Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Dubrovačka zastava vijala se na dubrovačkim otocima do današnjeg datuma, 19. srp¬nja 1815. godine, kada su Englezi dubrovačke otoke predali Austrijancima. (1) Na današnji dan, 19. srpnja 1969. godine, otvorena je dubrovačka žičara. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Zora, Rufina, Zlatka i Aurelija. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Najsjevernija i najmonumentalnija tvrđava na dubrovačkim gradskim zidinama, Minčeta, poče­la se graditi 1319. godine, a u prvot­nom obliku bila je četverokutna. Na­kon pada Carigrada odlučeno je da se postojeća kula prepravi u oblu i prem­da je odluka o tome donesena 1455., gradnja je zbog epidemije kuge započe­la šest godina kasnije, prema projektu Michelozza di Bartolomea iz Firence, jednog od najznamenitijih graditelja u Europi. Skori pad Bosne pod osman­sku vlast još je više ubrzao radove, a nakon Michelozzova odlaska iz Du­brovnika, gradnju Minčete, na današnji dan, 19. srpnja 1464. godine preuzima i nastavlja domaći  majstor Juraj Dalmatinac. On je cjelokupnu zamisao o izgledu kule prilagodio i podigao na višu razinu, dajući joj veličanstven i monumentalan oblik; njezino sadašnje prošireno krunište kasnija je dogradnje. Kula Minčeta i danas je simbol opstojnosti Dubrovnika. *Kao zanimljivost navedimo da je Nićifor Ranjina graditelj prvotne Minčete, visoke četverouglaste kule sa dvije terase, nakon što je prema zaključku Malog vijeća od 3. VII. 1319. godinenapravio i nacrte za njezinu izgradnju. Sadašnji oblik Minčete je iz druge polovine XV. stoljeća. Od prvobitne četverouglaste Minčete donji dio do danas je sačuvan, i uklopljen je u današnju tvrđavu i sačinjava neku vrstu njena atrija. Nadalje, kako zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, iako se Michelozzi smatra za graditelja Minčete, i on je stvarno 1461. izradio model za njezinu izgradnju, ideja o zaokruživanju tri strane stare četverouglaste kule i njezinoj izgradnji u valj­kastom obliku, potekla je od samih Dubrovčana, i to 6 godina prije dolaska Michelozzija u Dubrovnik. Nakon odlaska Michelozzija ne nastavilja se izgradnja prema njegovu modelu, već se radi prema nacrtima majstora Jurja. Prema iznesenom može se gotovo sa sigurnošću zaključiti ovo: Minčeta je bila započeta, i to sama kula prema odredbi iz 1455. Michelozzi je taj način usvojio i izradio drveni model, dodavši predziđe (donju platformu sa kazamatama). Juraj je pak zaokružio još jednu trećinu strane stare četverouglaste kule, dovršio zidanje kule u visinu, nju presvodio i izgradio krunište na konsolama.*  **Kula Minčeta ime je dobila po znamenitoj dubrovačkoj vlasteli Menze – Menčetić, koji su početkom 14. stoljeća darovali zemljište za njezinu izgradnju.** (4) 

Nekoliko je povijesnih datuma i događaja koji su pridonijeli pravnom i stvarnom gašenju Dubrovačke Republike.Početak francuske okupacije Dubrovnika27. svibnja 1806. godine, ulaskom generala Lauristona i francuskih jedinica u Grad, Marmontov dekret o ukidanju Dubrovačke Republike, 31. siječnja 1808. godine,ili odred­be "završnog akta" Bečkoga kongresa, prihvaće­noga 9. lipnja 1815. godine, kojim je definitivno (i de iure) jedinstvena dubrovačka državica izbrisana s poli­tičke karte Europe. Paradoksalno je što se, i nakon odluka Bečkog kongresa dubrovačka za­stava vijala na dubrovačkim otocima sve do današnjeg datuma, 19. srp­nja, te 1815. godine, kada su Englezi konačno dubrovačke otoke predali Austrijancima (engleska okupacija na Šipanu trajala je dvije godine, a na Koločepu, Lopudu, Mlje­tu i Lastovu dvije i pol godine). Dubrovački novac ostao je u službenom tečaju sve do 1817. godine, a prešutno i nakon toga. (5) 

Široki sportski interes gruške mladeži bio je razlogom da se u GOŠK-u, nakon 1922. i osnivanja  nogometne sekcije, osnivaju i druge sekcije. Početkom 1925. godine osnovana je u GOŠK-u plivačka sekcija i ona u lipnju 1925. bilježi prve nastupe. Nakon premijernih vaterpolskih susreta s momčadima VK "Neptun", na današnji dan, 19. srpnja, te 1925. godine, GOŠK sudjeluje na vaterpolskom turniru u Gradskoj luci. Bilo je to povodom proslave 10. godišnjice aktivnog djelovanja istaknutog plivačkog radnika i osnivača plivačke sekcije ŠK "Juga" Rudija Reša. Četiri domaće momčadi "Jug", "Penatur", GOŠK i "Neptun, natjecale su se po kup-sistemu. U prvom kolu sastali su se "Jug" i "Penatur" 5:0 te "GOŠK" i "Neptun" 3:0. U finalu "Jug" je bio bolji, pobijedivši GOŠK-a s 5:0 i osvojio prvo mjesto. Tjedan dana nakon toga sastale su se momčadi GOŠK-a i "Penatura" za nagradu slavljenika Rudija Reša - "lijepu loptu". U regularnom vremenu rezultat je bio 0:0, a kako i u nastavku nije postignut pogodak, iscrpljena dugim igranjem, momčad GOŠK-a odustaje od igre i prepušta nagradu "Penaturu". Iduće, 1926. godine plivačka natjecanja GOŠK započinje na podsaveznom prvenstvu Dubrovnika koje organizira novoosnovani Dubrovački plivački podsavez. Kao što se i očekivalo, ni plivači ni vaterpolisti nisu se mogli ravno­pravno suprotstaviti boljem "Jugu". Nakon toga je uslijedio nastup na VI. državnom prven­stvu održanomu u Dubrovniku. U konkurenciji osam klubova plivači su se plasirali na sedmo mjesto. Vaterpolisti su, u natjecanju po kup-sistemu, pobijedili tro­strukog državnog prvaka SSU (Sombor) s 3:2, ali su u finalu visoko poraženi od domaćeg "Juga" s 5:0. Osvajanjem drugog mjesta vaterpolisti su postigli najvažniji klupski uspjeh u razdoblju između dva Svjetska rata. Aktivnost plivačke sekcije postupno slabi, pa već iduće 1927. godine nema javnih nastupa. Tako nestaje sekcija koje je momčad osvojila titulu viceprvaka na državnom prvenstvu. (6) 

Negdje 1967./68., kako je zapisao Lukša Lucijanović u knjizi "Iz povijesti dubrovačkog turizma" pišući kolumnu o utemeljitelju dugogodišnjem direktoru Atlasa Veljku Kavurčiću, ovaj istaknuti turistički djelatnik i kolege došli su na ideju izgradnje žičare. U to vrijeme Atlas počinje stvarati vlastitu bijelu flotu, obnavlja vozni park, razvija specijalizirane izletničke programe, te gradi Žičaru na padinaam Srđa. Dubrovačka žičara, otvorena je na današnji dan, 19. srpnja 1969. godine, *a na njezinom otvaranju bili su mnogi dubrovački turistički djelatnici i političari. Bila je prva i jedina žičara sagrađena na Jadranu u to vrijeme i godinama, sve do Domovinskog rata u u kojem je u potpunosti uništena, bila je jedna od značajnijih atrakcija i simbola Dubrovnika. Obnovljena žičara puštena je u rad 10. srpnja 2010, na dan otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara. Kapacitet stare žičare bio je 15 osoba, a Ploče i Srđ, na gornjoj postaji smještenoj na nadmorsku visinu od 405 metara, vožnjom koja traje oko 4 minute danas povezuju dvije kabine kapaciteta po 30 putnika.* (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 19. srpnja 1671. godine, u Dubrovnikje rođenapjesnikinja Marija Bettera-Dimitrović. Odgajala se i duhovno sazrijevala u kulturnom ambijentu grada, u ženskom samostanu i pod nadzorom oca, pjesnika i člana akademije Bara Bettere. Udala se mlada 1689. za Krista Dimitrovića, pisara Republike, člana ugledne obitelji, doseljene iz Kotora, i s njim imala dvanaestero djece. Pjesništvom se vjerojatno počela baviti još u mladosti, ali ono što je sačuvano potječe tek iz vremena nakon njezine šezdesete godine života. Od njezina književnog rada sačuvala su se samo dva slobodna prijevoda s talijanskoga: popijevke isusovca Girolama Torniellija u čast blagdana posvećenih Bogorodici i Muka Isukrstova, prepjev oratorija La Passione di Gesù Cristo, Signor nostro  Pietra Metastasija. Marija Bettera-Dimitrović, umrla je u rodnom Dubrovniku, 28. ožujka 1765. godine. (8) 

Na današnji dan, 19. srpnja 1841. godine, u Dubrovniku je rođen liječnik Jakov Gjivanović (Đivanović). 1883. izdao je svoje prvo djelo O kužnim bolestima za općine i narod. Njegovo glavno djelo Brodarska higijena prva je takva knjiga na hrvatskom jeziku i na nekom slavenskom jeziku uopće, a 60 godina bila je i jedini hrvatskim jezikom pisani priručnik o pomorskoj higijeni. Bio pokrajinski liječnik u Blatu na Korčuli i Dubrovniku 1871–82. i istodobno suplent na dubrovačkoj gimnaziji. Za bosansko-hercegovačkog ustanka 1875–78. organizirao je u lazaretu na Pločama i u Ježevici medicinsku skrb za izbjeglice i ranjene pobunjenike, te pritom i sam obolio od pjegavog tifusa. (9)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju, 19. srpnja ratne 1992. godine, na dubrovačkom području jutro je bilo mirno, a onda je otpočeo napad. *Od 10.30 sati, iz Trebinja i iz okupiranih Konavala, otvarana je vatra po Župi dubrovačkoj. HV je snažno odgovorila na napad. *Napad je prestao između tri i četiri sata, at je znak za prestanak opće opasnosti oglašene na početku napada, ali nedugo zatim započeo je i novi, još intezivniji napad, a potom je u *18.45* sirena ponovno oglasila znak opće opasnosti. Napad je opet bio usmjeren na uže gradsko područje, a posebno prema Svetom Jakovu i Pločama, koji su još jednom trpili jake neprijateljske udare, a nije pošteđena ni povijesna gradska jezgra. Pričinjene su nove štete i nova razaranja. **Tog dana, 19. srpnja 1992. godine, poginuo je pripadnik 1. brigade ZNG-e, Mladen Fiolić.** (10) 

Izvori i literatura:

(1) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI

(2) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 111

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Žičara_Srđ

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

* LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 123

**http://citywallsdubrovnik.hr/sanacija-krunista-mincete/

(5) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI

(6) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 149,150

(7) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 111

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Žičara_Srđ

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Miljenko Foretić (1983)

(9) HBL - Nenad Kostović, Köln-Holweide i Roman Jelić (1998)

(10) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 223

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 561

** VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 20.09.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. rujna 1303. godine, prvi put se spominje Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, u zaključku Velikog vijeća. (1) Na današnji dan, 20. rujna ...

Gradoplov
Četvrtak, 21.09.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 22.09.2017. 08:20 - 08:35

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 19.09.2017 08:20

Utorak, 19.09.2017 08:20

Ponedjeljak, 18.09.2017 08:20

Ponedjeljak, 18.09.2017 08:20

Nedjelja, 17.09.2017 08:20

Nedjelja, 17.09.2017 08:20

Subota, 16.09.2017 08:20

Subota, 16.09.2017 08:20