Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. srpnja 1915. godine, na pučini između Cavtata i Molunta, potonuo je brod talijanske ratne mornarice Giuseppe Garibaldi. (1) Na današnji dan, 17. srpnja 1986. godine u Dubrovniku je umro povjesničar i arhivist Vinko Foretić, dugogodišnji arhivist i ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku, autor knjige Povijest Dubrovnika do 1808, dosad najopsežnije i najpoznatije znanstvene obradbe dubrovačke povijesti. (2) Uz današnji dan, u kat. kal. upisana su imena: Branimir, Marina i Karolina. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Uoči rata između  hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Velikog i Mlečana za Dalmaciju, Veliko vijeće, na današnji dan,  17. srpnja 1357. godine, donosi odluku o utvrđivanju Dubrovnika i Stona, te postavljanju straža. Izuzevši navještenje rata, odobreno je povisivanje carina i uzimanje plaćenih vojnika, potom uzimanje novca depozita ostavština i raspisanje unutarnjeg zajma, i to sve uz odgovarajuće kamate. Isti dan Veliko vijeće zaključuje, da svi oni, koji duguju velikoj carinarnici ili carini voska, moraju vratiti dug do iduće subote pod kaznom globe od jedne četvrtine iznosa duga. (4) 

Nakon smrti Stjepana Tvrtka I. Kotromanića, u Bosni je na vlast došao kralj Stjepan Dabiša. Posebnom poveljom, na današnji dan, 17. srpnja 1392. godine, kralj Dabiša potvrdio je Dubrovniku njegove povlastice, izričito naglašujući da im potvrđuje sve uvjete, zakone i sloboštine što su ih prije dobili od gospode srpske i bosanske, kao i sve njihove povelje, pa tako i Tvrtkovu. Kralj ujedno ističe i obvezu Dubrovnika da i njemu plaća srpski svetodimitrijski dohodak, kao što ga je plaćao i kralju Tvrtku. (5) 

1403. godine zaoštrili su se odnosi Dubrovnika s bosanskim kraljem Stjepanom Ostojom, koji im je bio natrag oduzeo Primorje, zahtijevajući od njih da zbace vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskog kralja i prihvate bosansku. Dubrovčani nakon toga sve moguće poduzi­maju protiv Ostoje i Bosne ogledajući se na sve strane za saveznicima. Na današnji dan, 17. srpnja 1403. godine, Malo vijeće zaključuje da se izabere komisija trojice koja će predložiti načine raspravljanja i sporazumijevanja s Kotoranima, Turcima, Albancima i svakim drugim tko bi bio pogodan da s njime pregovaraju i sklope savez protiv Bosanaca, »naših glavnih neprijatelja«. Dana 27. srpnja šalju Dubrovčani zapovjednika Stona Pripka Butkova u Valonu da tamo s pomoću Mrkše, gospodara Valone, nastoji pribaviti potrebit broj Turaka za borbu protiv Bosne, a oni će mu zauzvrat dati razne olakšice u kupovanju soli na tržištu u Dubrovniku i Stonu. Naravno, nije se ovdje radilo o državnoj turskoj vojsci i turskoj državi kao takvoj, već o pribavljanju plaćeničke vojske.Ne znamo bijaše li to s time u vezi, ali krajem rujna i početkom listopada u Dubrovniku boravi poslanik turskog cara. Ipak, do novačenja Turaka u borbi protiv bosanskog kralja Ostoje nije došlo, jer su se prilike i bez toga okrenule znatno na štetu Ostojinu. (6) 

Dana 17. srpnja 1915. godine, na pučini između Cavtata i Molunta, šest milja daleko od obale, potonuo je brod Giuseppe Garibaldi, ponos talijanske ratne mornarice. Za vrijeme prvog svjetskog rata mora šireg dubrovačkog akvatorija bila su poprište pomorskih obračuna između Austro-ugarske, članice Trojnog saveza, i Italije, od 1915. godine članice sila Antante. Nakon što je u svibnju 1915. godine Italija objavila rat Austro-ugarskoj austrijska flota značajno je bombardirala talijanske priobalne gradove, a nakon što su im pokraj Palagruže potopili i podmornicu Talijani su odlučili uzvratiti. Tako je u predvečerje 17. srpnja velika grupa ratnih brodova pod zapovjedništvom admirala Trifarija isplovila iz Brindisija prema Dubrovniku. Cilj napada bila je strateški važna pruga koja je Boku kotorsku povezivala sa Mostarom i Sarajevom i koja je Austro-ugarskoj omogućavala nužno potrebnu komunikaciju sa južnim Jadranom gdje je bila stacionirana njihova mornarica. Konkretan cilj napada bila je željeznička stanica i pristanište u Gružu, ali i ona u Herceg Novom. Talijanska flota u ranim jutarnjim satima približavala se konavoskoj obali, ali dogodilo se da su primijećeni na oko 3 milje južno od Molunta i to sa osmatračnice na brdu Radoštak (1446 m) u Crnoj Gori. Zapovjedništvo u Herceg Novom odmah je tu vijest prenijelo podmornici U-4 pod zapovjedništvom Rudolfa Singulea koji je odmah krenuo s praćenjem predvodnika flote, oklopne krstarice Giuseppe Garibaldi. Nakon što su su uočili podmornicu došlo je do kratkog, ali intenzivnog obračuna u kojem je deblji kraj izvukao talijanski brod. U-4 pogodila ga je s dva torpeda sa 600 metara udaljenosti i to u sami centar broda napravivši veliku rupu zbog koje je Garibaldi za samo tri minute otišao na dno zajedno sa tijelima 53 mornara. Ostalih 525 uključujući i admirala Trifonija spašeni su. Ostatak flote odmah se vratio nazad u Italiju što je označilo veliku pobjedu Austro-ugarske mornarice i prekretnicu u cjelokupnom sukobu između ove dvije zemlje. Svjedoci nemilog događaja, Konavljani iz sela tzv. Donje bande, opisivali su nemile krikove talijanskih mornara, a također je ostala zabilježena približna lokacija potonuća što je bilo osobito važno za potragu za olupinom koja je organizirana gotovo stoljeće poslije. Naime, ronioci su je pronašli tek 2008. godine na čak 122 metra dubine. Time je Garibaldi postao najdublja olupina uopće u Jadranskom moru. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 17. srpnja 1961. godine, u Sarajevu je rođen akademski kipar  Josip Ivanović. Nakon diplome na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1988. godine, dolazi u Dubrovnik, gdje počinje njegovo stvaranje. Najčešći su mu motivi svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, poznat je i po posebnom načinu oblikovanja ženskih aktova. Međutim, najviše se ističe po tehnici izrade skulptura, mrvljenim staklom i umjetnom smolom, često s dodatkom boja. Radio je na obnovi crkve svetog Vlaha nakon srpskocrnogorskog napada na Dubrovnik. Izradio je veliki broj nagrada (filmskih, turističkih...), spomenika, kazališnih scenografija. Imao je preko pedest samostalnih i skupnih izložbi u četrdesetak gradova zemlje i inozemstva. O njegovu životu i radu snimljene su dvije dokumentarne emisije. (8) 

Na današnji dan, 17. srpnja 1986. godine u Dubrovniku je umro povjesničar i arhivist Vinko Foretić, dugogodišnji arhivist i ravnatelj Državnog (Povijesnog) arhiva u Dubrovniku. Vrstan poznavatelj arhivskoga gradiva, proučavao je poglavito prošlost Dubrovnika i Korčule, a znatne prinose ostvario istraživanjem opće hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti, proučavanjem života i rada Marina Držića te hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. *Foretićevo zanimanje za Dubrovnik ogledalo se u proučavanju njegove političke, gospodarske i široko shvaćene kulturne povijesti. Osvijetlio je veća razdoblja povijesti Dubrovačke Republike, pisao je također o prošlosti njezinih područja, o povijesnim svezama s hrvatskim krajevima od sjeverne Hrvatske do Boke kotorske, te s novootkrivenim zemljama, posebice američkim kontinentom. Kruna njegovih proučavanja jest Povijest Dubrovnika do 1808, prva i dosad najopsežnija i najpoznatija znanstvena obradba, s naglaskom na političkim sastavnicama, »reprezentativno djelo totaliteta njegova razvoja«. Napisao je oko 250 tematski raznolikih znanstvenih i stručnih radova. Dio njegovih napisa posvećen je arhivskoj problematici, u kojoj se, uz rad na sređivanju Dubrovačkog arhiva, osobito istaknuo na području izradbe arhivskoga zakonodavstva i u pitanjima restitucije dubrovačkoga gradiva. Vinko Foretić posmrtno je 1991. dobio Nagradu grada Dubrovnika za životno djelo. (9) 

Na današnji dan, 17. srpnja 1987. godine,  u Zagrebu je umro, ginekolog, povjesničar medicine i kulturni povjesnik Vladimir Bazala. Proučavao je pučku medicinu i nadriliječništvo, i zdravstvenu kulturu staroga Dubrovnika. Jedan je od osnivača Dubrovačkih ljetnih igara i zaslužan je za postavu Shakespeareova Hamleta na tvrđavi Lovrijenac.Između brojnih djela iz povijesti medicine u Hrvatskoj, povijesti hrvatske znanstvene baštine i hrvatskoga visokoga školstva, Vladimir Bazala izdao je i djela dubrovačkog povijesnog traga:Della peste e dei modi di preservarsene nella Repubblica di Ragusa (Dubrovnik), te Pregled povijesti zdravstvene kulture Dubrovačke Republike. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak, 17. srpnja ratne 1992. godine, oko sedam sati oglašen je prestanak opće opasnosti. No, i tijekom toga dana neprijatelj nije mirovao te je artiljerijski djelovao na dubrovačkom području. *Podgorički korpus iz okupiranih Konavala napao je Župu dubrovačku. U požaru u Kuparima osim šume izgorjela je i bivša Titova vila.* U Dubrovniku je boravio ministar zdravstva u Vladi Republike Hrvatske dr. Andrija Hebrang, a upućena su i dva apela protiv razaranja Dubrovnika. Jedan od njih generalnom direktoru UNESCO-a Federicu Mayoru uputila je hrvatska ministrica kulture i športa u Vladi RH, Vesna Girardi-Jurkić. Drugi je uputio naš poznati pijanist svjetskoga glasa i ambasador dobre volje pri Ujedinjenim narodima, Ivo Pogorelić, predsjedniku Vlade tzv. Savezne Republike Jugoslavije, Milanu Paniću, u kojem apelira da se zaustavi razaranje Dubrovnika. **U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je i stradalo više dubrovačkih branitelja. 17. srpnja 1993. godine na Pelješcu, kao pripadnik HRM-e nesretnim slučajem poginuo je Željko Baničević.** (11) 

Izvori i literatura:

(1) https://www.facebook.com/durepublika

Izvor: portal ronitisemora.com

(2) HBL Miljenko Foretić i Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (1998)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 26

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 168

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 186,187

(7) https://www.facebook.com/durepublika

Izvor: portal ronitisemora.com

(8) http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Ivanović

(9) HBL Miljenko Foretić i Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (1998)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Vladimir Dugački (1983)

(11) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 221,222

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 561

** VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50

VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -221- Željko Baničević

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 20.11.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. studenoga 1365. godine, u dubrovački Statut unesena je zanimljiva odredba o oporukama, (1) a 20. studenoga te 1553. godine primljena je ...

Gradoplov
Utorak, 21.11.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 22.11.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 19.11.2017 08:20

Nedjelja, 19.11.2017 08:20

Subota, 18.11.2017 08:20

Subota, 18.11.2017 08:20

Petak, 17.11.2017 08:20

Petak, 17.11.2017 08:20

Četvrtak, 16.11.2017 08:20

Četvrtak, 16.11.2017 08:20