Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 23. svibnja 1399. godine, Veliko vijeće donosi odluku o raspolaganju zemljištem i upravi na prostoru tada stečenog Primorja. (1) Prvi veći zločini vlasti NDH počeli su u Dubrovniku na današnji dan, 23. svibnja 1941. godine, preuzimanjem vlasti od Talijana. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Deziderije, Željko, Želimir; Pelegrin i Natko. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Kad je Dubrovačka Republika stekla tzv. Primorje, koje se prostiralo od Orašca do Stona i Imotice, dubrovačko Veliko vijeće, na današnji dan, 23. svibnja 1399. godine, donosi odluku o raspolaganju zemljištem i upravi na ovom prostoru. Odmah u početku prve odluke izričito se i potpuno jasno kaže kako sa zemljištem i seljacima valja jednako postupati kao i u Stonu i na Stonskom ratu, što znači da je i ovdje zavedeno kmetstvo. Dubrovačka Općina smatrala je novostečeni prostor javnim općinskim zemljištem, kojim ima pravo raspolagati i dijeliti ga među vlastelu i pučane onako, kako to smatra shodnim. Lišila je dakle dotadašnje vlasnike njihovih posjeda i zemlju većim dijelom razdijelila vlasteli, dakle klasi što vlada i upravlja Republikom, a tek je nešto malo zemlje dala i pučanima. U Primorju je bilo dosta tzv. baštika (tj. baštinika) (zvani latinski i talijanski zentiloti ili gentilotti) plemićkog značaja, koji su posjedovali zemlju i kmetove. Oni su lišeni svakoga zemljišnog imanja te svakog prava i vlasti. Ukoliko su htjeli ostati u Primorju, morali su postati kmetovi nekog gospodara koji je ovdje dobio zemljište. One koji su to odbili, valjalo je prema odredbi izagnati iz Primorja. Postojao je, doduše, prijedlog da baštici dobiju svoj dio zemlje, o njemu se i raspravljalo, ali je na kraju odbačen. Dotadašnja vladajuća klasa u Primorju potpuno je dakle lišena posjeda. Može se reći kako je dubrovačka vlada općenito išla za tim da prekine sa svim obilježjima i običajima prijašnje vlasti. Neki su baštici pružili otpor, a o tome govore kasniji pisci. Tako pisac XVII. st. Mavro Orbin u svojem »Kraljevstvu Slavena« navodi čak i glavne među njima, pa i pisac XVIII. st. Džono Rastić, koji dapače prekorava dubrovačku vladu zbog oduzima­nja zemlje bašticima.Otpor nije imao uspjeha. (6) 

Pod dojmom pada Bosne 1463. godine, u Europi se razvijao novi križarski pokret koji je osobito zagovarao papa Pio II. On je zamislio u Jakinu skupiti kršćansku vojsku i flotu i odatle najprije krenuti prema ugroženom Dubrovniku. No za križarsku vojnu ipak nije bilo onakvog odaziva kakvom se nadao Pio II. Dubrovčani su se pripremali za posjet pape Pia II. i mletačkog dužda gradu. To je zaista trebao biti posjet kakav Dubrovnik nikad još nije doživio. Vijeće umoljenih o tome raspravlja, na današnji dan, 23. svibnja 1464. godine, i prihvaća program svečanog dočeka uglednika. Od svega toga ipak nije bilo ništa, jer je Pio II. teško bolestan umro baš onoga dana kada je u Jakin stigao i mletački dužd s flotom. Križarska vojna ostala je puki san, a na svu sreću Dubrovnik je ostao pošteđen od Turaka. (7) 

1939. g., na molbu nekog trafikanta, ondašnja Dubrovačka općina bila je sklona, među vratima od Pila otvoriti zazidani luk bastiona, da bi dotični trafikant tamo uredio svoj dućan. Na stranicama 120. broja lista “Hrvatski glasnik”, objavljenog u Splitu na današnji dan 23. svibnja 1939. godine, doznajemo da je Ondašnji dubrovački konzervator na to je pristao, uz uvjet da to bude privremeno. Zbog protesta građana i novinske kampanje od toga se odustalo, ali su zato otvorene dvije zazidane udubine u gradskom zidu između vrata od Ploča. S obzirom na malu dubinu tih presvođenih prostorija, jer je zid na tom mjestu debeo samo 1,5 m, tu se nije mogla napraviti trafika. Zbog toga je trafikantu Općina napravila drvenu baraku između prvih i drugih vrata od Ploča. Presvođene udubine ostale su otvorene i dobro su došle pješacima da se mogu skloniti pri prolazu vozila na tom najužem dijelu puta. Već dvije godine ranije, 1937., u svibnju je porušena na poljani pred Revelinom od Austrije nadograđena zgrada. Ta visoka, kuli slična zgrada, u kojoj su bili nužnici Revelina, sagrađena je nad starom republikanskom stražarom gradskih vrata. Stražara se vidi i na slici Dubrovnika iz konca XVII. stoljeća, ulijepljenoj u jedan prijepis Zelene knjige (Liber Viridus). U prizemlju zgrade ocrtavali su se četverouglasti ugaoni stupovi i zazidani lukovi stare stražare. (8) 

Prvi zločini vlasti NDH počeli su u Dubrovniku odmah prvog dana preuzimanja vlasti od Talijana, na današnji dan, 23. svibnja 1941. godine. Toga je dana u Dubrovnik došla prva vojna postrojba NDH.  Ustaški stožer na čelu s Ivom Rojnicom objavio je više rasističkih proglasa, sličnih onima koje su izdali Pavelić i Kvaternik u Zagrebu. Započeo je progon. Židovima i Srbima bilo je zabranjeno kretanje gradom, nisu imali slobodu riječi, Židovi su morali oko ruke nositi žute trake s Davidovom zvijezdom, a isti znak su morali držati na radnjama i kućama. Brojni neistomišljenici odvođeni su u zatvore na Lovrijencu, u Kazbeku i Karmenu. Na području Velike župe Dubrava koja je u Dubrovniku osnovana  početkom lipnja 1941., počela su ubojstva, mučenja, i deportacije u koncentracijske logore. Takvo stanje trajalo je do početka rujna 1941. kada su Talijani ponovno preuzeli skoro svu vlast od NDH. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 23. svibnja 1936. godine, u Splitu je rođen povjesničar, kazališni redatelj i kritičar Petar Selem. Istaknuti znanstvenik i umjetnik *svoj redateljski trag ostavio je i na dubrovačkim festivalskim pozornicama i u Kazalištu Marina Držića. 1991. g. Petar Selem postavljen je za umjetničkog direktora Dubrovačkih ljetnih igara, a od 1992. do 2000. bio je i umjetnički direktor HRT-a.* (10)

Na današnji dan, 23. svibnja 1955. godine, rođenje Jusuf Muslija, rodom iz BiH,privremeno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 7. listopada 1991. godine na Zvekovici, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. (11)

Na današnji dan, 23. svibnja 1973. godine, u Splitu jerođen Željko Baničević, brodomonter, trajno nastanjen u Smokvici na Korčuli, poginuo nesretnim slučajem 17. srpnja 1993. godine na Pelješcu, kao pripadnik HRM-e.  (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu, 23. svibnja ratne 1992. godine, neprijateljska vojska i dalje se utvrđivala i ukopavala. Komanda u Kumboru prijetila je represalijama zbog navodnog remećenja ravnoteže snaga na terenu. Odgovor hrvatske strane bio je odlučan. Neprijateljske jedinice na zapadnom dubrovačkom bojištu nisu u nadležnosti komande u Kumboru nego one u Trebinju. Tim jedinicama 20. svibnja u 16 sati istekao je rok za povlačenje s teritorija BiH, i Hrvatske. Svako slanje novih jedinica na dubrovački teritorij tumačit će se kao agresija na suverenu državu članicu UN-a. Neprijateljska mornarica polagano se počela povlačiti s otoka Visa i Lastova. Oko Slanoga i drugih mjesta u Primorju i toga su se dana vodile borbe. (13) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 304,305

(2) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 304,305

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 232

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 214

(9) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

* http://radio.hrt.hr/clanak/preminuo-petar-selem/94420/

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -91-

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -221-

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 168

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 22.11.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Prvi spomen o vatrenom oružju u Dubrovniku datira u današnji dan 1351. godine. (1) Na današnji dan 22. studenog 1601. godine, Vijeće umoljenih prihvatilo je ...

Gradoplov
Petak, 23.11.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 24.11.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 21.11.2018 08:20

Srijeda, 21.11.2018 08:20

Utorak, 20.11.2018 08:20

Utorak, 20.11.2018 08:20

Ponedjeljak, 19.11.2018 08:20

Ponedjeljak, 19.11.2018 08:20

Nedjelja, 18.11.2018 08:20

Nedjelja, 18.11.2018 08:20