Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Ulaskom partizana u Dubrovnik, na današnji dan, 18. listopada 1944. godine, Dubrovnik je oslobođen u 2. sv. ratu. (1) Na današnji dan, 18. listopada 1991. godine, razarajući dubrovačko područje iz svog raspoloživog oružja, agresorska vojska u svojim izjavama najavljivala da će, kao i 1944. godine, ponovno osloboditi Dubrovnik. (2) Katolička crkva danas slavi Sv. Luku ev., kršćanskog sveca, autora Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te po predaji autor prve ikone. Sveti Luka je zaštitnik liječnika, kirurga, umjetnika, slikara, kipara, pisara, zlatara, mesara, neoženjenih muškaraca, izrađivača stakla i čipke. Lukin grob časti se u Padovi u Italiji, u bazilici svete Justine. Blagdan svetog Luke u Rimokatoličkoj Crkvi je 18. listopada, a istoga ga datuma slave i pravoslavne crkve (ako koriste julijanski kalendar, to je prema gregorijanskom 31. listopada). (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Lukša, Svjetlovid, Flavijan, Petar i Ljubomir. (4) Sv. Luka slave: Čilipi / Komaji, Gruda / Radovčići, Lastovo, Korčula, Mandaljena / Čibača, Mlini / Brašina, Ponikve / Boljenovići, Stravča / Brotnice, Topolo, Viganj / Kučište. (5) 18. listopada, Dan je kravate u RH. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

1407. godine, na današnji dan, 18. listopada, Malo vijeće predlaže Velikom vijeću, da se naprave jedna vrata kod bolnice za bacanje smeća u more. Kasnije, toga mjeseca Veliko vijeće svojim zaključkom daje ovlaštenje da naprave ta vrata Rektoru i Malom vijeću. To su ona mala vratašca u vrtu zakloništa siromaha »Domus Cristi«, kroz koja se sada ide u Bokar. Ona postoje u originalnom svom izgledu do danas, jer zid, kroz koji su probijena, nije bio pojačan u drugoj polovini XV. stoljeća. (7) 

Na današnji dan, 18. listopada 1434. godine, Malo vijeće naređuje popravak malog lanca luke, koji je služio kao pomoćno sredstvo za natezanje glavnog lučkog lanca i njegovo bolje pričvršćenje uz kulu na ulazu u luku. (8) 

Po prirodi svoga posla brijači-kirurzi starog Dubrovnika, općinski i oni koji nisu na državnoj plaći, a i malobrojni nadriliječnici, međusobno su­rađuju, potpomažu se, dogovaraju. U XV stoljeću su udruženi u brijačko bratstvo pod imenom »Froternitas barberiorum«. Više ih pak veže vjerska osnova, a to se može zaključiti i po odluci da inovjernici ne mogu biti članovi bratstva. Ovo udruženje je vlada priznala, na današnji dan, 18. listopada 1452. godine. (9) 

Istovremeno s izgradnjom utvrda povećavao se i broj bombarda i ostalog oružja. U to vrijeme, kada su još bile u modi ogromne teške bombarde, i Dubrovčani se uz ostalu artiljeriju nastoje opskrbiti i takvim teškim komadima. Pa tako, na današnji dan, 18. listopada, te 1455. godine, naručuju kod majstora Masse iz Firence, da im iz bronze salije pet teških bom­barda, kojima je unaprijed određeno ime. Najviša, pod imenom »sv. Vlaho«, imala je bacati kamene kugle od 300 dubrovačkih litara, cca 112 kg. Druga, pod imenom »Pobjed­nička«, bacala je kugle od 200 litara, cca 75 kg, a bila bi teška 7500 litara (cca 2800 kg). Treća se imala zvati »Bijesna« (Furiosa) i trebala je bacati kamene kugle od 130 litara (cca 48 kg), te biti teška 5000 litara (cca 1870 kg). Izrada te bombarde je kasnije opozvana, te ista nije bila salivena. Četvrta, koja je bila naručena, zvala se »Spas grada« i bacala je kugle od 60 litara cca 22 kila, a bila je teška 2500 litara (cca 840 kg). Napokon peta, imenom »Naoružajte dobro«, bacala je kamene kugle od 30 litara (cca 11 kg), a bila je teška također 2500 litara (cca 840 kg).438 U isto vrijeme spominje se još nekoliko majstora, koji rade bombarde i tarase. (10) 

Dubrovačka vlast tvrdokorno je inzistirala da pravda bude uvijek zadovoljena, makar i na doista čudan način. Ilustrativan se slučaj zbio 18. listopada 1580. godine, na Pelješcu kad je paroh crkve sv. Lovrjenca, po imenu Kolenda, nožem ubio kapetana od Trsteni-ce Ivana Bačića. Povod ubojstvu bilo je kapetanovo javno izrugivanje parohove urođene mane mucanja. Budući je Kolenda pobjegao na otok Korčulu, koji se nalazio pod mletačkom vlašću, dubrovačka Vlada ga je u odsutnosti osudila na smrt vješanjem. No, da presuda ne bi ostala mrtvo slovo na papiru, naređeno je krvniku da naslika ubojičin portret i s njim izvede čin javnoga vješanja. Osim toga, zatraženo je od bi¬skupa Bonifaciusa de Stephanisa da Kolendu liši svećeničke časti - također koristeći se njegovim por¬tretom. Biskup nije na to pristao, pravdajući se da odluku ne može donijeti prije nego što se nad Kolen-dom provede istraga i prosudi je li za učinjeno zlo¬djelo zaslužio toliku kaznu. Vlada je zatim biskupu predložila da se lik odbjegloga paroha umjesto por¬tretom predstavi vrećom napunjenom slamom, ali biskup ni to nije prihvatio. Zato je iz Dubrovnika upućen zahtjev Papi da smijeni "tvrdoglavog bisku¬pa". Budući da Papa nije ragirao, Vlada je iskalila svoj bijes na Bonifaciju, protjeravši ga iz dubrovačke države. (11) 

1933., tiskan je "Plivački reporter", prva sportska novina u Dubrovniku. U razdoblju od godine dana izišlo je šest brojeva "Plivačkog reportera", a potom je uslijedila trogodišnja stanka u izdavačkoj dubrovačkoj sportskoj djelatnosti, koja je prekinuta na današnji dan, 18. listopada 1937. godine, prvim brojem sportske novine, pod nazivom "Svešport". Vlasnik i izdavač bio je istaknuti nogometni pregalac Periša Barbir. Tiskan je u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Izašla su ukupno četiri broja. (12) 

Ulaskom partizana u Dubrovnik završene se borbe oko Dubrovnika u 2. sv. ratu. Nakon 42 mjeseca pod talijanskom i njemačkom okupacijom i civilnom vlasti NDH, Dubrovnik je oslobođen, na današnji dan, 18. listopada 1944. godine i ušao u sastav Federalne Hrvatske. *Istoga dana, u 19,00 sati,  oglasio se Radio Dubrovnik i tako postao prva radiopostaja koja je emitirala program na tada oslobođenom području Jugoslavije. Emitiranje je, prema tekstu Vinka Cvjetkovića, trajalo do 21 sat  istoga dana*. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 18. listopada 1667. godine, u  Monte Granaru kod Ferma, u Italiji, rođen jeteološki pisac i dubrovački nadbiskup Ivan Krstitelj Conventati. (14)

Na današnji dan, 18. listopada 1779. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik i prevoditelj, jedan od posljednjih dubrovačkih latinista prigodničara Antun Krša. (15)

Na današnji dan, 18. listopada 1890. godine, rođen je ruski pravni povjesničar i arhivist Aleksandar Vasiljevič Solovjev. Jedno od glavnih djela mu je i  Sabrani spisi reformacije grada Dubrovnika. (16)

Na današnji dan, 18. listopada 1972. godine, u Zenici (BiH) je rođen Mladenko Čavara (časnički namjesnik). Bravar, nastanjen u Solinu. U Domovinski rat uključio se dragovoljno. Poginuo je 6. studenog 1991. godine na Strinčjeri, kao pripadnik 4. GBR HV-e, prilikom izvršenja borbene zadaće.       (17) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 18. listopada ratne 1991. godine, *pucnjava je počela oko 10 sati*.U 15.10 sati dat je znak opće opasnosti.Iz sve raspoložive tehnike, iz zraka, mora i kopna tuklo se po Staroj i Novoj Mokošici, Komolcu, Sustjepanu, Brgatu, Kuparima te iznad hotela »Belvedere« i naselja Zlatni potok. Minobacačkom napadu bio je izložen i Gruž.U Cavtatu su se vodili pregovori između predstavnika federalne armije i Skupštine općine Dubrovnik u nazočnosti promatrača EZ-a. Tijekom večeri jakom topničkom vatrom napadnut je Brgat i Žarkovica.  (18) Na današnji dan, 18. listopada 1991. godine, poginuo je dubrovački branitelj Martin Šijaković, na brdu Čijak iznad Orašca. U listopadu su na za­padnom dijelu bojišta poginulo je 29 dubrovačkih branitelja, te u samom gradu Dubrovniku 1 branitelj. (19)*Na dan nekadašnjeg oslobođenja Dubrovnika od njemačke okupacije, agresorska vojska u svojim izjavama najavljivala da će ponovno osloboditi Dubrovnik.*, *"Kažu da su hoteli "Orlando" u Mlinima i "Goričine" u Kuparima razoreni," zapisao je Ivo Stjepović u knjizi ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, te zaključio: "Osamnaesti listopada već prolazi, a oni nas Bogu hvala, još nisu "oslobodili", kako su to ovih dana bili najavili.* (18) Na današnji dan, 18. listopada 1991. godine, stigla je kopija dopisa Crvenoga križa Hrvatske Međunarodnom crvenom križu s popisom zarobljenika u logorima Kumbor (16 osoba) i Titograd (1 osoba) u Crnoj Gori te u Bileći (12 osoba) u Bosni i Hercegovini. Riječ je o osobama, ponajviše civilima, iz Dubrovnika, Stona, Dubrovačkoga primorja, Rijeke dubrovačke, Konavala, Ravnoga, Trebinja i Korčule u logorima i zatvorima u Kumboru, Herceg-Novom, Titogradu, Bileći i Trebinju. Istog dana, 18. listopada, stigao je jugoslavenski armijski popis zarobljenika, njih 399, koji su se nalazili u logorima Bubanj Potok, Manjača i Begejci, zatvorima u Sarajevu i Beogradu, u novosadskoj bolnici i drugdje. Među njima se spominju i dva Dubrovčanina, Ivo Prokurica u vojnoj bolnici (nečitljivo) i Mario Simoni u sarajevskom zatvoru. (20) Na današnji dan, 18. listopada 1995. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 114. brigade HV-e,Tomica Burić. (21) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(2) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 529

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 24,25

(3) https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Luka

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) http://www.os-igkovacic-stitar.skole.hr/print/?prt_name=news&prt_id=1183

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 34

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 56

(9) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 97

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 79

(11) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 163

(12) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 204,205,209,210

(13) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

* ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(14) HBL Stjepan Krasić (1989)

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -119-

(18) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 529

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 24,25

(19) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 29, Str. -103- Martin Šijaković

(20) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 34,35, *Str. 48

(21) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-260-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 21.11.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Odlukama, kralja Ferdinanda Habsburškog donesenim na današnji dan, 21. i 22. studenog 1556. godine, završen je 24 godine star spor Dubrovnika i kralja zbog Bučinčića ...

Gradoplov
Četvrtak, 22.11.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 23.11.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 20.11.2018 08:20

Utorak, 20.11.2018 08:20

Ponedjeljak, 19.11.2018 08:20

Ponedjeljak, 19.11.2018 08:20

Nedjelja, 18.11.2018 08:20

Nedjelja, 18.11.2018 08:20

Subota, 17.11.2018 08:20

Subota, 17.11.2018 08:20