Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 18. ožujka 1678. godine, usvojen je prijedlog da se osnuje artiljerijska (bombardijerska) škola, koju će voditi vice-kapetan bombardijera. (1) Na današnji dan, 18. ožujka 1646. godine, u Dubrovniku je rođen vjerski pisac i pjesnik Benedikt Rogačić, koji je na zamolbu Stjepana Gradića opisao u stihovima potres u Dubrovniku 1667. (2) U povodu 40. obljetnice smrti, na današnji dan, 18. ožujka 1934. godine, u Isusovačkoj crkvi svečano je otkrivena spomen-ploča književniku i dubrovačkom biskupu Matu Vodopiću. (2a) U talijanskom, Poirinu, na današnji dan, 18. ožujka 1777. godine rođen je pedagog i latinski pjesnik Urban Appendini autor prve antologije hrvatskoga latinizma. (3) Na današnji dan, 18. ožujka 1783. godine, u Dubrovniku je umro poznati dubrovački zlatar i dugogodišnji pročelnik zlatarske bratovštine Miho Ivanov Gleđ. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ćiril Jeruzalemski, Cvjetan, Eduard i Anselmo. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 18. ožujka 1411. godine, donesen je zaključak o gradskom jarku, kojim se određuje da od idućeg ponedjeljka seljaci Astareje moraju dolaziti na rad oko produbljenja jarka sa strane Pila. U prilog tome koliko su radovi na jarku bili zahtjevni recimo da prvi spomen jarka datira šezdeset godina u prošlost, u 1350. godinu, kada je Veliko vijeće, između ostalih zaključaka o utvrđivanju grada, toga dana  odredilo da se iskopa jarak (fosatum) pred vratima od Pila. (6) 

U veljači 1646. godine, naređeno je da se oko cijelog gradskog jarka na daljinu, koliko se može dobaciti kamenom, prostor ispuni zemljom, odstrane međe i posijeku stabla, te da se procijeni je li u tome prostoru radi izravnanja zemljišta treba porušiti I koju kuću, zid ili bilo koju građevinu. Mjesec dana kasnije, na današnji dan, 18. ožujka te 1646. godine, zaključeno je, da se poruše svi zidovi na određenom prostoru, kao i da se zainteresiranima dopusti služiti tim zemljištem. Kako se iz ovih zaključaka vidi, tu se radilo o uspostavi brisanog prostora, tako zvanog »Glasia» oko gradskih zidina, širokog 40 sežanja, odnosno 81,92 metra. Žaliti je da taj slobodni prostor oko grada, koji bi odvajao grad od predgrađa i jače isticao monumentalne gradske zidine i utvrde, nije do danas ostao, zapisao je Lukša Beritić, u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika. (7) 

Nakon što je 5. ožujka primljen je u službu kao vice-proto bombardijera Petar Porta-Angehim, na današnji dan, 18. ožujka, te 1678. godine, usvojen je prijedlog sastavljen od nadstojnika naoružanja i straža, da se osnuje artiljerijska (bombardijerska) škola, koju će voditi vice-kapetan bombardijera. U tu školu imalo se primiti 12 učenika, koje će izabrati Malo vijeće i nadstojnici naoružanja. Učenici su morali nastaviti sa školovanjem i, kada završe školu, ostati u državnoj službi. Za vrijeme školovanja imali su plaću od dva groša na dan. Ukoliko se predomisle, te napuste školu ili ne ostanu u službi, bili su dužni povratiti državi primljenu plaću. Kako vidimo, te 1678.godine u Dubrovniku je ustanovljena artiljerijska škola. (8)

Zabrinuta da ideje francuske revolucije ne ugroze stari poredak u Republici, podržavajući već i prije neutralni stav pri izbijanju sukoba između Austrije i Pruske s jedne i Francuske s druge strane, sada naočigled francusko-engleskog sukoba, na današnji dan, 18. ožujka 1793. godine, Dubrovačka vlada proglasila je neutralnost. U samoj državi pak, bojeći se »prevratničkih« ideja i iskazivanja simpatija bilo za jednu ili drugu stranu, zabranjuje se u kavanama govoriti o politici i ratu, pa čak i čitati novine. Brojni ratovi europskih vlasti u XVIII. stoljeću, oštra konkurencija u pomorskoj trgovini i u kolonijalnim osvajanjima znatno su utjecali na razvoj dubrovačkog pomorstva. Ovi ratovi, koji su dovodili i do neprijateljstava na Sredozemlju, uglavnom su prijali Dubrovča­nima, jer su kao neutralci mogli nastaviti sa svojom plovidbom i izvlačiti iz toga znatne prednosti, povečavajući svoju flotu i intenzitet pomorskih veza. Francusko-engleski rat 1793-1802, koji je značio obnovu borbe za vojnu i trgovačku prevlast na moru, te za kolonije, jače nego prije osjetio se na Sredozemlju, što je u znatnoj mjeri utjecalo na Dubrovnik, čija je pomorska interesna sfera bio cijeli Mediteran. Ovaj put Dubrovnik i njegova aristokratska vlada bili su u ne baš povoljnoj situaciji, jer sada nije bilo osobitog poštivanja neutralne zastave. Dubrovačka vlada bila je usto tijekom francuske revolucije zabrinuta da njene ideje ne ugroze stari poredak u Republici. U tom ozračju, 18. ožujka, te 1793. godine proglašena je neutralnost. Istovremeno, dok ostale europske države ne priznaju novi poredak u Francuskoj, te duže ili kraće ratuju protiv njega, Dubrovačka Republika ga priznaje i nastavlja suradnju s novom francuskom vladom, puna kurtoazije i upotrebljavajući novu demokratsku frazeologiju. Također odmah priznaje i nove »demokratske« republike što nastaju pod francuskim utjecajem i uspostavlja s njima veze. (9) 

U povodu 40. obljetnice smrti,  na današnji dan, 18. ožujka 1934. godine, u Isusovačkoj crkvi svečano je otkrivena spomen-ploča književniku i dubrovačkom biskupu Matu Vodopiću. Dum Gjuro Klečak, predsjednik Braće Hrvatskog Zmaja, tom je prigodom ukazao na doprinos Mata Vodopića na književnom i rodoljubnom planu, kao i njegovo zalaganje za razvoj hrvatske misli i jezika u Dubrovniku, te sjedinjenje Dalmacije s Grvatskom, apotrofirajući to riječima, da je Mato Vodopić u javnom i privatnom životu služio najvećim idealima: Bogu, narodu i domovini. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 18. ožujka 1646. godine, u Dubrovniku je rođen isusovac, filozof i teolog, vjerski pisac i pjesnik Benedikt Rogačić. Cijeli je život djelovao u Rimu, gdje je držao propovijedi u crkvama te duhovne vježbe kleru i svjetovnjacima. Stvaralaštvo mu je raznoliko, a objavio je desetak djela na latinskom i talijanskom jeziku. Na zamolbu Stjepana Gradića opisao je u stihovima potres u Dubrovniku 1667 (Razlaganje o potresu… – Proseucticon de terraemotu…, 1690). Spjevao je himne za oficij sv. Vlaha. Na temelju klasične filozofije i oslanjanjem na barokne pjesnike i teologe sastavio je u heksametrima filozofsko-poučni spjev u 6 pjevanja Eutimija ili poučna pjesma o duševnom miru (1690), u kojem tumači da su suprotnosti početak svake harmonije, te da je unutarnji mir vrhunac čovjekove sreće. God. 1694. objavio je zbirku od 25 prigodnih latinskih govora (Orationes). Najpoznatije mu je djelo Jedno potrebno (L’Uno necessario, 1697–1708), u 5 svezaka, u kojem raspravlja o čovjekovoj ljubavi prema Bogu. To je asketsko djelo doživjelo dvadesetak izdanja, a Rogačić ga je 1721. preveo na latinski. Po uzoru na sv. Ignacija Lojolskoga napisao je knjigu duhovnih vježbi Kršćanin obnovljen u načelima i vladanju (1711). Autor je i talijanske gramatike za početnike Praktična i opširna uputa o ispravnoj i lijepoj uporabi talijanskoga jezika (1711). Bavio se prevođenjem, proučavao je životopise znamenitih crkvenih ljudi i teologa, a u rukopisu je ostalo nekoliko njegovih svezaka prigodnih latinskih i talijanskih pjesama, duhovnih spisa te nedovršeni latinski spjev u čast švedske kraljice Kristine. (14) 

U talijanskom, Poirinu, na današnji dan, 18. ožujka 1777. godine rođen je pedagog i latinski pjesnik Urban Appendini.U Dubrovniku, gdje je došao 1795., godinama je u gimnaziji poučavao filozofiju i matematiku. U dodatku svoje zbirke Pjesme objavio je izbor iz latinskog stvaralaštva dvanaest dubrovačkih pjesnika Izabrane pjesme slavnih Dubrovčana. Iako prostorno ograničena i koncepcijski neujednačena, to je prva antologija hrvatskoga latinizma. (10) 

Na današnji dan, 18. ožujka 1783. godine, u Dubrovniku je umro poznati dubrovački zlatar Miho Ivanov Gleđ, u nekoliko navrata  od 1743. do 1765 pročelnik zlatarske bratovštine. Sačuvani su njegova srebrna votivna pločica i srebrna lađica za tamjan u franjevačkom samostanu u Kuni na Pelješcu, te gornji dio srebrne pokaznice s figuricom anđela i veliki broj srebrnih ex vota u dominikanskom samostanu u Dubrovniku. (11) 

Na današnji dan, 18. ožujka 1901. godine, u Splitu je rođena prva spikerica Radio Zagreba Božena Begović.No, osim spikerske karijere Božena Begović bila je i glumica, kazališna djelatnica, književnica i prevoditeljica. Djelovala je u Beču, Steyru, Zagrebu ali i u Dubrovniku. (12) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 196,197

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(2a) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) HBL Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (1998)

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 36

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 180,181

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 196,197

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 271,272,273

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) HBL Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (1998)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 20.08.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 50. obljetnica Šahovske olimpijade, održane u Dubrovniku 1950. godine, obilježena je, terminom igranja i simbolički vrijednim brzopoteznim turnirom održanim na današnji dan, 20. kolovoza 2000. ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 21.08.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 22.08.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 19.08.2017 08:20

Subota, 19.08.2017 08:20

Petak, 18.08.2017 08:20

Petak, 18.08.2017 08:20

Četvrtak, 17.08.2017 08:20

Četvrtak, 17.08.2017 08:20

Srijeda, 16.08.2017 08:20

Srijeda, 16.08.2017 08:20