Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas je Gospa Karmelska ili Gospa od (brda) Karmela, katolički blagdan koji se slavi 16. srpnja u uspomenu na zaštitu Majke Božje, koju je pružila nositeljima karmelskoga škapulara. (1) Gospa od Karmela - naslov je – svetkovina i obljetnica posvete župne crkve (1903.) u Pločicama. U Suđurđu: Gospa od Karmela - Dan je župe – svetkovina. Gospu od Karmela slavi još i: Banići/Trnova, Blato/ Put Prigradice (Gospa Lurdska), Čilipi/Močići, Lumbarda, Majkovi, Mandaljena, Mlini, Mokošica/Sustjepan, Orašac, Orebić/Karmen, Ošlje, Ponikve/Dančenje, Putniković, Račišće, Rožat, Slano, Smokovljani, Ston/Kobaš, Stravča/Duba, Topolo, Trpanj, Trsteno, Vela Luka, Zaton-Doli, Zaton, Žrnovo. (2) Uz današnji dan, u katolčkom kalendaru upisana su imena: Gospa Karmelska; Karmela, Karmen, Nikol S., i Elvira. (3) 16. srpnja, Dan je biciklista. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Blagdan  Gospe od Karmela 16. srpnja obilježavao se i kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Kao i mnogi drugi dubrovački blagdani, Gospa od Karmela ili Ognjena Marija (kako Gospu Karmelsku ponekad zovu) imala je nekoliko značenjskih slojeva, jer je na opću katoličku podlogu nadodano nekoliko spomendana vezanih uz lokalna zbivanja. Štovanje Gospe od Karmela vjerojatno je i u Dubrovnik dospjelo na krilima protureformacije. U svakom slučaju, još prije 1628. u crkvi Sv. Ivana u Pustijemi je stajao oltar posvećen toj Bogorodici. Te su godine, dubrovačke vlasti odlučile njezin blagdan uvrstiti u državni kalendar, proslaviti ga večemjicom i misom u nazočnosti kneza i Malog vijeća, te procesijom gradom sa slikom Gospe od Porata. Nekoliko godina kasnije, na mjestu Sv. Ivana podignuta je nova crkva s baroknim ele­mentima, Karmen, sjedište istoimene bratovštine utemeljene je 1627. kao sljednik stare bratovštine Sv. Trojstva. Zaštitnička moć Gospe od Karmela iskazala se ponovno 1647., kada je baš na njezin blagdan Šipanom prestala harati kuga, a Grad ostao posve pošteđen. Uoči srpanjskog blagdana Gospe od Karmela 1666. na dubrovačkom se području, kao najava razornog potresa iz sljedeće godine, počelo tresti tlo. Rušilačkom potresu iz 1667. nije odoljela ni prva crkva Karmen. Njezina ponovna izgradnja ušla je među pri­oritetne projekte u obnovi Grada, na što se Senat 18. srpnja svečano i zavjetovao. Liepopili bilježi daje to bilo iz harnosti što se požar koji je harao Gradom ugasio na njenim ruševinama, a nije zahvatio utvrdu Sv. Ivana u kojoj je bio pohranjen barut. No, ako to predanje i jest istinito, zavjet je izrijekom položen i zato što se potres dogodio na Veliku srijedu, koja je inače protjecala u znaku pobožnosti Gospi od Karmela. Bogorodici je stoga pripisan udio u spasu Dubrovnika od potpune propasti, pa je u siječnju 1668., kada se odlučivalo o načinima obilježavanja stradanja u potresu, imenovana Odvjetnicom i Zaštitnicom Republike (Avocata e Prottetrice della República nostrá). *Barokna građevina na mjestu crkve prvotno posvećene sv. Ivanu nalazi se i danas, u neuobičajeno voluminoznim dimenzijama u nekadašnjem najstarijem seksteriju Grada - Pustijerni. Cjelovito je obnovljena prije nešto više od dva desetljeća.* (5) 

U Dubrovniku se vatreno oružje prvi put spominje 1351. Te godine je sklopljen ugovor s majstorom Nikolom Teutonicusom (Nijemcem) za izradu jedne spingarde. Spomenuti majstor Nikola nije izradio tu spingardu, jer je nakon kratkog vremena pobjegao iz Dubrovnika, ali ovj ugovor dokazuje, da je sredinom XIV stoljeća u Dubrovniku bilo poznato vatreno oružje, a to je dosta mali vremenski razmak od pojave takovog oružja u Zapadnoj i Sjevernoj Evropi. Prvi izričiti dokaz o posto­janju vatrenog oružja u Dubrovniku zabilježen je 10 godina kasnije. Prema zaključku Vijeća umoljenih od 15 svibnja 1361 godine, određuje se oružje, koje se imalo poslati u Ston. Među tim oružjem nalazi se i jedna spingarda. Godinu dana kasnije, na današnji dan, 16. srpnja 1362 godine, Veliko vijeće donijelo je zaključak da se u Ston šalje kovač Prepko s jednim drugim radi spingarda. Kad se tih godina spominju topovi u tom drugom gradu Dubrovačke Republike, razumljivo je, da je Dubrovnik već bio naoružan takvim oružjem. Prema navedenom, toga Prepka ili Pirka, možemo smatrati prvim poznatim dubrovačkim bombardijerom. Spingarda je najstariji, do danas, u dubrovačkim dokumentima pro­nađeni naziv vatrenog oružja. U početku su spingarde bile kovane iz željeza, a kasnije su se lijevale iz bronze. Prema Riječniku talijanskog i  hrvatskog jezika, Mirka Deanovića, Zagreb  1948,  spingarda znači zidolom. (6)  

Tijekom XVIII. st., u doba opadanja mletačke moći i njihova monopola na Jadranu, te zbog općih pitanja prestiža, potpomognuti Turcima Dubrovčani se nastoje osloboditi plaćanja Mlecima jadranske carine ustanovljenom 1635., koju su Mlečani tijekom vremena opteretili nekim novim dodacima. Nakon dugih pregovaranja napokon u Travniku je, posredstvom bosanskog paše, na današnji dan, 16. srpnja 1754. godine, došlo do sporazuma između mletačkoga i dubrovačkog izaslanika, te je o tome sklopljen ugovor. Tim ugovorom Mlečani pristaju da se dosadašnja jadranska carina izmijeni; odsad će dva dubrovačka poslanika svake treće godine kapetanu Gulf a davati bokar od čistog srebra, u vrijednosti od 20 mletačkih cekina. Mlečani ne smiju ulaziti u dubrovačke šume niti nanositi bilo kakvu štetu dubrovačkom teritoriju. Neće ometati Dubrovčane kad love ribu ili vade koralje u svojim područnim vodama. Dubrovčani su bili zadovoljni da se njihovo podavanje snizilo na minimum, ali su bili zadovoljni i Mlečani što se makar simbolično priznalo njihovo »pravo« na Jadransko more. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 16. srpnja 1867. godine, u Veloj Luci je rođen, Ambroz Bačić, povjesničar i teolog, koji je filozofiju i teologiju studirao na dominikanskoj Visokoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku i na dominikanskom Općem učilištu u Grazu. Vrativši se u Dubrovnik, do 1910. na dominikanskoj bogosloviji predavao je crkvenu povijest i druge teološke predmete. Istodobno je radio i na dubrovačkoj gimnaziji. God. 1902–05. bio je prior i knjižničar dubrovačkoga samostana. (8) 

Na današnji dan, 16. srpnja 1964. godine, u Ljubinju (BiH) rođenje Miralem Kekić, tokar, nastanjen u Dubrovniku, poginuo nesretnim slučajem 30. studenog 1993. godine u Slanomu, kao pripadnik 163. brigade HV-e. (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak, 16. srpnja ratne 1992. godine, na blagdan Gospe od Karmena, jutro je bilo mirno, no neprijatelj je ipak i toga dana dalekometnom artiljerijom granatirao Dubrovnik. *U 13. 25 sati oglašen je znak opće opasnosti. Iz smjera Trebinja, gdje se nalazio tzv. hercegovački korpus topnički je napadnuta Župa dubrovačka. U večernjim satima neprijateljska je vojska izvršila topnički napad na stambenu četvrt Ploče i povijesnu jezgru grada. Do kasnih noćnih sati trajao je topnički napad na Župu i Rijeku dubrovačku, te na položaje HV-a uz granicu s BiH. HV snažno je odgovorila na napade.* (10) 

Izvori i literatura:

(1) https://hr.wikipedia.org/wiki/Gospa_Karmelska

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 317-323

*16. srpnja, 2010. – Obradović J. – RADIO DUBROVNIK

(6) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str.25,26

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 211

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -228-

(10) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 219,220

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 561

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 29.07.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 29. srpnja ratne 1992. godine, na britanskoj fregati »Avenger«, u međunarodnim vodama, južno od Dubrovnika, postignut je sporazum o bezuvjetnom povlačenju srbo—crnogorske ...

Gradoplov
Nedjelja, 30.07.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 31.07.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 28.07.2017 08:20

Petak, 28.07.2017 08:20

Četvrtak, 27.07.2017 08:20

Četvrtak, 27.07.2017 08:20

Srijeda, 26.07.2017 08:20

Srijeda, 26.07.2017 08:20

Utorak, 25.07.2017 08:20

Utorak, 25.07.2017 08:20