Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. siječnja 1431. godine, izgrađena je prva kamena kuća na otočiću Supetru u koju su smješteni izolirani kužni bolesnici. (1) Na današnji dan, u ponedjeljak 20. siječnja ratne 1992. godine, u Dubrovnik su stigli predstavnici UNESCO-a. (2) Katolička crkva danas se sjeća sv. Fabijana, pape i mč. i sv. Sebastijana, mč. (3) Sv. Fabijan i Sebastijan slave se osobito u mjestima Dubrovačke Biskupije: Lisac, Majkovi Gornji i Slano (4) Uz današnji dan, 20. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Fabijan, Fabijana, Sebastijan, Eustahija (5) Molitvena je osmina za jedinstvo kršćana (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 20. siječnja, obilježavao se  blagdan – sv. Fabijana i Sebastijana. U proljeće 1466., po legendi koju prenosi kroničar Ragnina, neki je čovjek primio objavu da će epidemija, koja je harala Dubrovnikom stati ako se podigne crkva Sv. Sebastijanu. Budući se vjerovalo da zarazu izazivaju nevidljive kužne strelice, Sv. Sebastijan, mučenik cara Diokle­cijana proboden strijelama, postao je svecem kojeg se zazivalo protiv te bolesti. Dubrovačke su mu vlasti tada doista i odlučile podići crkvicu, a po istom predanju - već početkom gradnje zaraza je napokon jenjala i prestala. Crkva Sv. Sebastijana sagra­đena je uz kompleks Dominikanskog samostana, uz istočna gradska vrata, kao simboličan štit od prodora nove epidemije. Vjerojatno je u to doba, ako ne i prije, Sv. Sebastijan uvršten u kalendar državnih praznika. Slavio se dvojnim blagdanom sa Sv. Fabijanom, svojim redovitim ikonografskim parom, 20. siječnja. (7) 

Na današnji dan, 20. siječnja 1431. godine, izgrađena je prva kamena kuća na otočiću Supetru u koju su smješteni i u kojoj su živjeli izolirani kužni bolesnici. To je prva ka­mena, namjenski građena kuća, prva trajnija i svrsishodnija karantena i  prvi dubrovački lazaret sagrađen na području Dubrovačke Republike.  Ovom događaju prethodila je odluka vlade, koja je 14. listopada 1429, godine, »odobrila izgradnju kuće za konfiniranje okuženih na otoku Sv. Petar in medio mare, tj. na Supetru. (8) 

Kada su Dubrovčani od nekih službenih osoba doznali, iako neslužbeno, kako Rusija, kojom je tada vladala Katarina II, kani zatražiti da se u Dubrovniku podigne pravoslavna crkva, te postaviti pitanje zaštite pravoslavnih stanovnika u Dubrovniku, dubrovačka vlada odbijajući i samu pomisao da se u Dubrovniku podigne pravoslavna crkva, a za doseljene pravoslavne obitelji tvrdeći, kako u Republici uživaju potpunu slobodu, u Petrograd je uputila poslanike. U uputi, na današnji dan, 20. siječnja 1771. godine, u kojoj vlada pravoslavce naziva Grcima, između ostaloga kaže: »U pitanju crkve mora se reći da slobodno ispovijedanje vjere u ovoj državi imaju također nesjedinjeni Grci, osim same crkve, koja u toliko stoljeća nikada nije osnovana". Pitanje pravoslavne crkve i pravoslavnih u Dubrovniku tih godina dubrovačko-ruskog sukoba nije riješeno. To će se dogoditi tek kasnije. (9) 

Jedna od igara koja je imala simbolično značenje sa spektakularnim obilježjem, a poput ostalih igara bila je svojim sadržajem vezana za snagu i nezavisnost Republike bila je Hoplomahija, nazivana i talijanskom riječju rassegna ili ordinanza. Značila je simboličnu borbu domaće i protivničke vojske što se u okviru vojne smotre izvodila svake godine na dan dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha 3. veljače. Istodobno je označavala vojnu paradu toga istog dana, ali i izraz vojne moći Republike, pa su u njoj bili obvezni sudjelovati osim plemića i svi ostali podanici Republike, koji bi se po potrebi pozivali pod oružje. Hoplomahija početke u Dubrovniku ima u 1383. godini, a posljednja je održana na današnji dan, 20. siječnja 1806. godine, znači u sam smiraj Republike. (10) 

Na današnji dan,  20. siječnja 2015. godine,  Dubrovački muzeji izvjestili su javnost da je restauriran originalni satni mehanizam i brojčanik s gradskog zvonika. Radovi na restauraciji satnog mehanizma, u kojima je uz restauratoricu majstoricu za metal Dubrovačkih muzeja Renatu Andjus, sudjelovala i njena mlada kolegica, a nekadašnja studentica, Vlatka Janjić, studentica Sveučilišta u Dubrovniku Ana Stolar, doktor Branko Đukić, koji i brine o gradskoj uri, trajali su pola godine. Restaurirani satni mehanizam iz 18. stoljeća s dubrovačkog gradskog zvonika, zajedno sa pripadajućim brojčanikom „Suncem“, u Gradu poznatim pod imenom „Hobotnica“, javnosti su predstavljeni 30. siječnja, u sklopu programa Noći muzeja u Kneževu dvoru, gdje su ostali izloženi kao dio stalnog postava Kulturno-povijesnog muzeja.  Time će u stalnom postavu Kulturno-povijesnog muzeja biti zastupljeni svi dijelovi originalnog inventara gradskog zvonika, osim samog zvona, u kojeg još uvijek „udaraju“ replike Mara i Bara. Restauracija satnog mehanizma, izrađenog 1781. godine od strane samoukog fratra laika Paska Baletina, zapravo je posljednja faza u restauraciji svih dijelova, osim zvona, koji su nekada  bili u funkciji na gradskom zvoniku u Dubrovniku. Originalni inventar sata, koji se nalazio u gradskom zvoniku u Dubrovniku sve do njegove obnove započete početkom 20. stoljeća, osim zelenaca čine i brojčanik „Sunce“ i satni mehanizam, koji je s gradskog zvonika demontiran 1886. godine i  zamijenjen novim modernijim mehanizmom kojeg je izradila tvrtka Fratelli Sollari iz Pesarriia blizu Udina. Nakon obnove zvonika, ta ista tvrtka zamijenila je satni mehanizam novim 1928. godine. Satni mehanizam s gradskog zvonika je 1886. godine, nakon što je nabavljen novi, bačen u staro željezo pored mora. Velikim zalaganjem Iva plemenitog Sarache, obnovljen je na njegov trošak i predan Domorodnom muzeju u Dubrovniku, preteči današnjih Dubrovačkih muzeja.  Domorodnom muzeju predani su i Zelenci nakon njihovog skidanja sa zvonika 1906. godine i izrade njihovih kopija, kao i brojčanik „Sunce“. Svi ti elementi nekada su se nalazili u niši u prizemlju palače Sponza, odakle su preneseni kada je počela njihova sustavna restauracija. 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 20. siječnja 1712. godine, u rodnom Dubrovniku je umro jedan od bogatijih ljudi tadašnjega Dubrovnika, koji je pomagao mnogima u teškim godinama poslije velikog potresa, pjesnik i prevoditelj Baro Bettera (Beterić). Imao je vlastito trgovačko društvo, a u vrijeme velikog potresa bio je savjetnik Republike u poslovnim stvarima. Osobito je bio aktivan u obnovi grada nakon potresa 1667, pa se među ostalim, brinuo i za gradnju nove stolne crkve. Pripadao je starijoj generaciji članova Akademije ispraznijeh i bio njezin ugledan član. Pisao je prigodne stihove (Vrhu velike trešnje, 1667; U pohvalu jezika slovinskoga, 1702), i pjesme posvećene raznim osobama. Kao zanimljivost spomenimo da je jedna od triju kćeri Bara Bettere, Paula, udana za trgovca Nika Boškovića, bila majka pjesnikinje Anice i jednog od najpoznatijih dubrovčana i najvećih europskih znanstvenika Ruđera Boškovića. (11)

Na današnji dan, 20. siječnja 1920. godine, u Sarajevu je umro jedan od najistaknutijih slikara hrvatske moderne, Kunovljanin Mato Celestin Medović. Prvi je uočio vrijednost primorskoga krajolika i njegovao ga kao samostalnu slikarsku vrstu, te njime otvorio put modernomu hrvatskom pejzažnom slikarstvu. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 20. siječnja ratne 1992. godine, u Dubrovnik su stigli predstavnici UNESCO-a. Na čelu ove grupe bio je gospodin Bruno Carnez, koji je u Dubrovniku boravio još u studenome i prosincu 1991. godine. Sada je ponovno došao sa svojim suradnicima. Prvotni im je zadatak bio rad na obnovi oštećenih spomenika. U tu svrhu odobrena je Unescova pomoć u iznosu od 200 000 dolara. (13) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 20. siječnja 1992. godine, poginuo je pripadnik 126. brigade HV-e, Zdravko Malenica. (14) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 82

(2) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 106,107

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 297,280

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 82

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 261,262

(10) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 24,25

(10a) http://www.dumus.hr/hr/mediji/izvjestaji/novi-izlosci-u-stalnom-postavu/

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Miljenko Foretić (1983)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://www.dulist.hr/sjecanje-na-velikog-slikara-na-danasnji-dan-umro-je-mato-celestin-medovic/220010/

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 106,107

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-261-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 18.02.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan 18. veljače 1358. godine sklopljen je za Dubrovnik vrlo važan mir u Zadru, čime prestaje mletačka vlast u Dalmaciji, pa tako i ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 19.02.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 20.02.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 17.02.2018 08:20

Subota, 17.02.2018 08:20

Petak, 16.02.2018 08:20

Petak, 16.02.2018 08:20

Četvrtak, 15.02.2018 08:20

Četvrtak, 15.02.2018 08:20

Srijeda, 14.02.2018 08:20

Srijeda, 14.02.2018 08:20