Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je sv. Marije Magdalene: koji se 22. srpnja, obilježavao kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. *Danas ovu sveticu u župama dubrovačke biskupije kao svetkovinu i Naslov župne crkve slave: Banići, Mandaljena i Putniković, a slave je i : Čilipi/Močići, Majkovi; Ponikve/Zabrđe. (1) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marija Magdalena, Manda, Alenka, Lenka i Filip. (2)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Čim je Dubrovnik došao u posjed Stona i Stonskog rata-Pelješca, dubrovačka vlada činila je sve da Ston i Pelješac ostanu zauvijek u njezinim rukama i zaštiti tako udaljeno i izloženo područje.Dubrovačka Republika dala se na utvrđivanje Prevlake, podizanjem čvrstog zida od jednog do drugog kraja Prevlake, po obroncima brda Pozvizd.  Odbačen je projekt pretvaranja poluotoka u otok prokapanjem kanala na Prevlaci, o čemu je raspravljala je dubrovačka vlada na današnji dan, 22. srpnja 1326., dakle u vrijeme kad Pelješac još nije bio službeno urukama Dubrovnika. Ali istovremeno je postavljeno i alternativno rješenje: “ili utvrditi zidom i drugim utvrđenjima”. Izgleda da je već tada odbačen, kao preveliki zalogaj, projekt prokapanja kanala, pa je tada, 1333. g., bez predomišljanja prihvaćena druga alternativa. Radilo se bez predaha i u vrlo teškim uvjetima. Nadzornici radova, dubrovačka vlastela, obilazili su radilišta oboružani ako ne bičem, a ono svakako neprikosnovenim autoritetom iza kojega su stajale kazne i tamnice. Krajem rujna ili početkom listopada 1333., osmorici kamenara bilo je svega dosta. Ljutito su odbacili dlijeta i čekiće, okrenuli leđa brdu Pozvizdu i poletjeli prema moru da se negdje ukrcaju na brod koja će ih odvesti u Dubrovnik, ne osvrćući se na pozive nadzornika neka se vrate. I došli su u Dubrovnik, ali ne u svoje krevete da se odmore, nego u tamnicu. Kako se dogodilo i tko im je pomogao da se izvuku iz dobro čuvanih dubrovačkih tamnica, ostaje nepoznato, ali se zna da 13. listopada 1333. godine, više nisu u rukama vlasti. Jer toga se dana pojavljuje pet jamaca koji na sebe preuzimaju obvezu da će iz tamnice odbjegle kamenare predvesti knezu, ili će za njih platiti novčanu kaznu na koju budu osuđeni. Što je bilo dalje, iz dokumenata se ne vidi, ali se najvjerojatnije osam meštara kamenara ponovno našlo na stonskom zidu i nisu bili prestrogo kažnjeni, jer su majstori njihove struke u to vrijeme bili više nego potrebni. (13) 

Pojedini su Dubrovčani bili na uglednim položajima i u kontinentalnoj Hrvatskoj i u Ugarskoj, pa tako i braća Andrija i Petar Gundulić, koji više puta vrše razne funkcije u svom zavičajnom gradu, također odlaze i na ugarski kraljevski dvor kao njegovi članovi. Dubrovačka vlada ih i tada drži svojim građanima te od njih, kao uglednih ličnosti na dvoru, traži stanovite usluge i zahtijeva da se u prvom redu smatraju Dubrovča­nima, te im prigovara ako u tome pogriješe. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik držao je Andriju i Petra svojim službenicima, bili oni na dvoru u Ugarskoj ili u Dubrovniku, te ih je u tom smislu i nagrađivao. Ponekad on godišnji tribut od 500 zlatnih forinti, što mu ga Dubrovnik plaća kao ugarsko-hrvatskom kralju, prenosi na njih. Tako je bilo i 1372, kada je odredio da dubrovačka vlada tribut isplati Andriji kao njegovu plaću. Iz kraljeva dopisa, na današnji dan, 22. srpnja 1373. godine, upućenog dubrovačkoj vladi, vidimo da je on i prije 1372. taj tribut prenosio i na Petra Gundulića. Sada pak kralj zahtijeva da se tribut isplaćuje Petru sve dok je u njegovoj službi.Proturječje u ličnosti Petra Gundulića, s jedne strane kao kraljeva službenika i pouzdanika, a s druge kao predstavnika Dubrovačke Općine, unatoč tome što je to bio jedan od rijetkih primjera da se ugarsko-hrvatski kralj umiješao i u unutrašnje prilike Dubrovnika, nije dolazilo do značajnijeg izražaja jer su se obje uloge stjecajem prilika dopunjavale. (3)

Trodnevna proslava otkrića Gundulićevog spomenika 1893. bila je najveća hrvatska nacionalno-politička i kulturna festa Dubrovnika 19. stoljeća, ali i svečanost obilježena vrlo izoštrenim nacionalno-političkim odnosima. Tako su tijekom otkrića spomenika zabilježeni provokativni povici: “Slava srbskomu pjesniku!”, a s druge strane tisuće hrvatskih grla s oduševljenom je klicalo: “Slava hrvatskom pjesniku Gunduliću!” *Još dugo nakon Gundulićeve proslave srpski listovi "Dubrovnik" i "Srpski glas" pokušavali su dokazivati kako je proslava bila triumph Srba, da je hrvatska misao u Dubrovniku uzdrmana, te da je cijela proslava ispala u Srpskom duhu. "Crvena Hrvatska", u svom broju na današnji dan, 22. srpnja 1893. godine, odgovara na te neistine, prilogom iz također srpskog lista "Zastava" u kojem se navodi: "Nastala je živahnost, veselje i valja istinu reći, Hrvati su bili u dosta pretežnom broju. Uvečer bijaše u pozorištu predstava. Tamo su Hrvati tijumfirali. Pjevali su hrvatske pjesme i svak se je divio hrvatskim pjevačima. U ponedjeljak dočekivali su se seljaci iz dubrovačke okolice sa svojim barjacima. Mnogo ih je došlo. Preko 3.ooo i svi u hrvatskim trobojnim vrpcama. Ovo je na nas učinilo nemili utisak. Ne mrzimo Hrvate, sli smo Srbi".* (4) 

Na današnji dan, 22. srpnja 1926. godine, u Dubrovniku je započeo četvreodnevni, veliki kongres Hrvatskog Katoličkog Narodnog učeništva. Grad sv. Vlaha, s organizacijskim odborom na čelu s biskupom Josipom Marcelićem, učinio je sve da sudionici kongresa dožive Grad onako kako je izgledao za vrijeme slavne Dubrovačke Republike. Za 550 uglavnom gostujućih sudionika kongresa, uz svečane svete mise, u duhu katoličkog pokreta, organiziran je program u Bondinom kazalištu i druge programi manifestacije vjere, kao i izleti brodom u Cavtat, Srebreno, Kupare, te Trstano i Lopud. Sam Kongres zaključen je 25. srpnja, a na njemu donesene rezolucije imale su velikog odjeka na dubrovačku katoličku omladinu i na daljnji razvoj katoličke i hrvatske misli među mladima Dubrovnika. (5)

Medicinska škola Dubrovnik, srednja škola u Dubrovniku osnovana je na današnji dan, 22. srpnja 1959. godine. Nalazi se u Ulici Baltazara Bogišića 10. Zgrada joj je izgrađena 1964. Ima smjerove farmaceutski tehničar/tehničarka, medicinska sestra/tehničar opće njege, medicinski kozmetičar/kozmetičarka, fizioterapeutski tehničar/tehničarka i sanitarni tehničar/tehničarka. Medicinska škola Dubrovnik jedina je dubrovačka srednja škola koja ima petogodišnji smjer (medicinski tehničar/tehničarka). (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. srpnja 1925. godine, u pelješkom mjestu Oskorušno rođen je, nastavnik fizike i matematike, te tehničkog odgoja, i prvi TV dopisnik u Dubrovniku, Marijo Šundrica. Dubrovnik sa svojim područjem uključen je u informativni program televizije puštanjem u rad relejne stanice - repetitora na Srđu - 30. svibnja 1965. godine. Od tada, sljedeće četiri godine, do raspisivanja natječaja za otvaranjem mjesta stalnog dopisnika-snimatelja u Dubrovniku 1. rujna 1969. godine, Mario Šundrica radio je kao honorarni dopisnik, i prvi filmski kroničar u našemu gradu. U početku je bio novinar, snimatelj, tonac i osvjetljivač. Trajalo je to sedam godina. Poslije se osniva TV centar, koji se smješta u Vili Čingrija 1978. godine, , a osim Marija Šundrice ekipu čine novinar Baldo Čupić, tonski tehničar Ante Peruča, osvjetljivač i vozač Slobodan Božanić, tajnica najprije Mila Miličić, pa Neda Bilopavlović. Punih 20 godina, Mario šundrica je kao novinar u dubrovačkom dopisništvu pratio sve važnije događaje u Gradu i okolici. Mario Šundrica preminuo je 18. travnja 2001. godine. (14) 

Na današnji dan, 22. srpnja 1958. godine, u Čilipima jerođen Pero Bjelokosić, kuhar, trajno nastanjen u Čilipima, obolio i umro 27. listopada 1996. godine u Dubrovniku, kao pripadnik 163. brigade HV-e.(7) 

Na današnji dan, 22.srpnja 1980. godine, umro je Ivo Labaš, jedan od onih posebnih dubrovčana, bez kojih Dubrovnik ne bi bio Dubrovnik. Naime, Ivo Labaš napustio nas je 1980., no ostao je trajno u sjećanju mnogim naraštajima Dubrovčana koje su zabavljale njegove vesele ludorije. (8) 

Na današnji dan, 22. srpnja 1987. godine,  u rodnom Dubrovniku umro je scenograf, jedan od osnivača Dubrovačkih ljetnih igara Miše Račić. Scenografijom se bavio od 1943. u Dubrovniku u Hrvatskom državnom kazalištu za primorje, od 1945. u Kazalištu Marina Držića, a od 1954. u Dramskom kazalištu »Gavella«. Značajan je njegov doprinos ambijentalnomu kazalištu, a istaknuo se realističkim rješenjima prostora izraženima tradicionalnom arhitektonskom formom, u brojnim povijesnim ostvarenjima dramskog programa DLJI. Važniji radovi: Plakir (Marina Držća), Ribarske svađe (Carlo Goldoni), Robinja (Hanibal Lucić), Scapinove spletke (Molière), Svršetak igre (Samuel Beckett), Na taraci (Ivo Vojnović), Aretej i Kristofor Kolumbo (Miroslav Krleža), Glorija (Ranko Marinković). (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Početkom oružanih sukoba 1991. godine, na dubrovačkom području, u sastavu 116. brigade ZNG-e s pripadnici­ma Odreda Narodne zaštite i drago­voljcima, bilo je ukupno od 700 do 750 branitelja. Istodobno, od topničkog na­oružanja malobrojne snage obrane Du­brovnika imale su svega tri minoba­cača od 120 mm, sedam topova od 85 mm i 76 mm - ZIS, od kojih je samo je­dan imao ciljničke sprave. Dubrovački branitelji nisu uspjeli pri­baviti značajnije količine nedostajućeg naoružanja ni nakon dvije uspješno iz­vedene akcije oduzimanja oružja iz voj­nih skladišta u Pločama. Prvu akciju, pod nazivom "Zbrojovka", izvršili su na današnji dan, tijekom noći 22. srp­nja 1991. godine, pripadnici 4. brigade ZNG iz Kaštela, prema planu Zapovjedništva obrane Metkovića. Tom prigodom iz skladišta "Luka" u Pločama, bez ispa­ljenog metka, oteto je oko 2000 automat­skih pušaka češke proizvodnje i više od 120 tona municije, koja se nalazila u tranzitu, a bila je namijenjena za izvoz. Oružje je tijekom noći kamionima prebačeno u bazu 4. brigade koja je bila smještena u Resniku, a samo manji dio ostavljen je za potrebe obrane Metko­vića. (10) Oslobađanje privremeno okupiranog dubrovačkog područja pobjedonosno je završeno koncem listopada 1992. izlaskom naših snaga na međunarod­no priznate granice Republike Hrvat­ske, a izvedeno je nizom uspješno izve­denih operacija, od kojih su poseban značaj imale "Tigar" (od 01. do 15. srp­nja 1992.), "Oslobođena zemlja" (od 22. srpnja do 15. rujna 1992.) i "Oslobađa­nje Konavala" (listopad 1992.). Nakon akcije „Tigar" koja je uspješno završena pomicanjem crta obrane na sigurniju udaljenost od Dubrovnika, uslijedila je akcija "Oslobođena zemlja", kojom je osigurana potrebna dubina oslobođenog prostora i spriječeno mo­guće odsijecanje naših snaga. Akcija "Oslobođena zemlja"počela je na današnji dan,  22. srpnja 1992. godine i trajala je do 15. rujna 1992. (11) Današnji dan, srijeda, 22. srpnja te 1992. godine, poput prethodnog, a nakon niza dana uz neprijateljske napade, na užem području grada Dubrovnika, protekao je mirno. (12) 

Izvori i literatura:

(1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

* DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(2) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(3) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 299,300

(4) http://www.dulist.hr/na-danasnji-dan-otkriven-spomenik-gundulicu/251801/

http://www.dulist.hr/wp-content/uploads/2015/06/Otkrivanje-spomenika-Ivanu-Gundulicu-555x370.jpg

http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=42435#.VyU6WPmLSUk

http://blog.vecernji.hr/danijel-tatic/zasto-dubrovcani-nisu-i-ne-mogu-biti-srbi-6185

PIŠE: Danijel Tatić

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(5) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(6) http://hr.wikipedia.org/wiki/Medicinska_škola_Dubrovnik

(7) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -247-

(8) Vedran Benić – Emisija "Kad smo zadnji put bili mladi", radio Dubrovnika, 22. srpnja 2015. godine

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 21,22

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 46

(12) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 224

(13) (5) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 187,188

(14) Dubrovčani 20. stoljeća – Sonja Seferović

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 20.09.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. rujna 1303. godine, prvi put se spominje Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, u zaključku Velikog vijeća. (1) Na današnji dan, 20. rujna ...

Gradoplov
Četvrtak, 21.09.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 22.09.2017. 08:20 - 08:35

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 19.09.2017 08:20

Utorak, 19.09.2017 08:20

Ponedjeljak, 18.09.2017 08:20

Ponedjeljak, 18.09.2017 08:20

Nedjelja, 17.09.2017 08:20

Nedjelja, 17.09.2017 08:20

Subota, 16.09.2017 08:20

Subota, 16.09.2017 08:20