Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 18. rujna 1429. godine, izabrana su u Malom vijeću dva plemića, koji su imali poći u Cavtat te izvidjeti može li se poluotok pretvoriti u otok. (1) Na današnji dan, 18. rujna 1926. godine brod Araguaya, kasnije, sa svojih 159 metara najveći brod Jugoslavenskg Lloyda Kraljica Marija prvi je put bacila sidro pod gradske mire. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan, Josip, Rikarda, Sonja, Irena. (3) 18. rujna – Dan je HR mornarice. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 18. rujna 1429. godine, izabrana su u Malom vijeću dva plemića, koji su imali poći u Cavtat te izvidjeti može li se poluotok pretvoriti u otok: izmjeriti koliko je od jedne do druge obale prevlake, i ustanoviti je li ona od zemlje ili od kamena, a pošto sve izvide, da podnesu pismeni izvještaj. Na temelju tog izvještaja dana 4. studenoga zaključeno je u Vijeću umoljenih da se u Cavtatu iskopa jarak od jednog do drugog mora, radi sklanjanja i očuvanja seljaka i njihovih životinja. Istog je dana također zaključeno da jarak bude širok 10 pasa (20.48 m), te da se zatraži od Velikog vijeća ovlaštenje rektoru i Malom vijeću da urede sve što bude trebalo za te radove. 18. istog mjeseca zaključeno je da se odrede trojica koja će ustanoviti i predložiti vijeću na koji će se način jarak u Cavtatu napraviti. Četiri dana kasnije donesen je opširni izvještaj te trojice o tome kako napraviti jarak u Cavtatu. Podsjećamo, početkom 1427. godine Dubrovčani su kupili od Radoslava Pavlovića drugi, tj. zapadni dio Konavala, s Obodom i poluotočićem na kojem je nekad stajao stari grad Epidaur, matica Dubrovnika, nekad u posjedu Dubrovčana, to jest do 1302, kada im je bio oduzet. *Također, iduće,1430. god. nastaju nesuglasice između Dubrovčana i Radoslava Pavlovića. Radoslav, koji se već bio pokajao, što im je ustupio svoj dio Konavala, uzeo je utvrđivanje Cavtata, koje su Dubrovčani u to vrijeme vršili, kao povod da im oduzme Konavle. On je, naime tvrdio da im nije ustupio tu oblast da je oni utvrđuju. Dubrovčani se radi toga pripremaju na obranu. Za vrijeme rata, koji se uglavnom vodio na Brgatu i u zapadnom dijelu Konavala, spominju se utvrđeni položaji: Tumba (kod Gornjeg Brgata), Vjetreno i Cavtat. Kroz cijelo to vrijeme navedeni se položaji dalje utvrđuju, a u Cavtatu gradi se gradski zid i jarak, koji su odjeljivali cavtatski poluotočić od kopna.* (6) 

1930. godine Jugoslavenski Lloyd nabavio veliki prekooceanski putnički parobrod, koji dobiva ime KRALJICA MARIJA”. Po veličini i luksuzu brod je u to vrijeme djelovao impresivno. Bio je to u to vrijeme najveći putnički brod na istočnoj obali Jadrana. Jugoslavenski Lloyd, dubrovačko parobrodarsko društvo sa sjedištem u Splitu i Upravom u Zagrebu ( ! ), bila je najveća brodarska kompanija Kraljevine Jugoslavije a nastala je spajanjem Račićeve Atlantske plovidbe i Jugoslavensko Amerikanske Plovidbe Boža Banca. Brod je izgrađen u brodogradilištu Workman Clark u Belfastu, porinut je more za Royal Mail Steam Packet 5. lipnja 1906. godine pod imenom ARAGUAYA imao je 10537 GT, bio dug 159 metara a brzinom od 15 čvorova je mogao u tri razreda prevoziti ukupno 1200 putnika. u ratnom vihoru Prvog svjetskog rata rekviriran i preuređen u brod bolnicu. U tri godine i na ukupno 19 transatlantskih putovanja prevozi oko 15 tisuća ranjenika sa europskih ratišta prema kanadskim lukama. 1926. godine ARAGUAYA je luksuzno preuređena u brod za kružna putovanja za 365 putnika u samo prvom razredu. Vrlo brzo je doplovila u Dubrovnik. Prvi je put ARAGUAYA bacila sidro pod gradske mire, na današnji dan, 18. rujna 1926. godine sa 249 putnika i 270 članova posade. Slijedeće tri sezone dolazi opet, gotovo u isto vrijeme, po jednom godišnje koncem ljeta. Ovakav je brod očito brzo zapeo za oko domaćim brodarima pa ga je neočekivano 1930.godine kupio Jugoslavenski Lloyd, koji mu je dao za to vrijeme prestižno ime KRALJICA MARIJA, sa lukom upisa - Dubrovnik  Na svoje prvo dvotjedno kružno putovanje brod polazi iz Sušaka 2.ožujka 1931.godine obilazeći luke Šibenik, Split, Dubrovnik, Kotor, Krf, Nafplion i Pirej te u povratku ponovo Dubrovnik i potom Korčulu, Hvar i Split. Novi ponosni dubrovački brod uzvišenog imena s/s KRALJICA MARIJA, na svom prvom putovanju sretno je doplovio pred svoj Grad u nedjelju 8.ožujka 1931. godine, tu 9,30 sati. Brod je imao više salona ( jedan za nepušače ), bar, kavanu, bazen i – čak 40 kupatila. Goste je zabavljao salon orkestar i jazz band koji su svirali za vrijeme ručka i večere te navečer za ples. Svaku večer je prikazivan i – film. U brodskoj ambulanti je dežurao liječnik a putnicima je na raspolaganju bila bežična radio postaja, frizerski salon, knjižnica i fotograf. Doista – sva čuda onoga vremena. Posljednji je put KRALJICA MARIJA uplovila u Dubrovnik 1.rujna 1939.godine sa skupinom od 40 njemačkih putnika kojima zbog početka Drugog svjetskog rata nije bilo dozvoljeno iskrcati se u Monte Carlu. Nijemci su se iz našega Grada kopnenim vezama preko tadašnje neutralne Jugoslavije uspjeli prebaciti do domovine. A veliki brod više nije imao posla pa je po iskrcaju njemačkih putnika u Dubrovniku otišao u raspremu. KRALJICA MARIJA je deset godina bila ponos putničke flote tadašnje države. Nažalost prodana je 1940.godine francuskoj Vladi. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

U Orahovom Dolu u Popovom Polju, oko 1641. godine, rođen je Nikola Bošković, trgovac, koji je kao petnaestogodišnjak ošao u Dubrovnik i bio djetić kod uglednoga dubrovačkog trgovca Rada Gleđevića. Trgovao je po Levantu, najviše u dubrovačkoj koloniji Novi Pazar u Raškoj. Tamo se nastanio, polazio školu i obogatio trgovinom. Kad je za austrijsko-turskog rata 1689. grad gotovo spaljen i uništen, gubi veći dio imetka te bježi s preostalom imovinom u Dubrovnik. Tu se 1690. oženio sedamnaestogodišnjom Pavom, kćeri Bara Bettere, cijenjenog trgovca i pjesnika, te s njom imao devetero djece. — B. je u Dubrovniku postao ugledan trgovac. Osiguravao je robu dubrovačkih trgovaca te obavljao diplomatske poslove za Republiku. Nikola Bošković umro je u Dubrovniku, na današnji dan, 18. rujna 1721. godine. Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku. Kao zanimljivost spomenimo da je među njegovom djecom petero istaknutih znanstvenika i pisaca: pjesnik →  BARO, povijesni pisac →  IVAN DOMINIK, pjesnik →  PETAR, znanstvenik →  RUĐER JOSIP te kći →  pjesnikinja ANICA Bošković. (8)

Na današnji dan, 18. rujna 1893. godine, u Buzetu je rođen istaknuti kirurg Hugo Gjanković [], od 1953. do umirovljenja 1961. voditelj kirurškog odjela bolnice u Dubrovniku. Jedan je od utemeljitelja moderne kirurgije u Hrvatskoj, autor naših prvih udžbenika iz opće kirurgije i kirurške propedeutike, te osnivač i urednik našeg prvog kirurškog časopisa Acta chirurgica (1950). Posebice se bavio kirurgijom peptičnog ulkusa i raka dojke. Inspiriran bogatom poviješću Dubrovnika, objavio je nekoliko radova iz dubrovačke medicinske prošlosti. Radove je objavljivao u brojnim časopisima, među kojima i  u časopisima Dubrovnik, i Naše more. Za Medicinsku enciklopediju LZ napisao više članaka. (9)

Na današnji dan, 18. rujna 1923. godine, u Trebinju je rođen književni povjesničar i kritičar, Nikola Ivanišin. Uređivao je časopis Dubrovnik, objavljivao je radove o dubrovačkoj književnosti, a posebno je proučavao djelo Iva Vojnovića. Neka od njegovih glavnih djela su: Dubrovačke književne studije, Grada Dubrovnika pjesnik, te Od Dživa Gundulića do Miroslava Krleže. (10)

Na današnji dan, 18. rujna 1977. godine, u Ústí nad Labem, umro je češki dirigent i skladatelj Josef  Vlach-Vrutický, koji je u Dubrovniku živio od 1927. do 1945. U glazbenom životu Dubrovnika intenzivno je sudjelovao kao dirigent Dubrovačke filharmonije, nastavnik glazbe na Gimnaziji, orguljaš Crkvenoga pjevačkog zbora (1931–36), voditelj pjevačkoga društva Dubrava, a 1933. preuzeo je i dirigiranje tada osnovanim Kurorkestrom. (11) 

Na današnji dan, 18. rujna 1978. godine, u Zagrebu je umro istaknuti liječnik Vinko Vuletić, rođen u Dubrovniku 1893. g. Tijekom bogate karijere bio je predstojnik Interne propedeutičke klinike i redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Bavio se fizikalnom dijagnostikom, elektrokardiografijom, bronhijalnom astmom. Bio je prvi predsjednik Kardiološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske. Objavio je udžbenike iz fizikalne dijagnostike i interne propedeutike. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na temelju svoje odluke od 10. rujna, Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) prihvatio je, na današnji dan, 18. rujna 1991. godine, predložene članove područnih kriznih štabova i bio pripravan predložiti Izvršnom vijeću da ih imenuje na svojoj prvoj redovitoj sjednici. Riječ je o područnim kriznim štabovima u Konavlima i Cavtatu, Župi dubrovačkoj, Gružu, Lapadu i Montovjerni i Rijeci dubrovačkoj. — Prema nenadnevljenom popisu, Područni krizni štabovi, valja dodati krizne štabove u gradu Pile i Kono, na Šipanu i Mljetu, u Dubrovačkom primorju Slanom i hotelu »Orlando«. *Kako se rat bližio Dubrovnikuo rganizacija obrane zahvaćala je i poduzeća. Poduzeće za grafičku proizvodnju »Ivo Čubelić« u svom dopisu, na današnji dan, 18. rujna 1991. godine, obavješćuje predsjednika KŠOD da — iako je u stečaju — može raditi, te da su »svi proizvodni kapaciteti i zalihe materijala, pa djelatnici [...] spremni, ukoliko je to potrebito u kritičnim trenutcima za našu hrvatsku domovinu, pružiti svoje grafičke i druge usluge«. **U rujnu su iz Dubrovnika poslani i prvi apeli. Jedan je poslao gradonačelnik Pero Poljanić. Iz Genove je, na današnji dan, 18. rujna 1991. godine, stigla poruka od »Intermare« da su ga primili i odmah proslijedili talijanskoj nacionalnoj televizijskoj mreži (RAI), privatnoj televiziji (Studio aperto, Italia 1), novinama Secolo XIX, ministrima vanjskih i unutarnjih poslova, predsjednicima Ligurske regije i Genovske pokrajine, genovskom gradonačelniku i političkim strankama, novinskoj agenciji Agenzia nazionale štampa associata (ANSA) i uredu za novinstvo Zastupničkoga doma. Javili su da je apel emitirala RAI u dnevniku u 19:30 sati 17. i 18. rujna, te da ga je gotovo u cijelosti tiskao Secolo XIX.** (13) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 18. rujna 1992. godine, poginuo je pripadnik 145. brigade HV-e, Vinko Zelenika. (14) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA I REGULACIONI PLAN CAVTATA, ANALI, 1970. godine, str.192

* LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 15

(2) http://www.dubrovnik-turistinfo.com/index.php?dubrovnikturist=vijesti&id=266

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA I REGULACIONI PLAN CAVTATA, ANALI, 1970. godine, str.192

* LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 15

(7) http://www.dubrovnik-turistinfo.com/index.php?dubrovnikturist=vijesti&id=266

(8) HBL - Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Vladimir Dugački (1998)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 14, *Str. 19, **Str. 27

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 19.10.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. listopada 1797. godine, u Dubrovniku francuski kontraadmiral Paul Francois Bruevs jamči u ime Francuske Republike nezavisnost Dubrovnika. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Subota, 20.10.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 21.10.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 18.10.2018 08:20

Četvrtak, 18.10.2018 08:20

Srijeda, 17.10.2018 08:20

Srijeda, 17.10.2018 08:20

Utorak, 16.10.2018 08:20

Utorak, 16.10.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.10.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.10.2018 08:20