Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan 22. travnja 1540. godine, dubrovačka vlada naređuje Židovima da na odjeći nose poseban znak raspoznavanja, te određuje kompleks kuća u kojima mogu stanovati dubrovački Židovi, što predstavlja zametak dubrovačkoga Geta. (1) Ministar NDH Andrija Artuković, na današnji dan, 22. travnja 1941. godine, najavljuje da će vlada NDH »riješiti židovsko pitanje na isti način kao što ga je riješila njemačka vlada«, odluka koja odredila i dubrovačke godine 2. svj. rata. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Soter i Kajo, Spaso, Leonida, Teodor i Vojmil. (3) 22. travnja Dan je planeta Zemlje; Društvo hrvatskih književnika danas obilježava Dan hrvatske knjige. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nadmetanje dubrovačkoga i barskog nadbiskupa za jurisdikciju nad biskupima većeg dijela katoličkih biskupija u srpskoj državi, svoj vrhunac dosegla je u XIII. st. U antagonizmu prema Baru i Ulcinj je bio sklon Dubrovniku. Ispravom, koja nosi današnji datum, 22. travnja 1242. godine, ulcinjski je biskup izjavio da će se pokoravati dubrovačkom nadbi­skupu, a istog dana Dubrovnik i Ulcinj sklapaju i ugovor o prijateljstvu. U ugovoru nema podrobnih odredbi, već se samo općenito utvrđuje održavanje prijateljstva, pod uvjetom da Dubrovnik bude u miru sa srpskim kraljem. (6) 

Uz kuću leproznih bolesnika – gubavaca na Pločama bratstvo Lazarina, građana-trgovaca, koji su trgovali s Levantom podiglo je svoju crkvu posvećenu sv. Lazaru, svecu, zaštitniku mesara, grobara, prosjaka i gubavaca. Ugovor o gradnji crkve sklopljen je 22. travnja 1532. godine. U njoj su Lazarini imali svoje sjedište do početka 19. stoljeća. Na njezinom mjestu podignut je kasnije hotel Excelsior. (7) 

Od posljednjeg desetljeća 15. st., a posebno  30-ih godina 16. st. počinju u većem broju dolaziti u Dubrovnik i oni Židovi koji se tu stalno nastanjuju. Pritom je najvažnija bila odluka dubrovačke vlade od 13. VIII. 1538, kojom je dozvoljeno Židovima stanovanje unutar gradskih zi­dina Dubrovnika. To je potvrdila i vladina odluka , na današnji dan, 22. travnja 1540. godine, kojom se određuje i kompleks kuća u kojima mogu stanovati dubrovački Zidovi. Uz takvo određivanje zametka dubrovačkoga Geta, naređeno je Židovima da na odjeći nose i neki poseban znak kojim će se »razlikovati od kršćana«. Ističe se želja dubrovačke vlade da grupira sve »Židove« (ne spominjući više »Marane«) u pogledu njihova stanovanja; predviđa se u tu svrhu »5 ili 6 kuća, ili više ako bude potrebno«. Konačno, 1546. g. propisane su i definitivne odredbe o Getu (»da svi stanuju na jednom odvojenom mjestu, specijalno za njih određenom«). Određuje im se »Lojarska ulica« u kojoj postoje 4 državne kuće, dakle, položaj u središtu grada, uz glavnu ulicu. Ulica zatvoriti zidom s gornje i donje strane, a vrata se predviđaju s donje (južne) strane sa izlazom na glavnu dubrovačku ulicu (»Placu«). Vrata su se imala noću zatvarati, a stanovnik Geta koji bi se nakon zatvaranja zatekao izvan Geta kažnjavao bi se po nahođenju dubrovačke vlasti. U to vrijeme ustalila se u Dubrovniku i židovska općina - zajednica, na čelu s osobom koju tadašnje dubrovačke vlasti nazivaju »konzulom Židova«. (8) 

Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u travnju 1941. g. masovni genocid nad Židovima postao je stvarnost posvuda, pa i u Dubrovniku. Ustaški ministar Andrija Artuković već na današnji dan, 22. travnja, te 1941. godine najavljuje da će vlada NDH »riješiti židovsko pitanje na isti način kao što ga je riješila njemačka vlada«. Analogno zakonskim odredbama i postupcima vlade NDH po nacističkom receptu, zaredale su i na dubrovačkom području mjere njenih organa. U lipnju 1941. odvedene su i iz Dubrovnika prve židovske žrtve u zloglasni ustaški logor Jasenovac. Stanje životne sigurnosti za Židove u Dubrovniku postalo je u jesen 1941. g. nešto povoljnije, kada su talijanske okupacijske vlasti preuzele civilnu vlast u Dubrovniku, i onemogućile daljnje deportacije Židova. Međutim, pod  pritiscima uskoro i Talijanske vlasti for­miraju svoje koncentracione logore. Na dubrovačkom području osnovani su na jesen 1942. g. logori u Kuparima, na otoku Lopudu i u Gružu, u zgradi nekadašnjeg hotela »Wregg«, gdje je zatvoren najveći dio dubrovačkih Židova. Do 31. XII. 1942. završeno je to interniranje, sveukupno oko 1.700 Židova, muškaraca, žena i djece. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. travnja 1944. godine, u mjestu Gornji Crnač, (BiH) rođen je Ilija Šaravanja, zidar, trajno nastanjen na Zvekovici, poginuo je 7. listopada 1991. godine na Zvekovici. (10) 

Na današnji dan, 22. travnja 1961. godine, u Limi je umro industrijalac i dobrotvor Mato Galjuf, rođen uDubrovniku 1885. Za I. svjetskog rata s Paskom Baburicom novčano je pomagao Jugoslavenski odbor u Londonu. Tijekom II. svj. rata kao predsjednik društva »Neretva« brinuo se za ratne zarobljenike, a po završetku rata novčano je pomagao izgradnju rodnoga kraja, posebice Župe dubrovačke. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 22. travnja 1992. godine, na užem području Dubrovnika i noć i dan protekli su relativno mirno. (13) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 22. travnja 1992. godine, poginuli su pripadnici 1. brigade HV-e: Marjan Košić i Andrija Palfi. (12) 

Izvori i literatura:

(1) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 19,20,21

(2) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 83-89

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 106

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 19,20,21

(9) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 83-89

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -94-

(11) HBL Anđelka Stipčević-Despotović (1998)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-254-       

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 149

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 18.08.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 18. kolovoza 1882. godine, Dubrovnik je svečano proslavio rođendan cara i kralja Franje Josipa I. (1) Shakespeareov San Ivanjske noći, kojeg je ...

Gradoplov
Subota, 19.08.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 20.08.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 17.08.2017 08:20

Četvrtak, 17.08.2017 08:20

Srijeda, 16.08.2017 08:20

Srijeda, 16.08.2017 08:20

Utorak, 15.08.2017 08:20

Utorak, 15.08.2017 08:20

Ponedjeljak, 14.08.2017 08:20

Ponedjeljak, 14.08.2017 08:20