Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 4. rujna 1680. godine, donesen je zakonu po kojemu u slučaju neobavljanja izbora knezom postaje drugi po starosti član Malog vijeća. (1) Na današnji dan, 4. rujna 1400. godine, u Dubrovniku je umro pomorski vojskovođa, trgovac i zapovjednik dubrovačke mornarice Matej Vitov Đurđević. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ruža, Dunja, Iris, Marcel, Ida i Marin. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Kad su Mlečani 14. kolovoza 1378.osvojili Kotor, Dubrovčani, kao podanici ugarsko-hrvatske države, pa prema tome i u ratu s Mlečanima, nastupaju neprijateljski i prema Kotoru, u kojem je među dijelom plemstva nesumnjivo opstojala mletačka stranka. No prije početka neprijateljstava oni nastoje primamiti što više Kotorana u Dubrovnik, tim više što među Kotoranima bijaše ljudi koji su simpatizirali s Dubrovnikom. U tom je smislu vrlo zanimljiv prvi prijedlog koji Vijeće umoljenih prihvaća, na današnji dan, 4. rujna te 1378. godine, a on glasi: »Prvi prijedlog jest, neka se pošalje u Kotor fratar Petar Gizda, da koli plemićima toli pučanima Kotora objavi, stvori kod njih raspoloženje i nagovori ih na što tajniji način, što bude bolje znao i mogao, o ovome: kojigod od njih bude htio s porodicom doći u Dubrovnik i postati građaninom Dubrovnika, bit će primljen da boravi u Dubrovniku kako kojimu-drago građanin Dubrovnika, s time da se zakune na vjernost.« Tijekom 1378-1379. doista je u dubrovačko građanstvo primljeno nekoliko Kotorana, ali su se oni ponajprije morali zauvijek odreći kotorskog građanstva. Likvidacija međusobno počinjenih šteta i davanje zadovoljštine Kotoranima za sekvestriranu im imovinu u Dubrovniku, protegnut će se sve do 1384. i 1385. Istodobno, dvije strane reguliraju i razne međusobne odnose. (4)

Najmoćniji dinast u Bosni i najznačajniji Kosača, koji je od 1448. godina nosio je titulu hercega od svetog Save, Stjepan Vukčić Kosača krajemlipnja 1451. godine, napao je teritorij Dubrovačke Republike i sa svojom vojskom ušao u Konavle i Župu. Dubrovačka vojska nakon tri dana otpora bila je poražena kod tvrđave Tumbe na Brgatu. Herceg Stjepan zaposjeo je cijele Konavle, osim grada Sokola i Cavtata. Bio je to početak pravog rata. Četiri stotine dubrovačkih zarobljenika dokaz su da se radilo o bitki većeg opsega. Dubrovnik je pak već 3. srpnja počeo raditi na uspostavljanju mira te istog dana šalje u tu svrhu poslanika hercegu. Herceg Stjepan se spremao navaliti i na sam grad Dubrovnik i dovući preda nj topove. Zbog toga je Vijeće umoljenih, na današnji dan, 4. rujna 1451. godine, odlučilo da se ratne galije povuku iz gradske luke i povedu na otoke kako ih herceg ne bi mogao gađati topovima. Stjepan se zaista približio gradu i počeo ga gađati iz topova. Ondašnjih vijesti o borbi oko samog grada nemamo, a povjesničar XVII. st. Ivan Gundulić veli da je herceg ispalio 87 hitaca na grad ali nije bilo veće štete: stradao je samo zvonik dominikanaca i pri rušenju srušio dvije susjedne kuće. No, veli Gundulić, s grada se udaralo na hercega još jačim topovskim hicima. Trogodišnji rat je završen sklapanjem mira u travnju 1454. g. i posljednji je u povijesti Dubrovačke Republike. Prije sklapanja mira Sultan je pak izdao posebnu naredbu hercegu Stjepanu u kojoj mu nalaže da više ne napada Dubrovnika. Zapovijest je herceg primio prvih dana 1452, i on još tijekom istoga mjeseca vraća Dubrovniku Konavle. Za vrijeme dosadašnjeg tijeka rata pristao je dio Konavljana uz hercega Stjepana, dapače su neki od njih nakon ponovne uspostave dubrovačke vlasti pobjegli. Vjerojatno je i stoga dubrovačka vlada pri ponovnom zaposjedanju Konavala nastojala s Konavljanima blaže postupati. Nakon pada Carigrada u turske ruke (1453.) ne samo Dubrovčani nego i herceg i bosanski kralj našli pred turskom opasnosti, te su sada svi bili skloni miru. Najprije je došlo do primirja, a zatim u gradu Novom i do sklapanja mira. I Dubrovnik i herceg odrekli su se misli o međusobnom uništenju. Sačuvana je ugovorna isprava hercegova datirana u Novome 10. travnja 1454. Stjecanje Konavala bila je posljednja teritorijalna tekovina Dubrovnika, a rat s hercegom posljednji u njihovoj povijesti. (5)

O sukobu stare i nove vlastele, ali i o oligarhiji što se razvila u krugu stare vlastele, a kojoj se protivio i znatan dio stare vlastele, o oligarhiji većine članova razgranjene obitelji Sarkočevića i Saba Pucića, koji su se, kao što često biva, uspjeli nametnuti politički, zastrašujući ostale, slikovito govori i niz događaja s kraja 1762 i početka 1763. godine. Posljedica te napetosti bilo je nesvakidašnje neodržavanje sjednica Velikog vijeća, koje nije zasjedalo puna četiri mjeseca odlistopada 1762, do veljače 1763. Na sastanku 25. listopada 1762. izabran je knez za studeni. Budući da se Veliko vijeće nakon toga nije sastajalo, nije došlo ni do izbora kneza za prosinac, ali je prema zakonu donesenom na današnji dan, 4. rujna 1680. godine, po kojemu u slučaju neobavljanja izbora knezom postaje drugi po starosti član Malog vijeća, - na kneževski položaj ustoličen Luka Nik. Gučetić. Malo vijeće se dakle i dalje sastaje, rješavajući razne dnevne poslove. Tako se ono više puta okupilo tijekom studenog i prosinca. Vijeće umoljenih imalo je pak duži prekid, jer se sastalo 9. studenog 1762, a onda tek 20. siječnja 1763. Tog 9. studenog, na sjednici Vijeća umoljenih, došlo je do razmimoilaženja. Sjednica je najprije mirno riješila nekoliko običnih tekućih poslova, a onda se prešlo na važno vijećanje o uređenju vlade, tj. držanju vlasti. Odlučeno je da se providnicima grada povjeri da sastave i dadu svoj prijedlog o tome. Ovaj zaključak je mirno prošao sa znatnom većinom od 29 glasova, a samo četiri protiv. Zatim je iznijet prvi prijedlog da providnici u svoj nacrt uredbe unesu kako u senatu ne mogu biti više od tri brata, niti više od dva sina s ocem. Drugi je prijedlog zahtijevao da se prvi ne usvoji. No ni za prvi ni za drugi nije zabilježeno da se o njima glasalo. Znači, došlo je do razmimoilaženja. Zapisničar je dospio zapisati prijedloge, ali se Vijeće razišlo a da nije došlo do glasanja. Nova stranka je napustila vijećanje, i tako se Vijeće umoljenih dugo više nije sastajalo. Malo vijeće nastavlja pak s održavanjem politički nevažnih sjednica, a važniji je samo zaključak od 1. prosinca 1762, kojim se konstatira da je po staroj uredbi za mogućnosti održavanja sjednice Velikog vijeća bio potreban kvorum od 64 vijećnika, a po najnovijoj su dovoljna 54 vijećnika. (6)

Stvaranjem države Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno kraljevnine Jugoslavije, narod je od samog početka bio nezadovoljan unutrašnjim uređenjem. Kad su vojne vlasti naredile mobilizaciju mladića u Konavlima došlo je do spontane pobune i suoba sa srpskom vojskom i žandarima. Mnogobrojni konavoski mladići su zatvoreni na dugogodišnju robiju. O tome je, na današnji dan, 4. rujna 1920. godine pisao list „Narodna svijest“: Prošloga ljeta nije se ovaj narod odazvao vojnoj službi. Kada se je vratio s ratišta shvatio je da je došla sloboda i bilo mu je dosta vojništva. Naime, prigodom sloma jedna austrijska brigada je bacila u konavoskom polju  oružje, pa su ga Konavljani uzeli radi obrane od Hajduka, što je za vrijem Austrije bilo dopušteo, te za osobnu sigurnost, a ne za bilo kakvu revoluciju. No, protiv mladih Konavljana bila je poslana kaznena ekspedicija, koja je oduzela svo to oružje, neposlušnike su uhitili, šibali i mjego zatvorili na dugogodišnji zatvor. (7)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 4. rujna  1400. godine, u Dubrovniku je umro hrvatski pomorski vojskovođa, trgovac i zapovjednik dubrovačke mornarice Matej Vitov Đurđević (Đorđić), rođen u Dubrovniku 1329. godine. *U mladosti plovio svijetom i trgovao za strane trgovce dok nije stekao dovoljno kapitala za nabavku vlastitog broda, s kojim je doplovio u Dubrovnik.* U Dubrovniku se bavio trgovinom; od 1361. trgovao je u Valoni, 1366. u Veneciji, a 1383. bio suosnivačem trgovačkog društva. U Dubrovniku je bio knez (1372., 1377., 1380) i sudac (1367., 1378., 1380). Kao zapovjednik mornarice plijenio je 1371. u Boki kotorskoj neprijateljske podanike Nikole Altomanovića i bio poslanikom u Đurđa Balšića, zastupajući interese dubrovačkih trgovaca. God. 1378. zapovjednik topništva na dubrovačkim utvrdama, a za rata Genove i hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I. protiv Venecije (1378–81), kada bila ugrožena sigurnost Pelješca i Stona, postao je stonskim knezom 1379. Kao zapovjednik dubrovačke ratne flotile 1380. plijenio je mletačke brodove duž apulijske obale. Posebice se istaknuo u pomorskoj ratnoj vještini i upotrebi bombarda, pa je među prvima uveo brodsko topništvo na dubrovačke brodove, a za te je ratne zasluge njemu i njegovim nasljednicima priznato genovsko plemstvo. Bio u diplomatskim misijama u Tvrtka I. (1378., 1379) te hrvatsko-ugarskim kraljicama Elizabeti i Mariji (1383).  *Posljednje dane života proveo je u Dubrovniku, gdje je 20. V. 1393. načinio oporuku, koja se čuva u Historijskom arhivu u Dubrovniku.* (8)

Na današnji dan, 4. rujna 1643. godine, na Koločepu je rođen pjesnik, autor  spjeva Mačuš i Čavalica Vlaho Skvadri (Skvadrović). God. 1666. zaređen je za svećenika u dubrovačkoj katedrali, od 1667. bio je i kancelar Dubrovačke nadbiskupije. Njegova poema Primaljeća cvijeće čuva se u knjižnici Male braće u Dubrovniku, a idilični spjev Mačuš i Čavalica i njegov svojevrsni epilog Koločepa nevjestice objavio je književnik i filolog Fran Kurelac u zbirci Runje i pahuljice (1866–68). (9)

Na današnji dan, 4. rujna 1819. godine, na Koločepu je umro pjesnik i prevoditelj Jakov Betondić. Pisao je pjesme na hrvatskom jeziku prigodom različitih političkih i društvenih događaja, a na latinskome satirične epigrame. Prevodio je na hrvatski Ovidija (dijelove Metamorfoza, neke Heroide), Horacija, Propercijeve elegije te pjesme nekoliko dubrovačkih latinista: Bernarda Džamanjića, Đura Hidže i Rajmunda Kunića. U svojim prigodnicama, pak, njega spominju njegovi dubrovački suvremenici, među ostalima učitelj i pjesnik Đuro Ferić i Džono Rastić. (10)

Na današnji dan, 4. rujna 1898. godine, u mjestu Bikfaiya, u Libanonu, umro je misionar Ivan Fiorović, (Jean Fiorovich). Čitati i pisati naučio je služeći u nekog plemića u Dubrovniku, u 14-oj je postao mornar, potom bio u službi francuskoga konzula u Aleksandriji, pa opet mornar. Zatim se bavio trgovinom živežnim namirnicama u Carigradu i na Malti, bio vlasnik hotela u Carigradu i ličilac sukna u rodnom mjestu. Nakon brodoloma 1850. u maloazijskim vodama stupio 1852. u Družbu Isusovu u Avignonu. God. 1858. poslan je za misionara na Prednji istok. U Ghaziru je završio studij teologije i 1860. bio zaređen za svećenika. U Bejrutu je upravljao isusovačkim sirotištem za djecu koja su preživjela veliki pokolj islamskih Druza nad kršćanskim Maronitima. Tu je 1865. osnovao Karitativno-nabožnu udrugu, Kongregaciju Blažene Djevice Marije od sedam žalosti, koja je do kraja Fiorovićeva života brojila oko 14 000 članova. Osobito je skrbio za gradske prosjake, bolesnike i zatvorenike te za okužene u doba kolere 1865. i 1875, pa je napisao i objavio knjižicu o liječenju zaraženih. Misionar Ivan Fjorović, rođen je 30. prosinca 1819. godine, u Vodovađi u Konavlima. (11)

Na današnji dan, 4. rujna 1929. godine, u Slavonskj Požegi rođen je slikar, scenograf, kostimograf i autor crtanih filmova Zlatko BOUREK. Kao scenograf i kostimograf na Dubrovačkim ljetnim igrama 1977. kreira lutke i režira lutkarsku farsu Orlando maleroso (prema tekstu Saliha Isaaca) inspiriran dubrovačkom tradicijom i japanskim bunraku lutkarskim kazalištem, što je ujedno bila prva lutkarska predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama. God. 1983. u kombiniranoj igri lutaka, maski i glumaca realizirao je i izveo lutkarsku predstava Skup M. Držića, u režijskoj suradnji s Joškom Juvančićem. Kao kipar izradio je metalne skulpture na Babinom Kuku u Dubrovniku, a izlagao je samostalno i u Dubrovniku (1982). (12)

Na današnji dan, 4. rujna 1942. godine, u Dubrovniku je rođen dirigent Baldo Podić. Karijeru je započeo u Zagrebu a nastavio kao glazbeni ravnatelj Opernoga studija Pariške opere, te stalni je dirigent Opere u Baselu. Uspješno je gostovao na brojnim festivalima, pa tako i na Dubrovačkim ljetnim igrama. (13)

Na današnji dan, 4. rujna 1953. godine, u Korčuli jerođen Goran Lasić, ugostitelj, trajno nastanjen u Korčuli, smrtno stradao 12. veljače 1992. godine na Bistrini, kao pripadnik MOMP "Pelješac", prilikom izvršenja borbene zadaće. (14)

Na današnji dan, 4. rujna 1971. godine, u Dubrovniku je rođen Niko Pasković, radnik, trajno nastanjen u Vitaljini, konavle, poginuo 28. prosinca 1994. godine u zaleđu Dubrovnika prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik 163. brigade HV-e.(15)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Kako se rat bližio Dubrovniku, tako su u njemu rasle napetost i priprave, a neprijateljska strana sve češće je ostavljala trag. Na početku rujna, na današnji dan, 4. rujna 1991. godine, Komanda 9. vojno-pomorskog sektora Boka (KVPSB) obavijestila je predsjednika Izvršnoga vijeća Skupštine Općine Dubrovnik (SOD), Željka Šikića, kako će prema svom »planu reorganizacije jedinica« između 4. i 28. rujna, »obustaviti funkcije jedinica na lokacijama obalske baterije Šipan na o. Šipanu i obalske baterije Goli na rtu Goli (o. Mljet)«, dio »materijalnih sredstava« dislocirati a dio konzervirati, te da će nakon toga povući posade, a čuvanje »objekata« povjeriti ljudima »iz najbližih mjesta«. Zbog toga će biti »pojačane aktivnosti brodova i ljudstva« na tim lokacijama, o čemu će upoznati tamošnje mjesne zajednice, a Izvršno vijeće mole za suradnju dok traju radovi i poslije radi citiramo »obezbjeđenja infrastrukture objekata«. Potpisan je »komandant kapetan bojnog broda« Krsto Đurović. (16)

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 241

(2)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

Josip Luetić (1993)

(3)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 287

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 216-226

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 241

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

Josip Luetić (1993)

(9)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) HBL Mijo Korade (1998)

(12) HBL Vladimira Tartaglia-Kelemen i Ivo Škrabalo (1989)

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -176-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -237-

(16) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 25

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 17.10.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. listopada 1944. godine, u akcijama konačnog oslobođenja Dubrovnika partizanske jedinice oslobodile su Cavtat. (1) Na današnji dan, 17. listopada 1458. godine, ...

Gradoplov
Četvrtak, 18.10.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 19.10.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 16.10.2018 08:20

Utorak, 16.10.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.10.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.10.2018 08:20

Nedjelja, 14.10.2018 08:20

Nedjelja, 14.10.2018 08:20

Subota, 13.10.2018 08:20

Subota, 13.10.2018 08:20