalskog) orkestra (danas Dubrovačkog simfonijskog orkestra), glazbeni je direktor Dubrovačkih ljetnih igara, (1986–90) te utemeljitelj, 1981. godine, i umjetnički ravnatelj mješovitog zbora »Libertas«. Glazbenom životu grada pridonio je pokrenuvši 1986. Međunarodni festival komorne glazbe, redoviti jesenski ciklus. Maestro Ivo Dražinić svojim životom i djelom ostavio je neizbrisiv trag u novijoj dubrovačkoj kulturnoj povijesti. Dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika (1986) i Nagradu za glazbena ostvarenja »Luka Sorkočević« (1990). (14)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 13. srpnja ratne 1992. godine, već treći dan bez prekida trajala je opća opasnost. U rano jutro neprijateljska vojska počela je topnički napad na Pobrežje, Mokošicu i Župu dubrovačku. Od 8 sati pojačani su bili napadi po rubnim dijelovima grada i po položajima HV-a na prvim linijama obrane, a nekoliko granata iz smjera Konavala i trebinjske općine pogodilo je i povijesnu jezgru grada. U poslijepodnevnim satima napadi neprijateljske vojske po položajima HV-a i na šire područje Župe i Rijeke dubrovačke, Brgata, te na Gruž, Lapad, povijesnu jezgru grada i Ploče prouzročili su velike materijalne štete, dok je najveće štete pretrpjelo uže gradsko naselje Ploče, te hotel »Excelsior« u kojem su boravili izbjeglice iz okupiranog dijela dubrovačke općine. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Franjo Gregurić i ministar pomorstva u Vladi RH dr. Davorin Rudolf boravili su u Dubrovniku, posjetili su staru gradsku jezgu i bolnicu Sveti Vlaho na Medarevu. (15)   Toga dana, 13. srpnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuli su pripadnici 2. brigade HV-e Srećko Dražetić, Zoran Šegović, Miljenko Medved, dok je istoga dana nestao Ivica Fabric. *Na današnji dan 1994. godine, poginuo je pripadnik 1. brigade HV-e, Zlatko Brlečić. (16) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 173,174

(2) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 99,100

(3) S.V.

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 173,174

ANTUN NIČETIĆ – POVIJEST LUKE, str. 150

(6) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 99,100

(7) HBL Stjepan Krasić (2002)

(8) https://hr.wikipedia.org/wiki/Pero_Čingrija

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Ivo Perić (1993)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.kazaliste-dubrovnik.hr/frane-periin.html

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

54. dubrovačke ljetne igre

(13) HBL Višnja Flego (1998)

(14) HBL Ivona Ajanović-Malinar (1993)

(15) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 560

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-256-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 23.07.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Sv. Liberan danas se slavi u župama dubrovačke biskupije: Lisac Majkovi/Grbljava; Ošlje/Stupa, Ponikve/Boljenovići, Putniković/Brijesta, Ston, Trsteno/Dubravica; Viganj, Žuljana/na Glavici. (1) Uz današnji dan, u katoličkom ...

Gradoplov
Utorak, 24.07.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 25.07.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 22.07.2018 08:20

Nedjelja, 22.07.2018 08:20

Subota, 21.07.2018 08:20

Subota, 21.07.2018 08:20

Petak, 20.07.2018 08:20

Petak, 20.07.2018 08:20

Četvrtak, 19.07.2018 08:20

Četvrtak, 19.07.2018 08:20