Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas se slavi Sveta Lucija, zaštitnica vida, slijepih (tjelesnih i duhovnih), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Na Svetu Luciju se sije pšenica, kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. U Konavlima postoji izreka – Sveta Luca drvarica, dvanaest dana do Božića. (1) Današnji blagdan i spomendan Sv. Lucije, 13. prosinca, kao blagdan obilježavao se i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, (2) a i danas ova svetica osobito se štuje u: Dubrovniku, gdje ima i oltar u crkvi Svetoga Vlaha, te u Korčuli, Lumbardi i Račišću. (3) Uz dan. dan, u kat. kal. upisana su imena: Lucija, Luce, Jasna i Svjetlana. (4) 13. prosinca 1531. godine, u Firenci je rođen talijanski povjesničar, teolog i pjesnik Serafino Razzi, autor prve tiskane povijesti Dubrovnika, 1595. g. (5) 13. prosinca 1816. godine, u Dubrovniku je rođen teolog, književnik i prirodoslovac, dubrovački biskup Mato Vodopić. (6) 13. prosinca 1991. godine; nakon 72 dana zarobljeništva u logorima u Morinju, Trebinju i Bileći oslobođeno je 135 zarobljenih stanovnika dubrovačke općine i pripadnika Hrvatske vojske. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Sveta Lucija između ostalih zaštitnica je i kovača, obrta koji se u Dubrovniku razvio vrlo rano, a već u 14. st. imao i svoju bratovštinu. Tijekom 15. st., kovači kao traženi i dobro plaćeni zanatlije u Dubrovniku proizvodili su: mačeve, sablje, koplja puške, topove, i brojne druge praktične i potrebne predmete. Jedan od najstarijih sačuvanih ugovora kovačke struke sklopili su, 13. prosinca 1404. godine, majstor Matija oklopar i kovač Bogavec Medojević iz Konavala. (8) 

Srebrenica se od sredine XIV. st. spominje kao važno rudarsko mjesto gdje se kopaju srebro i olovo, potom se razvija i kao trgovačko središte i postaja u trgovačkim i tekličkim putovanjima. U Srebrenici je bilo puno dubrovačkih trgovaca, a dubrovački je utjecaj ovdje toliko jak da i sami mještani dobivaju od dubrovačke vlade pravo dubrovačkog građanstva. Carinici u Srebrenici bili su također znatnim dijelom Dubrovčani. Dubrovačka Republika je pak uvijek, pa i u ovoj prigodi, zauzimala stajalište da je svaki Dubrovčanin, ma gdje se našao i u bilo čijoj službi bio, dužan u prvom redu paziti na dubrovačke probitke i pokoravati se dubrovačkoj vladi, nikada ne čineći ništa što bi moglo škoditi Dubrovčanima, a niti prihvaćajući službe koje bi mu to nalagale. Dubrovački carinici, za neke su se svoje postupke opravdavali da sve čine po zapovijesti despota. Durađ Branković, koji je nosio naslov gospodina Srbije, Pomorja i Podunavlja, na današnji dan, 13. prosinca 1428. godine, izdao je Dubrovčanima dugu povelju, kojom potvrđuje sve povlastice priznate im od despota Stefana, uključivši i povlastice iz doba Nemanjića. Uza sve to sukobi zbog Srebrenice su nastavljeni, jer je i despot Đurađ, premda u početku u nešto blažem obliku, nastavio fiskalnu politiku pokojnog despota Stefana, ponavljajući i zabranu da se srebro kupuje za novce, te namećući nove carinske dažbine. Dapače 1429. je došlo i do konfiskacije kuća, rudarskih okna i kola u vlasništvu Dubrovčana. Takva fiskalna politika despotova prema Dubrovčanima u Srebrenici nastavila se sve do prvog pada despotovine 1439, odnosno prijelaza Srebrenice u turske ruke. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. prosinca 1531. godine, u Firenci je rođen talijanski povjesničar, teolog i pjesnik Serafino Razzi, autor knjige Povijest Dubrovnika objavljeneu Lucci 1595. godine, prve tiskane povijesti Dubrovnika. Od 1587. bio je nadstojnik svih dominikanskih samostana na području Dubrovačke Republike i vikar Dubrovačke nadbiskupije (1588). U rukopisu su sačuvana još tri njegova djela, među kojima i ono o povijesti Dubrovačke metropolije i njezinim nadbiskupima. (10)

Na današnji dan, 13. prosinca 1728. godine, u Rimu je umro bibliograf, leksikograf i pjesnik Đuro Matijašević. 1710., kao zaređeni svećenik, želeći se opravdati od optužbi dubrovačkoga nadbiskupa, otišao je u Rim, gdje je ostao do kraja života. Potkraj XVII. st. prikupio je prvu zbirku zapisa hrvatskih usmenoknjiževnih pjesama. Bio je najraniji poznati vlasnik jedinoga rukopisa, nastaloga najvjerojatnije sredinom XVI. st., u kojem su se sačuvale komedije Marina Držića. Ostavio je i bogatu korespondenciju, koju je vodio s dubrovačkim prijateljima. (11)

Na današnji dan, 13. prosinca 1816. godine, u Dubrovniku je rođen teolog, književnik i prirodoslovac Mato Vodopić. Od 1882. do 1893. godine bio je dubrovačkim biskupom. Amaterski se bavio prirodoslovljem pa je surađivao s Bogoslavom Šulekom na Jugoslavenskom imeniku bilja (1879). Njegova stihovana romantična pripovijest Robinjica, imala je velik uspjeh kod čitatelja. Nezavršena pripovijest Đenevrija, svojevrsna je kritika odnarođivanja dubrovačke vlastele. Najvažnijim se smatra njegov romaneskni opus, koji pripada početcima romana u novijoj hrvatskoj književnosti. Najveća vrijednost neobjavljenog djela Marija Konavoka je u opisima konavoskoga života i narodnih običaja te uporabi pučkoga jezika. Kratki roman Tužna Jele, temeljen na usmenoj predaji i arhivskoj građi gruško-lapadske župe, bio je iznimno popularan među Dubrovčanima i Konavljanima, a više se puta igrao i na sceni Dubrovačkih ljetnih igara. *Od 1882. do 1893. g. bio je omiljeni dubrovački biskup, a 9 godina prije stupanja na biskupsku stolicu, književnik Mato Vodopić, jedan od prvih naših pripovjedača koji se tematski i stilski približio realizmu, vjerno bilježeći sve događaje u svom rodnom gradu, pišući o olujama i poplavama koje su 1872. g. pogodile cijelu Europu, nezaobišavši ni Dubrovnik, i samo nekoliko dana nakon što je opisao oluju koja je potapala brodove, a valovi prelijevali Lovrijenac, uz datum svoga rođendana, 13. prosinca 1872. godine,  zapisuje: „Od mjesec dana natrag kiše i juževine polaze, ali od prvog tekućeg mjeseca pristade se izvlačiti nebo na zemlju, a 11. i 13. proliše se nebeske pijavice, tako da od mog djetinjstva, a eto mi 56 godina uprav danas, ne vidjoh sličnijeh“*. (12)

Na današnji dan, 13. prosinca 1970. godine, u Karlsruheu u Njemačkoj je rođen Željko Raguž (viši inspektor). Djelatnik MUP-a, student, trajno nastanjen u Mokošici. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. lipnja 1991. Poginuo je 9. studenog 1991. na Bosanki prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik djelatnog sastava MUP-a. (u selu Bosanka prilikom čišćenja sela). (12a) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 13. prosinca ratne 1991. godine; *Bio je sedmi dan od onog kobnog petka kada je Grad razoren.* —Nakon 72 dana zarobljeništva u zatvorima u Morinju, Trebinju i Bileći oslobođeno je 135 zarobljenih stanovnika dubrovačke općine i pripadnika Hrvatske vojske. Brodom »Rhodos« prevezeni su u Split. —Konvoj »Libertas II« isplovio je predvođen brodom Liburnija. —U 11 sati, prvi put nakon 6. 12., oglasili su se zelenci zahvaljujući zlatnim rukama gosp. Tonča Krasovca. —Feribotom »Slavija« doputovali su članovi HAZU, MH (Matice Hrvatske), Fonda Sveti Vlaho, AKU, Sabora Republike Hrvatske i drugi predviđeni sudionici na skupu »Konferencija o gradu i Općini Dubrovnik — obnova i budući razvoj«. —Uspostavljena je brodska veza između Dubrovnika i Cavtata kojom je za početak bilo predviđeno prevoziti samo pakete i humanitarnu pomoć. —Fotografija Mila Kovača pod naslovom »Grad kao na dlanu«, proglašena je najboljom fotografijom mjeseca studenog. —Žestoki napadi u blizini Stona. (13) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 13. prosinca 1992. godine, poginuo je pripadnik 114. brigade HV-e, Ivica Zulim. (14) Na današnji dan, 13. prosinca 1992. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuo je Niko Kraljević, iz Mokošice, rođen 1950. Na području Dubrovačko neretvanske županije tijekom Domovinskog rata poginulo je 92-oje civila, a od toga 15-toro djece do 18 godina starosti. Ukupan broj civilnih invalida Domovinskog rata broji više od 140 osoba, a među njima je 36 djece, koji su u vrijeme ranjavanja imali manje od 18 godina. (15)

Izvori i literatura:

(1) http://dubrovacki.hr/clanak/69862/stigla-nam-je-sveta-lucija-sije-se-psenica

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 232

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mato_Vodopić

(7) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 546

 (8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 187,188,189

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mato_Vodopić

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(12a) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -126-

(13) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 546

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 69

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 28.04.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 28. travnja 1408. godine, vlada je naredila da oni koji stanuju iznad sabirnih jama i podzemnih kanala očiste iste u potpunosti. (1) ...

Gradoplov
Nedjelja, 29.04.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 30.04.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 27.04.2018 08:20

Petak, 27.04.2018 08:20

Četvrtak, 26.04.2018 08:20

Četvrtak, 26.04.2018 08:20

Srijeda, 25.04.2018 08:20

Srijeda, 25.04.2018 08:20

Utorak, 24.04.2018 08:20

Utorak, 24.04.2018 08:20