Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. travnja 1941. godine, jedan mikrofon i zvučnik postavljeni su na Palači Sponza. Bio je to izvor dnevnih vijesti i obavijesti, što je prethodilo stvaranju radiopostaje. (1) Na današnji dan, 24. travnja 1941. godine na Korčulu se iskrcala Talijanska vojska. Pod vlašću Kraljevine Italije Korčula je bila sve do 12. rujna 1943. (2) Na današnji dan, 24. travnja 2008. godine, u povodu 75. obljetnice "Šah kluba", održan je Međunarodni otvoreni šahovski turnir "Dubrovnik Open 2008." (2a) Na današnji dan, 24. travnja 1908. godine, preminuo je hrvatski znanstvenik, pravni i povijesni pisac Baltazar Bogišić. (3) Na današnji dan, 24. travnja 1941. godine, u Dubrovniku su rođeni akademski slikari Lukša Peko i Josip Škerlj, sa slikarima Josipom Pinom Trostmannom slikari generacije "drugog trolista" dubrovačkih slikara. (4) Na današnji dan, 24. travnja 1966. godine, u rodnom Cavtatu je umro svjetski poznati operni pjevač, tenor Tino Pattiera. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Fidel S., Vjera, Vjeran, Marija Kleofina. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Da su dubrovački liječnici sposobni i cijenjeni, ukazuje niz arhiv­skih dokumenata, iz kojih je očito kako ih žele i traže vladari dubrovačkog zaleđa, Bosne i Srbije. Često šalju molbe vladi Dubrovačke Republike u kojima traže liječničku pomoć za sebe i svoju užu rodbinu. Vlada 8. travnja 1426. godine, dozvoljava da dođe u Ston na liječenje žena zahumskog vojvode Pavla Radivojevića i određuje da joj se tamo pošalje liječnik, a 20 dana kasnije, na današnji dan, 24. travnja, te 1426. godine, stavlja joj se na raspolaga­nje jedna kuća u samom Dubrovniku. (15) 

Prva sokolska udruga u Dubrovniku osnovana je relativno kasno, 1904. godine. Bilo je to 30 godina nakon što je utemeljeno prvo sokolsko društvo u Hrvatskoj, a u godini osnivanja Saveza hrvatskih sokolskih društava. Ideja je rođena 1893. godine kada je u Dubrovniku održana proslava povodom otkrivanja spomenika Đivu Franovu Gunduliću, na kojoj je sudjelovalo i Hrvatsko sokolsko društvo iz Splita. Tad se među mlađim ljudima Dubrovnika govorilo o potrebi jedne takve udruge. Trebalo je proći punih deset godina da se ta ideja počne ostvarivati. Tijekom desetogodišnjog djelovanja "Hrvatski sokol" u Dubrovniku imao je 72 javna nastupa i izleta. Od toga ističemo prvi nastup u Bondinu kazalištu, na današnji dan, 24. travnja 1905. godine. Tada je, nakon pozdravnog govora dr. Melka Čingrije, prvi put publici predstavljeno članstvo s podmlatkom. Članovi su tom prilikom izveli jednostavne vježbe, a podmladak vježbe uz pjesmu sokolske koračnice. Nakon toga izveo se kulturno umjetnički program, a potom je bio upriličen i ples. (16) 

„14 dana nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, a gotovo godinu dana prije službenog otvorenja dubrovačke radijske postaje, Državne krugovalne postaje Dubrovnik, na današnji dan, 24. travnja 1941. godine, jedan mikrofon i zvučnik postavljeni  su na Palači Sponza, postavši izvorom dnevnih vijesti i obavijesti. Što zbog emitiranog sadržaja, što zbog  ne baš  savršenog zvuka, radio je dobio  pogrdno ime – Radio  Bročina. Tako je bilo  gotovo  do kraja  1941. godine, a kako se zbog  jake dubrovačke zime smanjio i broj slušača,  rodila se ideja o stvaranju  vlastite radiopostaje. U travnju 1942. godine, s dubrovačke palače Sponza začula se melodija Oj more duboko,...“,  koja je označila početak rada  Državne krugovalne postaje Dubrovnik. Iz male razglasne stanice u Sponzi, čiji je jedini zvučnik bio montiran na Orlandovu stupu, začeta je, dakle, buduća dubrovačka radiopostaja. Emitirajući kasnije kratko i iz zgrade Lučkog poglavarstva u gradskoj luci, Krugovalna postaja Dubrovnik već je početkom studenog 1943. preseljena u vilu Dubravka iz koje u eter odlazi hrvatska pjesma i riječ od tada pa sve do 2014. godine,  od kada se program Radio Dubrovnika emitira iz novih prostora HRT centra u Vukovarskoj ulici 29. (7) 

Prema odredbama sporazuma između Mussolinija i dr. Ante Pavelića, potpisanog u Rimu 18. svibnja 1941. Talijani su dobili i anektirali otoke Korčulu i Mljet u sastavu talijanske provincije Dalmacije, sa sjedištem u Splitu. Anektirali su istočni dio Konavala i stavili ga pod prefekturu Kotor. Ovakvo je stanje potrajalo sve do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. Talijanska vojska se iskrcala na Korčulu na današnji dan, 24. travnja 1941. godine. Bile su to postrojbe divizije “Pasubio” i pukovnija “San Marco”. Oni su zabranili djelovanje ustaškog povjerenika za Korčulu i sve drugo što je od 10. travnja učinila vlast NDH; prestala je postojati Mačekova zaštita. Uveden je talijanski fašistički sustav civilne i vojne vlasti, isto kao i u Kraljevini Italiji. Ukazom je uvedena smrtna kazna za svaku sabotažu ili diverziju ili bilo koji akt uperen protiv Kraljevine Italije. Talijanizacija otoka počela je svom žestinom i sve što god je bilo hrvatsko je zabranjeno pod kaznom smrti. Zabranjena je hrvatska zastava kao i hrvatski jezik u školama i ustanovama, uništeni su svi hrvatski natpisi na trgovinama i ulicama. Talijani su na Korčuli ubili 113 Korčulana, a preko 400 poslali u logore po Italiji. Otpor talijanskoj okupaciji, kojim rukovode komunisti, počeo je odmah - 1941., a 1942. je osnovana Korčulanska partizanska četa pa istoimeni partizanski odred. Korčula je bila pod Kraljevinom Italijom do 12. rujna 1943. Partizani su zarobljene talijanske vojnike prebacili u Italiju. (17) 

Nakon brižljivih priprema skupina dubrovačkih šahovskih entuzijasta na osnivačkoj skupštini 20. listopada 1933. utemeljila je klub pod nazivom "Šah klub". U jubilarnoj, 2008., organiziran je s uspjehom Međunarodni otvoreni šahovski turnir "Dubrovnik Open 2008.", a u povodu 75. obljetnice kluba. Turnir je odigran u kongresnoj dvorani hotela "Petka" u Gružu. Turnir je počeo na današnji dan, 24. travnja 2008. godine i trajao je do 27. travnja. Nastupila su 54 šahista iz sedam zemalja, od čega 7 velemajstora, 10 međunarodnih majstora, 7 FIDE majstora i jedan ženski međunarodni majstor. Pobijedio je hrvatski velemajstor Mladen Palac. (18) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Hrvatskiznanstvenik, pravni i povijesni pisac, doktor  filozofije i prava, Baltazar Bogišić, umro je na današnji dan, 24. travnja 1908. godine u Rijeci u 74. godini života. *Bogišićev interes obuhvaćao je obiteljsko i zadružno pravo, pitanja pravnog nazivlja i pravnu povijest Dubrovnika. Njegovim najvećim djelom smatra se Opšti imovinski zakonik knjaževine Crne Gore, za koji je u suvremenoj znanosti dobio mnoge pohvale. *Skupljao je i objavljivao narodne pjesme pa od njega potječe izdanje starohrvatskih bugarštica s temeljitim uvodom o bugaršticama. Bio je jedan od najvažnijih promicatelja pravne znanosti u nas, utjecao je na istraživanja slavenske povijesti i prava u Europi. Preteča je etnološkoga smjera u prav. znanosti i moderne sociologije prava. U Cavtatu se čuva njegova bogata prepiska sa znamenitim suvremenicima, knjižnica i zbirka umjetničkih predmeta.* (8) 

Na današnji dan, 24. travnja 1941. godine, u Dubrovniku je rođen akademski slikar i grafičar Lukša Peko. *Vrlo zanimljivu cezuru u pretežno pejzažističkom opusu Lukše Peka predstavljaju grafičke mape u suranji s književnicima, Feđom Šehovićem i Milanom Milišićem ''Vrt bez dobi'' (1986) i ''Kad su golubovi umirali'' (1992), u kojima odjekuju sekvence stradanja i ponižavanja Dubrovnika (u II. svj., i Domovinskom ratu). Pronašavši vlastiti put, Lukša Peko obogatio je recentnu likovnu aktivu dubrovačkoga kruga, pridonosivši interpretaciji zavičajnog podneblja, te potvrđujući sudbinsku vezanost uz prostor i vrijeme svoga djelovanja. *(9)

Na današnji dan, 24. travnja 1941. godine, u Dubrovniku je rođen *slikar, pedagog, književnik i kroničar* Josip Škerlj.  *Slikarskim usmjerenjem pripada dubrovačkoj šarenoj školi, pravcu poznatom kao dubrovački koloristi. Sa slikarima Josipom Pinom Trostmannom i Lukšom Pekom pripada generaciji "drugog trolista" nakon Iva Dulčića, Antuna Masle i Đura Pulitike. Osim slikarstvom, bavi se skulpturom, uglavnom sitnom plastikom, grafičkim oblikovanjem i poezijom. Do sada je objavio desetak zbirki pjesama ljubavne i lokalpatriotske tematike, a pisao je i pripovjetke i kronike. Kroz sav mu se rad provlači Dubrovnik kao opsesija.* Josip Škerlj dobitnik je odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. (10) 

Na današnji dan, 24. travnja 1966. godine, u rodnom Cavtatu je umro svjetski poznati operni pjevač, tenor  Tino Pattiera, *veliko i slavno ime europskih i svjetskih opernih kuća.. *Brojne naslovne uloge velikih opera koje je Pattiera tumačio na opernim pozornicama svijeta čine ga jednim od najvećih europskih i svjetskih opernih pjevača prve polovice 20. stoljeća. U Kneževu dvoru u čast Tina Pattiere, tenora specifičnog glasa koji je s posebnom lakoćom interpretirao naslovne uloge lirskog i dramskog karaktera najpoznatijih djela operne literature, održava se Dubrovački međunarodni festival opernih arija „Hommage Tino Pattiera“. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Neposredno po izbijanju rata u BiH, od današnjeg dana 24. travnja 1992. godine, do 28. tog mjeseca, sna­ge Jugoslavenske armije pokušale su izbiti u dolinu Neretve i na taj način zauzeti cijeli hrvatski Jug. Glavni teret obrane crte bojišnice od Bistrine preko Gradca, Hutova do prijevoja Stolovi, uz gardijske brigade podnijele su preu­strojena 116. brigada HV Metković, 114. brigada Split, 115. brigada HV Imotski i 156. brigada HV Makarska. Zahvaljujući uspješnoj obrani Hrvat­ska vojska, ojačana dolaskom na ovo ratište 4. i 1. gardijske brigade HV, odbila je neprijateljske napade i 1. svi­bnja prešla u napad na neprijateljske položaje i napredovala prema Dubrov­niku. (12) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Njihova brojnost iz­ravno svjedoči o težini ratnih događanja u Domovinskom ratu, o posebnoj važnosti pobjedonosne akcije oslobađanja hrvatskog Juga u drugoj polovici 1992. i značaju izlaska Hrvatske vojske na međunarodno priznate granice Re­publike Hrvatske. Toga dana, 24. travnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuli su pripadnici 4. brigade HV-e: Borislav Bašić, Dražen Jukić i Jure Ljubičić. (13) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je, stradalo i umrlo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 24. travnja 1993. godine u Dubrovniku od posljedica srčanog udara, kao pripadnik 163. brigade HV-e umro je Antun Smrdelj.  (14)  

Izvori i literatura:

(1) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(2) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(2a) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 184-186

http://hr.wikipedia.org/wiki/Šahovski_klub_Dubrovnik

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) http://www.portaloko.hr/clanak/ne-propustite-dubrovacki-medunarodni-operni-festival-hommage-tino-pattiera/0/47444/

www.dubrovnik-opera-festival.com

*http://www.dubrovnik-opera-festival.com/?file=tino-pattiera

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(8) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.galerija-kula.hr/hr/izlozbe/88/Terra-incognita.aspx

Autor teksta: Tonko Maroević

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Škerlj

(11) http://www.portaloko.hr/clanak/ne-propustite-dubrovacki-medunarodni-operni-festival-hommage-tino-pattiera/0/47444/

www.dubrovnik-opera-festival.com

*http://www.dubrovnik-opera-festival.com/?file=tino-pattiera

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-257-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -219- Antun Smrdelj

(15) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 104

(16) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 64,65

(17) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(18) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 184-186, http://hr.wikipedia.org/wiki/Šahovski_klub_Dubrovnik

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 14.12.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. prosinca 1535. godine, na snagu je stupio jedan od najvažnijih pomorskih zakona Dubrovačke Republike u 16. st., po naslovom "Ordo marinaritie". ...

Gradoplov
Petak, 15.12.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 16.12.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 13.12.2017 08:20

Srijeda, 13.12.2017 08:20

Utorak, 12.12.2017 08:20

Utorak, 12.12.2017 08:20

Ponedjeljak, 11.12.2017 08:20

Ponedjeljak, 11.12.2017 08:20

Nedjelja, 10.12.2017 08:20

Nedjelja, 10.12.2017 08:20