Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. srpnja 1607. godine, u Dubrovniku je umro dubrovački pomorac, trgovac, bankar i dobrotvor Miho Pracat, koji je cjelokupno svoje bogatstvo ostavio Dubrovačkoj Republici, *a 167 godina kasnije 20. srpnja 1774. godine, rođen je Auguste Marmont, francuski general, čijim je dekretom o raspuštanju Dubrovačke Vlade i Senata, ukinuta je Dubrovačka Republika.* (1) Blagdan je svetog Ilije. Kao dan župe i svetkovina sv. Ilija slavi se u Osojniku, a ovog sveca slave i Čilipi/Uskopje; Mandaljena /Čibača, Maranovići/ Korita, Pločice/Poljica; Pridvorje/Lovorno, Putniković/Brijesta, Ston/Česvinica. (2) Blagdan sv. Ilije proroka / i Pracatove obljetnice, 20. srpnja, obilježavao kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Biserka, Margareta-Margarita i Aurelij. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Danas na blagdan sv. Ilije, dan je grada Metkovića. 20. srpnja, Blagdan svetoga Ilije proroka danas se slavi u deset župa Dubrovačke biskupije. U Osojniku kao dan župe, a na poseban način u duhu stoljetne tradicije u Dubi Pelješkoj gdje se u festi malobrojnim stalno nastanjenim Dubljanima pridružuju njihovi brojni rođaci iz iseljeništva. Svetoga Iliju po kojem je nazvano najviše pelješko brdo, jer mu je nekoć na samom 961 metara visokom vrhu bila podignuta već odavno srušena zavjetna crkvica, kao svog zaštitnika časte članovi planinarskog društva "Sveti Ilija" u Orebiću. (12) 

Nakon dviju važnih dubrovačkih isprava od 1. kolovoza 1235. iz kojih se može zaključiti kako toga dana Dubrovčani više ne priznaju mletačku vlast, već u siječnju 1236. Dubrovčani su poslali izaslanstvo u Mletke radi pregovora o ponovnom podvrgavanju, a u lipnju je sklopljen novi ugovor, potpuno jednak onome iz 1232. Važna je promjena u mletačkoj vlasti nad Dubrovnikom bila u tome što su nakon ovog ugovora mletački knezovi odlazili u Dubrovnik na dvije godine. Također je uveden običaj da knez osim zakletve mletačkom duždu zakletvu polaže i Općini Dubrovnika, obvezujući se da će pravedno upravljati po starim običajima Dubrovnika, braniti u svemu njegove probitke te skupa s vijećem i narodnom skupštinom raditi protiv zlih običaja a unapređivati dobre, dakako uz uvjet da je sve to u skladu sa zakletvom položenom mletačkom duždu. Prvu takvu sačuvanu zakletvu položio je knez Ivan Tiepolo, na današnji dan, 20. srpnja 1237. godine, a nalazi se u izvorniku u Dubrovačkom arhivu. Za Tiepolova kneževstva, koje traje do srpnja 1238, donijete su razne odredbe o zločinima i uvredama, ali one nisu sačuvane.  (5) 

Na današnji dan, 20. srpnja 1658. godine, priopćeno je činovnicima gradnje zidina, da za nasipanje i druge manualne poslove mogu upotrebljavati i vojnike. To ipak nije bilo prvi put da su se pri izgradnji zidina angažirali i vojnici, naime, već 11 godina ranije, 30. travnja, 1647. g., naređeno je, da se na traženje guvernera oružja i odjeli vojnika, koji su se svakih 15 dana smjenjivali na straži, stave za 15 slobodnih dana na raspolaganje nadstojnicima naoružanja i straža za radove na izgradnji zidina. Ti vojnici za svoj su rad trebali biti posebno nagrađeni sa po četiri groša na dan iz svote novca određene za utvrđivanja.  (6) 

Ispred ulaza u samostan sv. Dominika, na današnji dan, s prvim trenucima nedjelje 20. srpnja 2014. godine, dubrovački kantautor Ibrica Jusić obilježio je 50-tu godišnjicu održavanja svojih koncerata na skalinima dominikanskoga samostana. Tom prigodom prior p. Nikola Mioč uručio mu je prigodni dar i čestitao zlatni jubilej. Ibrica Jusić započeo je svoje koncerte 1964. godine na južnom portalu crkve koji je obnovljen i svečano otvoren 2007. godine. Obnovom mu je vraćen izvorni polukružni oblik stubišta umjesto dotadašnjeg jednokrakog.  (7)

Na današnji dan, 20. srpnja 2015. godine, na tvrđavi Lovrjenac održana je prva dramska premijera 66. Dubrovačkih ljetnih igara – predstava "Elementarne čestice" prema nagrađivanom romanu kontroverznog francuskog pisca i pjesnika Michela Houellebecqa, u režiji Ivice Buljana i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla. Roman, objavljen 1998. godine, i od tada mnogo puta uprizoren u više europskih zemalja, pisan je sirovim i brutalnim jezikom, nenadmašan u pogađanju bolnih mjesta i razotkrivanju same srži ljudskosti, i smatra se svojevrsnim esejom o kraju povijesti i potpunoj dekadenciji suvremenog društva. *Kontroverzna predstava , koja obiluje scenama nasilja, golotinje i seksualnim konotacijama došla je u fokus javnosti kada, zbog ranije iznošenih stavova autora prema muslimanima i islamu, zatražena sigurnosna procjena rizika izvođenja. Nakon što je MUP zaista utvrdio postojanje rizika, za sva okupljanja glumaca određeno je policijsko osiguranje, gledatelji su pri ulasku u tvrđavu Lovrijenac pregledavani, a brojne policijske snage nadgledale su pozornicu kao i prepuno gledalište.*  (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan,  20. srpnja 1607. godine, u 85. godini života u Dubrovniku je umro dubrovački pomorac, trgovac, bankar i dobrotvor Miho Pracat. Rođen je oko 1522. godine na otoku Lopudu, na kojem je u 16. stoljeću živjela četvrtina vlasnika dubrovačke trgovačke flote. Nakon očeve smrti Miho se bavio i bankarstvom i brodogradnjom. *Trgovao je s Turskom i zapadnom Europom, što mu je donijelo veliko bogatstvo. *Imao je 15 imanja na Lopudu, u Gružu i u predgrađu Dubrovnika. Bio je pobožan čovjek, pa je velike svote novca davao u humanitarne svrhe. Pomogao je gradnju crkve na Dančama i dviju crkava na Lopudu, potpomagao dubrovačke franjevce i otkupljivao kršćane koje su Osmanlije odveli u ropstvo. U oporuci je svo svoje veliko bogatstvo ostavio za dobrotvorne svrhe (za razvoj bolnica, bratovština, pomoć siromasima, te za otkup zarobljenih građana Dubrovačke Republike), pa su mu Dubrovčani, 1638. g. u znak zahvalnosti podigli spomenik u atriju Kneževa dvora, gdje i danas stoji. Tako je Miho Pracat postao jedini pučanin, kojemu su u Dubrovačkoj Republici u tisućljenoj opstojnosti podigli spomenik.*  (9)

Na današnji dan, 20. srpnja 1774. godine, u Châtillon sur Seine rođen je Auguste Marmont, francuski maršal, koji je 31. I. 1808. godine proglasio aneksiju Dubrovačke Republike. Od 1806. bio je vojni zapovjednik Dalmacije. Nakon borbi protiv Rusa i Crnogoraca oko Dubrovnika 1807. dobio je titulu duc de RaguseU vrijeme kada je on bio generalni guverner Ilirskih pokrajina (1809–11). u Dalmaciji su građene ceste, uvođen je hrvatski jezik u škole i unaprjeđen sustav školstva. O ratovanju i upravljanju u Dalmaciji i Ilirskim pokrajinama pisao je u putopisnom djelu Putovanje maršala, vojvode od Dubrovnika (Voyage du maréchal duc de Raguse,I–V, 1837–38), i u Memoarima maršala Marmonta, vojvode od Dubrovnika (Mémoires du maréchal Marmont duc de Raguse, I–IX, 1857).  (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak, 20. srpnja ratne 1992. godine, u *8 sati* oglašen je prestanak opće opasnosti, koja je bila na snazi od prethodnog dana. *U 10 sati dogovoren je prekid vatre sa zapovjedništvom vojske SR Jugoslavije uz posredstvo koordinatora promatračkih misija EZ-a u Herceg-Novom i Dubrovniku, pukovnika Davida Hepburna.* Blagdan je Svetoga Ilije, koji simbolizira vrhunac ljeta, temperatura je sasvim podnošljiva, zapisao je uz današnji datum 1992., Ivo Stjepović u knjizi "Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti". (11) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 63

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 188

(7) http://www.dominikanci.hr/index.php/9-vijesti/vijesti1/1882-nikola-mio-prior-samostana-estitao-ibrici-jusiu-zlatni-jubilej

(8) http://www.journal.hr/elementarne-cestice-66-dubrovacke-ljetne-igre/

*http://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/premijera-kontroverznih-elementarnih-cestica-u-dubrovniku-predstava-govori-o-nasoj-suvremenosti---393843.html

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Miho_Pracat

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 223

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 562

(12) Radio Dubrovnik, Joško Jelavić

style='font-size:14.0pt;line-height:115%;font-family:"Times New Roman","serif"'>** VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 20.09.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. rujna 1303. godine, prvi put se spominje Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, u zaključku Velikog vijeća. (1) Na današnji dan, 20. rujna ...

Gradoplov
Četvrtak, 21.09.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 22.09.2017. 08:20 - 08:35

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 19.09.2017 08:20

Utorak, 19.09.2017 08:20

Ponedjeljak, 18.09.2017 08:20

Ponedjeljak, 18.09.2017 08:20

Nedjelja, 17.09.2017 08:20

Nedjelja, 17.09.2017 08:20

Subota, 16.09.2017 08:20

Subota, 16.09.2017 08:20