Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 9. studenoga, te 1462. godine, još jednom je donesena odluka da svi ljudi, koji dolaze u grad, donese po jedan kamen. (1) 9. studenoga 1991. godine, agresor je u teškim bojevima uspio zauzeti Bosanku, i granatirao područje najuže povijesne jezgre Dubrovnika. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan, Aurelije. (3) Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Obilježava se 9. studenoga svake godine diljem Europe i svijeta prisjećanjem na žrtve fašizma i antisemitizma i prosvjedovanjem protiv suvremenih oblika fašizma i antisemitizma. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon šestog i desetog ožujka 1462. godine, kada Malo vijeće zaključuje, da ljudi nastanjeni sa strane prema Gružu, kao i oni, koji dolaze u grad kroz vrata od Ploča, moraju donositi kamen u igrad s tim, da ne smiju taj kamen uzimati sa međa ili inače činiti štetu,Malo vijeće ovoj se temi opet vraća na današnji dan, 9. studenoga, te 1462. godine, te ovlašćuje nadstojnike zidina da uzmu dva čovjeka, od kojih će jedan stajati kod belvedera Marinka Rajkovića i na putu od Gruža, a drugi na Pločama. Oni će naređivati ljudima, koji dolaze u grad, da svaki donese po jedan kamen, i to na taj način, da jači i razvijeniji donesu po veći kamen a slabiji po manji. Kamenje će odnijeti onamo, gdje to bude potrebno. Dotični će primati po jedan groš na dan. O takvom prijenosu kamenja knjige Vijeća dalje ništa ne govore, a sudeći po drugim odredbama čini se, da je to kratko trajalo, a ipak je o tom ostala tradicija, iako jedino kod Konavljana, koji i danas pričaju, kad bi u staro doba išli u grad, da su morali nositi po jedan kamen.Ova, između ostalih odluka, govori u prilog tome kako Vlada čini sve moguće napore za dovoz, odnosno donos kamenja, koji je u ogromnim količinama bio potreban za izgradnju tih 5-6 metara debelih i oko 20 metara visokih zidova. (5) 

Na današnji dan, 9. studenoga 1491. godine, zaključilo je Malo vijeće, da se slije jedno zvonce, koje će se namjestiti na Minčetu. Svrha toga zvona mogla je biti za dozivanje straža ili na uzbunu. (6) 

*Nastojeći u svakom trenutku biti speman na obranu, Dubrovnik je morao voditi brigu i o stalnim zalihama oružja i municije*. Na današnji dan, 9. studenog 1521. godine, Vijeće umoljenih ovlastilo je Rektora i Malo vijeće, da izaberu mjesta, gdje bi se najbolje mogla pohraniti artilerija i municija. *Nakon što su i odabrana najpogodnija i najsigurnija mjesta za municijske magazine, ti su magazini oružja stalno nadzirani, kako bi se njihov sadržaj u slučaju potrebe, po danu i po noći, moglo upotrijebiti*. (7) 

Odlazak sve većeg broja mladih kmetova sa zemlje i njihov odlazak na more zapošljavajući se na brojnim dubrovačkim brodovima zabrinuo je  dubrovačku aristokratsku klasu, te je iz toga razloga Vijeće umoljenih na današnji dan, 9. studenog 1574. godine, donijelo uredbu, kojom je nastojalo to pitanje regulirati, na način da one, koji su od te godine otišli na brodove, ostavilo je i dalje na njima, ali su novi seljaci-kmetovi mogli odlaziti na more jedino dopuštenjem Vijeća umoljenih, i to ako su prethodno na to pristali roditelji ili roditeljski skrbnici i gospodari kmetova. Prema običaju koji je načelno vladao, dubrovački kmet je mogao ostaviti zemlju te senaseliti u gradu ili otići na more. Uslijed velikog razvoja pomorstva u XVI. st., gradsko stanovništvo nije moglo dati dovoljno mornara, pa je sve više mladih seljaka, pa među njima i kmetova, privučenih također mogućnošću bolje zarade, odlazilo na more zapošljavajući se na brojnim dubrovačkim brodovima. Aristokratska klasa imala je doduše udjela i u pomorstvu, ali zabrinuo ju je ipak odlazak sve većeg broja mladih kmetova sa zemlje. Vijeće umoljenih je stoga 9. studenog 1574. donijelo uredbu, kojom je nastojalo to pitanje regulirati. One, koji su od te godine otišli na brodove, ostavilo je i dalje na njima, ali su novi seljaci-kmetovi mogli odlaziti na more jedino dopuštenjem Vijeća umoljenih, i to ako su prethodno na to pristali roditelji ili roditeljski skrbnici i gospodari kmetova. Dokle je trajala ova uredba, koja inače nije unijeta u zakonsku knjigu, i kako se primjenjivala, zasad ne znamo, no činjenica je da je i u XVII. a osobito u XVIII. st. bilo mnogo mornara iz kmetskih obitelji. Neki od njih postajali su i pomorski kapetani te su se potom naseljavali u gradu. (8) 

Na današnji dan, 9. studenoga 1630. godine, Vijeće umoljenih zabranilo je uporabu predziđa na Pločama za potrebe karantene. Ta karantena, neka vrsta malog lazareta, bila je u prostoru predziđa, i to između malog braništa Asimon i kule sv. Jakova. (9) 

Tijekom ustanka i sloma francuske vlasti u Dubrovniku posebnu je ulogu odigrao ambiciozni Vlaho Caboga. On se uz suglasnost Engleza proglasio "generalnim guvernerom kopnenog područja Dubrovačke Republike" i nametnuo se za vođu ustanka u kojem je sudjelovalo više od tisuću konavoskih i župskih seljaka a te su postrojbe predvodili vlastela i seoski glavari. U tom je razdoblju francuski zapovjednik, general Montrichard, raspolagao sa samo oko 500 vojnika i 120 topova raspoređenih na utvrdama Dubrovnika, te 21 topom u tvrđavi Impenal na Srđu i 9 topova na lokrumskoj tvrđavi Fort Royal. Uslijedili su okršaji koji su završili povlačenjem Francuza unutar dubrovačkih zidina. Oko 250 Francuza je tijekom noći 8. na 9. studenog 1813. pokušalo osvojiti ustanički stožer smješten u dvorcu Sorgo u Gružu, ali su pretrpjeli gubitke od 10 poginulih i 20 ranjenih, te su se vratili natrag. Tako se Dubrovnik ponovno našao u opsadi, uspostavljenoj i s morske strane jer su Englezi postavili nekoliko svojih ratnih brodova pred gradskom lukom. Procijenivši da bi širenje dubrovačkog ustanka moglo ugroziti interese Austrije, zapovjedništvo austrijske vojske u Dalmaciji uputilo je prema Dubrovniku dva bataljuna tek unovačenih Hrvata koje je predvodio general Todor Milutinović. Stigavši 3. siječnja 1814. u Gruž, Milutinović je taktizirao u nastupu prema du-brovačkim ustanicima uvjeravanjima da mu je glavni cilj protjerivanje Francuza. Konačno, u poslijepodnevnim satima 28. siječnja 1814. u luci je završeno ukrcavanje francuske vojske na brodove i ona je otplovila iz Dubrovnika, poslije gotovo osam godina držanja grada pod okupacijom. Dvolični je Milutinović dubrovačkim ustanicima obećao da će njih 200, zajedno s austrijsko-engleskim saveznicima, ući u grad s oružjem i noseći dubrovačku zastavu. Ustanici su kasno shvatili da ih je izigrao. Čim su Francuzi otputovali, istog su dana poslije podne, u grad - probivši Vrata od Pila - ušli Englezi i austrijska vojska, ali ne i prevareni dubrovački ustanici. Dopušten je bio ulazak jedino Vlahu Cabogi, kojega je Milutinović odmah imenovao civilnim intendantom Dubrovnika. A tko stvarno drži vlast u Dubrovniku, pokazao je general neposredno po dolasku, raspustivši Narodnu stražu. Samo dva dana na Orlandovu stupu uz austrijsku i englesku zastavu bila je i dubrovačka, a onda je Milutinović naredio dotadašnjem općinskom načelniku Sabu Giorgiju da ukloni onu "suvišnu", dubrovačku. Prema legendi je ostarjeli dubrovački vlastelin iskazao posljednji tračak ponosa, rekavši: "Ne mogu, pripeo ju je puk!" Zato su generalovu zapovijed izvršili austrijski vojnici, skinuvši s Orlandova stupa usput i zastavu Engleza, koji su već bili odjedrili prema drugim ciljevima svoje politike. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. studenoga 1735. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik i prevoditelj, latinist, inspektor dubrovačkoga liceja i generalni vikar dubrovačke nadbiskupije Bernard Zamanja. U epu Jeka, u dvije knjige, obradio je akustičke, meteorološke i astronomske pojave. U epu Zračni brod, progovorio je o zračnom brodu koji bi se pokretao s pomoću četiri balona. Glasovit je kao prevoditelj – preveo je Odiseju na latinski, a slijedeći Rajmunda Kunića, uz prijevod je objavio i traduktološku raspravu Načela djela (Ratio operis), u kojoj je stilski usporedio Ilijadu i Odiseju. S hrvatskoga na latinski Bernard Zamanja prepjevao je Menčetićevog Radonju, te ulomak iz Gundulićeva Osmana. (11)

Na današnji dan, 9. studenoga 1924. godine, u Travniku je rođen mons. dr. Severin Pernek, dubrovački biskup od 1967 do 1989. godine. *Kada je potres na Uskrs 1979. teško oštetio katedralu i biskupsku palaču u Dubrovniku, nastanio se u zgradi Sjemeništa, a za stolnu crkvu privremeno koristio crkvu Male Braće. Na hodočašću u Lourdes 1980. doživio je prometnu nesreću što je ostavilo traga na njegovu zdravlju. Spomen ploča biskupu Severinu Perneku postavljena je na zid sakristije dubrovačke katedrale u kojoj se nalazi i njegov grob.* (12)

Nakon duge i teške bolesti 9. studenoga 2007. godine, u Dubrovniku je preminuo inženjer, gospodarstvenik, sportski djelatnik, humanitarac i političar, dugogodišnji član Glavnog odbora SDP-a, predsjednik Županijskog odbora, i (1997. i 2001. g.) u dva mandata župan Dubrovačko-neretvanske županije Ivan Šprlje. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 9. studenog 1991. godine; dolazi do prave eskalacije razaranja, od kada se neprestano napada područje najuže povijesne jezgre. Toga dana, u 6.50 dat je znak prestanka opće opasnosti. *Već u 7.10 sati otpočeo je novi napad, neprijateljske mornarice na Lapad i Gruž, u 7.25 sati dat je znak opće opasnosti za područja Gruža i Lapada*. Topovnjače su tukle nasumce. U Gruškoj luci je izgorjelo i potopljeno mnogo barki i brodova, među kojima i »Argolys« i remorker »Delta«. Pogođeni su hoteli »Dubrovnik palace«, »Tirena«, i »Libertas«. *Granate različitih kalibara padale su po cijelom naseljenom dijelu Lapada i Montovjerne, gdje je pogođeno više stambenih, objekata i uništeno mnogo vozila*. Granate su pogodile i Biskupski dvor, Kapucinski samostan Gospe od milosrđa, crkvu Sv. Vinka Paulskog u Pilama, Sv. Križa u Gružu, Sv. Vlaha na Gorici, Gospe od milosrđa, samostan časnih sestara službenica Milosrđa na Pilama. *Nakon napada na Srđ u 9.55 sati, znak opće opasnosti dat je za cijelo podoručje grada. Pogođeni su hoteli" "Belvedere" i "Argentina" , a zapaljivim mecima se sa položaja federalne armije na Žarkovici nastojalo zapaliti otok Lokrum. U 13.55 sati dva zrakoplova "kasetnim bombama" gađala su tvrđavu Imperial naSrđu.Tije­kom svih ovih napada, poginulo je 6 subrovačkih branitelja, smrtno su stradale četiri cilne osobe, dok ih je deset lakše ili teže ozlijeđeno.* (14) Od 7. do 15. studenoga tzv. JNA sa svojim snagama, TO Herceg Novi i Odred granične milicije Boka izvedeni su napadi kojima su, uz potporu artilje­rije, mornarice i zrakoplovnih snaga, nastojali ovladati visovima iznad Grada. U zapovijedi koju je na današnji dan, 9. studenoga 1991. godine, izdao komandant 9. VPS admiral Miodrag Jokić navodi se: "ovladati širim rejonom Dubrave i Rijeke Dubrovač­ke, izbiti na liniju Žarkovica - Srđ - Strinčijera - Gradci - Komolac - Rijeka Dubrovačka i uspostaviti potpunu blo­kadu Dubrovnika s kopna i mora i pri­morati neprijatelja na predaju." Radi iznimne težine stanja u kome se našla obrana Grada, predsjednik RH dr. Franjo Tuđman iz­dao je, istoga toga dana, 9. studenoga Naredbu o općoj mobilizaciji na dubrovačkom području, a Dubrovnik je radi svoje sigurnosti odlučila napustiti i europska promatrač­ka misija. U teškim bojevima agresor je uspio zauzeti Bosanku, nanoseći dubrovačkim bra­niteljima velike i bolne ljudske gubit­ke. U obrani Bosanke, prilikom izvršenja borbene zadaće, na današnji dan, 9. studenoga 1991. godine, pogi­nuli su dubrovački branitelji: pripadnici ZNG-e, Hamdija Kovač i Vedran Ivošević, Antonio Vatović, kao pripadnik specijalne postrojbe MUP-a, Mario Pezzi, kao pripadnik HV-e,pripadnik HRM-e Franci Lazibat, i pripadnik djelatnog sastava MUP-a Željko Raguž. (15) Na današnji dan, 9. studenoga 1991. godine, kao civilne žrtve u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuli su: Niko Čupić, iz Vodovađe, rođen 1921., Antun Lang, iz Dubrovnika, rođen 1924., Luce Spremić, iz Vitaljine, rođena 1911., te Marin Lučić, iz Zagrude, rođen 1970. (16) *Od 1. listopada 1991. godine započinju na­padi, a od 23. listopada intenzivno se napada i razara i sama povijesna jezgra Grada — kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine. Do prave eskalacije dolazi poslije 9. studenog od kada se neprestano napada područje najuže povijesne jezgre. Stara gradska jezgra Dubrovnika izravno je bombardirana u tri navrata i to 23. -24. listopada; 8. -13- studenog i 6. prosinca 1991. godine. Prilikom bombardiranja povijesne jezgre neprijateljska vojska ko­ristila je: minobacačke kumulativne i zapaljive mine od 120 i 82 mm, minoba­cačke aktivno-reaktivne mine od 82 mm, navodeće rakete 9K11, tromblonske kumulativne mine, topovske projektile svih kalibara (od 20-105 mm) i sve vrste streljačkog naoružanja, dok su detonacije haubičkih projektila od 155 mm, avi­onskih raketa, avionskih kasetnih bombi te svih vrsta bombi koje su, eksplodiravši u neposrednoj blizini, proizvodile štetne vibracije poput malih »lokalnih potresa« oštećujući nosivu zidanu konstrukciju svim objektima unutar gradskih zidina i šire. Ukupan broj projektila kojima je neprijateljska vojska bombardirala stari grad kreće se do 1500 komada, svih vrsta. Po drugi put stara povijesna jezgra bombardirana je od 8. -13. studenog 1991. godine sa svim vrstama minobacačkih projektila, raketama i svim vrstama artiljerijskog naoružanja. U pet dana neprestanog bombardiranja grada i šireg gradskog područja izravno su pogođeni slijedeći objekti: valobran Kaše, stara gradska luka, tvrđava Sv. Ivan, Arsenal, Mali arsenal, Ribarnica, gradski zvonik, stambeni objekti u Stajevoj ulici, stambeni objekti u Ulici od pustijerne, stambeni objekti u Zlatarićevoj ulici, Jezuitska crkva, Osnovna škola Centar, stambeni objekti u Ulici Miha Pracata, stambeni objekti u Nalješkovićevoj ulici, samostan Sigurata, stambeni objekti u Antuninskoj ulici, Vrata od Pila, stambeni objekti u Ulici iz­među polača, stambeni objekti u Širokoj ulici, Ulica od kaštela, utvrda Mrtvo zvono, stambeni objekti na Poljani mrtvo zvono, Dom staraca, južno gradsko ziđe, tvrđava Minčeta, sjeverni potez zidina uz Bužu, kula Sv. Barbare, stambeni objekti u Ulici Cvijete Zuzorić, stambeni objekti u Ulici Petilovrijenci. Dijelovi projektila i detonacije oštetili su desetke objekata u neposrednoj blizini mjesta izravnih pogodaka. (17) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 87

(2) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 487

(3)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_dan_borbe_protiv_fa%C5%A1izma_i_antisemitizma

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 87

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 110

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 126

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 281,282

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 176

(10) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212,213,214

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12)https://hr.wikipedia.org/wiki/Severin_Pernek

*http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=1527:postavljena-spomen-plo%C4%8Da-biskupu-perneku&Itemid=466

(13)http://www.sdp.hr/aktualno/preminuo-ivan-sprlje/

*http://politopedia.net/index.php?title=Ivan_Šprlje

(14) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 535,536

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 16 — ?. studenoga 1991.

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -123- Hamdija Kovač, Str. -122- Vedran Ivošević, Str. -127- Antonio Vatović, Str. -125- Mario Pezzi, Str. -124- Franci Lazibat, Str. -126- Željko Raguž

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 268

(17) *Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 487

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 19.11.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. studenog iste 1534. godine, Senat je prihvatio plan za gradnju lazareta na otoku Lokrumu. (0) Na današnji dan, 19. studenoga 1611. ...

Gradoplov
Utorak, 20.11.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 21.11.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 18.11.2018 08:20

Nedjelja, 18.11.2018 08:20

Subota, 17.11.2018 08:20

Subota, 17.11.2018 08:20

Petak, 16.11.2018 08:20

Petak, 16.11.2018 08:20

Četvrtak, 15.11.2018 08:20

Četvrtak, 15.11.2018 08:20