Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 15. srpnja 1901. godine, svečano je otvorena Uskotračna pruga Mostar – Dubrovnik. (1) Na današnji dan, 15. srpnja, iste 1962. godine, započeo je redoviti domaći i međunarodni promet u Zračnoj luci Dubrovnik. (2) Na današnji dan, 15. srpnja 1881. godine, preminuo je bibliofil, kulturni djelatnik i franjevac Ljudevit Ćurčija. (3) Uz dan. dan, u katol. kal. upisana su imena: Bonaventura, Dobriša i Vladimir. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Dubrovačka spisateljica XVI. st., Marija Gundulić,  udana Gučetić, supruga je filozofskog pisca Nikole Vitova Gučetića. Povijesno je zanimljiv i znakovit njen predgovor prirodnoznanstvenom djelu svog supruga, Rasprava o Aristotelovoj meteorologici (Discorso sopra le metheore d’Aristotele). Predgovor je posvećen Cvijeti Zuzorić, a posveta je datirana u današnji dan,  15. srpnja 1582. godine. U njoj hvali Cvijetinu ljepotu i duševne osobine te ženski rod uopće, tvrdeći da su žene sposobnije od muškaraca za intelektualne poslove, potkrepljujući svoje tvrdnje primjerima čuvenih žena antičke Grčke i Rima, a na kraju hvali i neke Dubrovkinje (Margaritu Menčetić kao primjer učene i umne žene). *No, ta je knjiga, 1582. g., kako je kasnije ustanovljeno, upravo zbog Marijinog teksta cenzurirana, pa joj je prvo izdanje bilo nanovo presloženo i tiskano u dva izdanja (1584. i 1585). Srećom, sačuvana je cenzurirana, ali i necenzurirana verzija tog dobro sročenog proznog teksta, u kojem se Marija Gundulić, gnjevno, neuvijeno i posve izravno obara se na dubrovačke zavidnike i dubrovački establishment, zbog čijih je kleveta Cvijeta bila prisiljena napustiti Dubrovnik.* Kao lik-govornik Marija Gučetićpojavljuje se, zajedno s Cvijetom, u filozofskim dijalozima svojeg supruga. (5) 

Na sjednici održanoj, 15. srpnja 1766. godine, dubrovački Senat odlčio je da se majstoru uraru Giuseppeu Mazzariju povisi dnevna plaća s 4 dubrovačka dinara (što je deseti dio dubrovačkog dukata) na 5 dinara. Majstor Mazzari izradio je sat-orlodžije na zvoniku kneževa dvora. Spomenimo da se on prvo obvezao napraviti sat u sobi preuvišenog Kneza, ali je naknadno odlučeno da se, kao što je bio običaj i u drugim javnim dvorovima napravi sat na zvoniku Dvora. (5a) 

Početkom zadnjeg desetljeća 19. stoljeća Dubrovnik je bio povezan s ostalim krajevima bivše Austro–Ugarske isključivo pomorskim i cestovnim putem. Tih godina bilo je vrlo burno na Balkanu. Unutrašnja kriza zahvatila je Tursku, postojala je opasnost da Austro-Ugarska zarati s Crnom Gorom te je vojni vrh iz Beča razmatrao mogućnost dopremanja materijala i vojnih trupa u austrougarsku vojnu luku u Kotoru. Tako se 1896. počelo razmišljati o gradnji željezničke pruge s odvojkom za Dubrovnik. Dubrovčani su se posebno veselili predstojećoj izgradnji jer bi luka Gruž dobila poseban značaj u trgovačkom i putničom smislu. Svečanost otvaranja željezničke pruge održana je, na današnji dan, 15. srpnja 1901. godine, kada se okupilo 4 do 5 tisuća ljudi koji su ispratili prvi vlak koji je napustio željezničku stanicu na Kantafigu. 75 godina poslije, u noći sa subote  na  nedjelju,  29.  i  30.  svibnja 1976., Dubrovnik se oprostio sa željeznicom i među Dubrovčanima popularno zvanim »Ćirom«. (6) 

Promjena ratne sreće na svjetskim ratištima i sve češći glasovi o partizanskim uspjesima, vjerojatno su utjecali da je u trećoj godini postojanja Nezavisne Države Hrvatske stega vlasti ipak malo popustila, pa su se vlasnici dubrovačkoga „Tonkina“ usudili odbiti dodatni zahtjev gradskih vlasti za svečano obilježavanje jednog takvog događaja kao što je Poglavnikov rođendan.Svjedoči o tome list "Hrvatska" 16. srpnja, u kojem se navodi da se prethodnoga dana, na današnji dan, 15. srpnja te 1944. godine, zbog navodne nestašice struje nije mogla održati predstava povodom Poglavnikovog rođendana. Naime, u dvorani Gradskog slikokaza trebala se održati bezplatna slikopisna predstava za mladež i radnike sa slikopisnim tjednicima, koju je na razpolaganje dala Izpostava glavnog ravnateljstva za promičbu NDH. Tekst na 3. stranici 77. broja lista "Hrvatska" 16. srpnja 1944. godine: „NAJPRIJE ZARADA, navodi: Dubrovnik, 15. srpnja. Jučer poslije podne povodom rođendana Poglavnika imala se u dvorani Gradskog slikokaza održati jedna bezplatna slikopisna predstava za mladež i radnike sa slikopisnim tjednicima, koja je slikokazu stavila na razpolaganje Izpostava glavnog ravnateljstva za promičbu. Međutim kako se poslije podne radi nestašice struje nije mogla održati ova predstava, zatraženo je od vlastnika slikokaza, da se ista održi na večer. Od strane vlastnika to je uzkraćeno, valjda da ih ne prikrati u zaradi.“(7) 

Brzi razvoj turizma krajem pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća uvjetovao gradnju suvremenije zračne luke za narasle potrebe sve brojnijih stranih i domaćih putnika. Izgradnja na lokaciji između Čilipa i Močića u Konavlima započeta je 9. svibnja 1960. Dvije godine poslije, 15. svibnja zračna luka puštena je u promet za čarter-letove, a na današnji dan, 15. srpnja, iste 1962. godine, započeo je redoviti domaći i međunarodni promet. (8) 

Na današnji dan, 15. srpnja 2016. godine, stećci na lokaciji Crkve sv. Barbare u selu Dubravka u Konavlima upisani su na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom u Istanbulu u Turskoj, Republika Hrvatska je 15. srpnja 2016. godine upisala, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci - srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Među 28 nekropola, koje su odlukom Odbora za svjetsku baštinu upisane na Popis svjetske baštine su i dvije iz Hrvatske, s lokacija u Konavlima i Cisti Provo. Crkva sv. Barbare u selu Dubravka jedna je od najstarijih crkvica u Konavlima, a uokolo nje se nalazi najveće sačuvano srednjovjekovno  groblje u Konavlima. Ovdje je utvrđeno postojanje 104 stećka, od čega 94 cjelovita i 10 ulomaka, a po tipografiji 69 ploča i 35 sanduka. Vrijednost stećaka kao kulturne baštine i njihovog turističkog potencijala prepoznala je i Regionalna razvojna agencija DUNEA, koje je od 2011. do 2014. godine provodila projekt 'HERCUL – valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu'. U sklopu projekta je oformljena i Staza stećaka, turistička ruta u koju je uključeno 19 lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od Neretve, preko Dubrovačkog primorja do Konavala, među kojima je i nova UNESCO-va lokacija u našoj županiji - Crkva sv. Barbare. (13)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 15. srpnja 1806. godine u rodnom Dubrovniku umro je hrvatski prosvjetiteljski pisac Tomo Basiljević (Bassegli). Bio je profrancuski orijentiran, a i pisao je uglavnom na francuskome, u duhu prosvjetiteljstva, ponajviše pod utjecajem Voltairea, Rousseaua i Montesquieua. Njegovi spisi (filozofski, fiziokratski, sociološki i politološki traktati) ostali su u rukopisu, kao i Florilegium, zbirka vlastitih i tuđih misli. (9) 

8. prosinca 1818. godine, u Dubrovniku je rođenbibliofil, kulturni djelatnik  i franjevac Ljudevit (Alojzij, Lujo, Ivan) Ćurčija. Srednju školu završio u dubrovačkih pijarista, filozofiju studirao u Zadru, teologiju pri franjevačkom bogoslovnom učilištu u Dubrovniku. God. 1839. stupio među franjevce, 1841. postao svećenikom. U Dubrovniku obavljao službe tajnika provincije, definitora i samostanskog starješine, tajnika biskupa Tome Jedrlinića te profesora fizike i matematike u gimnaziji. God. 1853. izabran za provincijala (1853–56), a u rujnu 1853. papa Pio IX. imenuje ga biskupom u Lješu (Lezhë) u Albaniji. Od 1859. bio biskupom u Skadru, a 1866. imenovan je naslovnim nadbiskupom Irenopolisa sa službom apostolskog vikara za vjernike zapadnog obreda u Egiptu. Od rujna 1866. apostolski je delegat i za vjernike istočnog obreda u Egiptu i Arabiji, ali je na vlastitu zamolbu 1881. razriješen tih dužnosti. Vračajući se u domovinu brodom »Messageries« od Aleksandrije u Napulj, iznenada je umro, na današnji dan, 15. srpnja 1881. godine, a tijelo mu je, prema običaju, bačeno u more. — 1838. sastavio je katalog knjiga Knjižnice samostana Male braće u Dubrovniku, darovavši joj i sâm 86 knjiga. God. 1851. dubrovački biskup šalje ga službeno u Rim, pa je tom zgodom po Rimu vodio Ljubomira Nenadovića i vladiku Petra Petrovića Njegoša. Za biskupovanja u Albaniji podignuo je više osnovnih škola, osnovao sjemenište u Skadru, obnovio i izgradio nekoliko crkava i misijskih kuća. Kada je, 17. studenoga 1869. godine blagoslovio Sueski kanal pri otvaranju, odlikovan je velikim križem cara Franje Josipa I. te naslovom časnika francuske Legije časti. Papa Pio IX. imenovao ga je komornikom, asistentom papinskog prijestolja i rimskim plemićem. — Dokumentacija o Ljudevitu Ćurčiji čuva se u Arhivu Kongregacije za evangelizaciju naroda u Rimu, u samostanu Male braće u Dubrovniku te u arhivu vikarijata u Aleksandriji. Ostalo je sačuvano njegovo djelo Tridnevje na čast S. Vlasi biskupa i mučenika, dubrovačkoga parca i osobitoga odvietnika. Dubrovnik 1849. (10)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu, 15. srpnja ratne 1992. godine, poslije osam sati oglašen je znak za prestanak opće opasnosti. Iako su se povremeno čule udaljene eksplozije, uzbuna ipak nije oglašena. *U poslijepodnevnim satima nastavljeni su povremeni topnički napadi po položajima HV-a iz smjera Trebinja i okupiranih Konavala. Između 22.45 i 23.15 iz smjera Trebinja ispaljeno je više projektila prema Osojniku i Rijeci dubrovačkoj. Prije odlaska iz Dubrovnika, dr. Franjo Gregurić i dr. Davorin Rudolf obišli su položaje HV-a na prvim linijama obrane u Župi dubrovačkoj u pratnji zapovjednika južnohrvatskog bojišta generala Janka Bobetka.* (11) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pripadnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Njihova brojnost izravno svjedoči o težini ratnih događanja u Domovinskom ratu, o posebnoj važnosti pobjedonosne akcije oslobađanja hrvatskog Juga u drugoj polovici 1992. i značaju izlaska Hrvatske vojske na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske. Toga dana, 15. srpnja 1992. godine, poginuli su pripadnici 148. brigade HV-e: Slavko Lončarić, Miroslav Šoš, Željko Čejvanović  i Damir Biruš. (12) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 53,54,55

(2) http://www.portaloko.hr/clanak/pogledajte-kako-je-izgledala-zracna-luka-u-cilipima-nakon-otvaranja-daleke-1962-godine/0/60966/

(3) HBL Mijo Ivan Brlek (1993)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) HBL Dunja Fališevac (2002)

*http://www.matica.hr/vijenac/409/Jo%C5%A1%20jedan%20cvijet%20u%20Cvijetinoj%20kosi%20/

http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/722/Renesansa%20678-683.pdf

(5a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(6) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 53,54,55

(7) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.184,185

(8) http://www.portaloko.hr/clanak/pogledajte-kako-je-izgledala-zracna-luka-u-cilipima-nakon-otvaranja-daleke-1962-godine/0/60966/

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) HBL Mijo Ivan Brlek (1993)

(11) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 219

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 560,561

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262-

(13) http://www.rural-dubrovnik-neretva.hr/en/vijesti/32/stecci-upisani-na-unesco-vu-listu-na-popisu-i-lokacija-u-konavlima

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 20.11.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. studenoga 1365. godine, u dubrovački Statut unesena je zanimljiva odredba o oporukama, (1) a 20. studenoga te 1553. godine primljena je ...

Gradoplov
Utorak, 21.11.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 22.11.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 19.11.2017 08:20

Nedjelja, 19.11.2017 08:20

Subota, 18.11.2017 08:20

Subota, 18.11.2017 08:20

Petak, 17.11.2017 08:20

Petak, 17.11.2017 08:20

Četvrtak, 16.11.2017 08:20

Četvrtak, 16.11.2017 08:20