Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, u nedjelju, 12. srpnja 1992. godine, unatoč topničkim napadima po položajima HV-a i po užem dijelu grada, nakon *38* dana, došla je napokon i struja u Dubrovnik. (1) Na današnji dan, 12. srpnja 1963. godine, u Dubrovniku je rođen “leteći Konavljanin” Niko Pulić. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Mislav, Suzana, Veronika i Tanja. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 12. srpnja 1476. godine, Malo vijeće ovlašćuje nadstojnike radova, da poprave pokretni most tvrđave sv. Lovrijenca sponama i starim gredama lučkog lanca. *Riječ je dakle o popravku jednog od dva mosta koji vode u ovu impozantnu tvrđavu*, ** čiji je prvenstveni razlog gradnje bio obrambene naravi, a glavni cilj naravno zaštita dubrovačke slobode**. prvi se put u sačuvanim aktima spominje 1301. godine. Pisani dokumenti dokazuju da je 14. stoljeće bilo ključno za gradnju ove tvrđave i da je zbog izuzetne važnosti strateškog položaja konstrukcija tvrđave Lovrijenac u nekoliko navrata tijekom 15., 16. i 17. stoljeća bila dorađivana i ojačavana**. ***Dubrovački kroničari zapisali su zanimljivu priču o njegovu postanku. Početkom 11. st., Mlečani su navodno namjeravali na tom istom mjestu sagraditi veliku utvrdu, kojom bi držali Dubrovnik u svojoj nadmoći. Dubrovčani otkriju tu namjeru Mlečana i odmah odluče na toj gotovo nepristupačnoj hridi u najkraćem vremenu sagraditi tvrđavu i zaštititi se od Mlečana. Kronike kažu da je tako Lovrijenac podignut za tri mjeseca. Kad su Mlečani doplovili brodovima s materijalom za izgradnju tvrđave, mogli su samo utvrditi da su ih Dubrovčani nadmudrili i pretekli***. ****Tvrđava Lovrijenac doista je dojmljivo zdanje. Izgrađen na strmoj hridi izvan vanjskih zidina sa zapadne strane Dubrovnika, 37 m iznad razine mora, suvereno dominira morskim i kopnenim prilazima gradu sa zapadne strane, a zajedno s utvrdom Bokar zatvara i čuva najstariju dubrovačku luku Kalarinju. Naime, Lovrijenac je ključan za kontrolu zapadnog prilaza gradu, pa ne čudi što su Dubrovčani na tom mjestu željeli imati jaku utvrdu. Tako je ondje stalno živjelo dvadesetak čuvara, a svakih mjesec dana na mjesto zapovjednika (kapetana) dolazio je drugi dubrovački plemić. Jedna od zanimljivosti Lovrijenca svakako je razlika u debljini vanjskih i unutarnjih zidova. Naime, vanjski zidovi debeli su od četiri do 12 metara, dok zidovi okrenuti prema gradu imaju debljinu od svega 60-ak centimetara. Naravno, vanjski zidovi vrlo su debeli jer je bilo potrebno braniti tvrđavu od eventualnih napada s mora, dok su se graditelji odlučili na tanje unutarnje zidove zbog mogućnosti eventualnog uspješnog napada neprijatelja. Naime, ako bi napadači osvojili Lovrijenac, Dubrovčanima bi bilo lakše napasti ih iz ostalih tvrđava nego da su zidovi bili debeli kao s vanjske strane*. Tvrđava je danas poznata po predstavama Dubrovačkih ljetnih igara i vjenčanjima koja se održavaju u ovom monumentalnom zdanju, te najvažnije, kao povijesni simbol otpora Mletačkoj republici. Iznad vrata koja vode u tvrđavu u kamenu je uklesano “Non Bene Pro Toto Libertas Venditur Auro” – “Sloboda se ne prodaje ni za svo blago svijeta”. (4) 

Opće blagostanje koje je vladalo početkom 16. stoljeća u Dubrovačkoj Republici, još je više učvršivalo budnost i odlučnost aristokratske vlade u čuvanju svoje klasne slobode i teritorijalnog integriteta svoje države. No, unatoč takov ozračju, 20-te i 30-te godine 16. stoljeća obilježile su dvije velike afere koje su uzbunile Dubrovnik. Prva, iz 1525. g. vezana je uz pripremanje izdaje Stona ljudima iz Krajine, u čemu je sudjelovao Ivan Chini de Tanis, a druga je, najveća dubrovačka špijunska afera 16. stoljeća, afera Bučinčić od 1532, pa se do 1549. godine potresala je Dubrovnik i iznutra i izvana ugrožavala njegov aristokratski poredak. Razumljiva je uzbuna koja je nastala u Senatu kad se doznalo za pripremanje izdaje Stona ljudima iz Krajine. Okrivljeni dubrovački podanik Ivan Chini de Tanis  bio je uhićen i u okovima doveden iz Stona u Dubrovnik. Ispitivanje je započelo 17. lipnja, a kako Senat nije bio zadovoljan rezultatima istrage, 11. srpnja zaključio je da se ponovno primijeni tortura, sve dok Tanis ne prizna istinu o svojim izdajničkim pregovorima s ljudima iz Krajine. Tortura je bila tako žestoka da je Ivan nije izdržao, umro je. Vijeće umoljenih zaključilo je da ga se iznese izvan grada kao izdajnika i najgoreg građanina, te da mu se mrtvom odrubi glava. Istodobno, dano je ovlaštenje knezu i Malom vijeću da konfisciraju sva pokretna i nepokretna dobra. Sutradan na današnji dan, 12. srpnj te 1525. godine, Vijeće umoljenih pristupilo je konfiskaciji Tanisove imovine, svih njegovih dobara i dragocjenosti, novca, srebmine, prstenja, zaloga, knjiga i spisa javnih i privatne, svak tko bi se usprotivio, mogao je biti kažnjen i strpan u tamnicu. Kako je postupak Senata protiv Ivana Chini de Tanis izazvao, izgleda, u Stonu jaki revolt, Senat je, istoga dana 12. srpnja, objavio proglas u Gradu i Stonu, kojim se prijetilo da će svaki onaj, bilo žena ili muškarac, koji bi prigovarao onome što je odlučilo Vijeće umoljenih protiv izdajice Ivana Chini de Tanis, koji je usmrćen na torturi, ili koji bi govorio protiv bilo koga od Vijeća umoljenih, riječju ili djelom, morati izdržati 6 mjeseci zatvora, te na 10 godina biti lišen svih službi i povlastica. Konačno, da bi se ovjekovječila uspomena na otkrivanje izdaje, Senat donosi odluku da se svake godine na dan sv. Petra i Pavla čini svečana ophodnja i služi svečana misa u crkvi sv. Vlaha u Stonu. (5) 

U Dubrovniku je početkom lipnja 1941. osnovana Velika župa Dubrava  na čelu s Velikim županom, koja je ubuhvaćala područje Dubrovnika, dolinu Neretve i južni dio Hercegovine. Osnovan je ustaški stožer, kao  i ustaški logor, te Ustaška muška mladež, Ženska ustaška mladež, Ženski logor i stožer. Do 28. 1istopada 1941. postavljeni su svi kadrovi Ustaške mladeži u Dubrovniku. Radilo se po Pavelićevoj zapovjedidonesenoj na današnji dan, 12. srpnja 1941. godine, u kojoj je stajalo “da se sva hrvatska mladež ‑ muška i ženska od 7 do 18 godina života mora upisati u Hrvatsku ustašku mladež kao sastavni dio ustaškog pokreta. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 12. srpnja 1921. godine, u  Zagrebu je rođen povjesničar, pjesnik i publicist Vladimir Košćak. Među brojnim znanstvenim povijesnim istraživanjima bavio se i poviješću Dubrovnika. *Među brojnim njegovim radovima koji se izravno odnose na povijest Dubrovnika su: Korespondencija Dubrovačke vlade s Nikolom Frankopanom i Petrom Zrinskim, Korespondencija Dubrovačke vlade sa Sjevernom Hrvatskom, Dubrovačka Republika prema Rijeci Senjskoj do osnutka konzulata, Travnički sporazum, Cvijeta Zuzorić, Posljednje razdoblje Dubrovačke Republike 1684. – 1808., Dubrovačko pomorstvo. Davao je svoje priloge i za radijske emisije, posebno Cvijeti Zuzorić na Radio Zagrebu. Objavio je Izvještaj o radu u Dubrovačkom arhivu 1956.1960/61. u Dubrovačkom arhivu proučavao je odnose Dubrovačke Republike s Austrijom. Objavio je I značajne priloge: Od Epidaura do Dubrovnika, Polemika o pripadnosti dubrovačke književnosti 1967. godine, Teritorijalni razvitak Dubrovačke Republike, i Epidaur-Ragusinum-Laus-Dubrovnik. Dubrovačkom poviješću Vladimir Košćak bavio se trajno, i s manjim prekidima proučavao ju je sve do svoje smrti 1999. godine.* (7)

Na današnji dan, 12. srpnja 1963. godine, u Dubrovniku je rođen “leteći Konavljanin” Niko Pulić. Niko Pulić trostruki je europski prvak na brdskim stazama i višestruki hrvatski prvak na brdskim stazama. (8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju, 12. srpnja 1992. godine, i dalje je na snazi bila opća opasnost. Artiljerijski napadi na naše obrambene položaje nastavljeni su i toga dana. Granate su padale po samim predgrađima i po ostalim gradskim predjelima. Napad je trajao čitav dan. *Naime, topnički napadi u Župi dubrovačkoj, te po položajima HV-a na prvim linijama obrane grada i po užem dijelu grada iz smjera okupiranog aerodroma nastavljeni su već ujutro od 6 sati, a od 9 sati napadima se pridružio i tzv. hercegovački korpus iz područja Trebinja; napadi su trajali i poslijepodne, kada se gađalo i najuže područje grada.* Toga dana, nakon punih *38* dana, došla je napokon i struja. U Dubrovniku je na današnji dan te 1992. godine boravila Savka Dabčević-Kučar, predsjednica HNS-a i kandidat za predsjednika Republike Hrvatske. (9) 

Izvori i literatura:

(1) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 217, 218

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 560

(2) http://www.nikopulic.com/content/view/13/27/

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 104

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Lovrijenac

**http://citywallsdubrovnik.hr/bastina/tvrdava-lovrijenac-2/

***http://visitdubrovnik.hr/index.php/hr/40-culture-attractions/19-tvrdjava-lovrijenac-hr

****http://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/dubrovnik/sto-posjetiti-znamenitosti-u-dubrovniku/tvrdava-lovrijenac

(5) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 170,171

* VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str, 27,28

(6) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(7) HBL Ivan Majnarić (2009)

*http://hrcak.srce.hr/11205

*In memoriam: Vladimir Košćak (1921.-1991.). Život i djelo

*Ante Gulin 

*Puni tekst: pdf (497 KB), Hrvatski, Str. 349 - 354

(8) http://www.nikopulic.com/content/view/13/27/

(9) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 217, 218

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 560

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,4 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 19.07.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Dubrovačka za¬stava vijala se na dubrovačkim otocima do današnjeg datuma, 19. srp¬nja 1815. godine, kada su Englezi dubrovačke otoke predali Austrijancima. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Petak, 20.07.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 21.07.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 18.07.2018 08:20

Srijeda, 18.07.2018 08:20

Utorak, 17.07.2018 08:20

Utorak, 17.07.2018 08:20

Ponedjeljak, 16.07.2018 08:20

Ponedjeljak, 16.07.2018 08:20

Nedjelja, 15.07.2018 08:20

Nedjelja, 15.07.2018 08:20