Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. srpnja 1718. godine, sklopljen je tzv. Požarevački mir, za Dubrovnik važan zbog određivanja statusa područja u dubrovačkom zaleđu. (1) Na današnji dan, 21. srpnja 2015. godine, koncertom Maksima Mrvice započelo je prvo izdanje glazbene manifestacije „Lokrumske večeri – glazba kraj mora“. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Lovro Brindiški, Danijel, Viktor, Danijela i Gabrijel. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 21. srpnja 1718. godine, u Požarevcu je sklopljenmirovni ugovor tzv. Požarevački mir, između Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva, kojim su završeni mletačko-turski (tzv. Drugi morejski rat ili Mali rat, 1714–18) i austro-turski rat (1716–18). Za Dubrovačku republiku ovaj je ugovor bio važan zbog toga što su Mlečani morali napustiti osvojeno područje u dubrovačkom zaleđu, odnosno u Hercegovini. Time su zapravo bile potvrđene odluke mira u Srijemskim Karlovcima 1699., kojima su Osmanskomu Carstvu bili prepušteni koridori radi razdvajanja teritorija Dubrovačke i Mletačke Republike: jedan prema zaljevu poluotoka Kleka južno od ušća Neretve (približno područje današnjega Neuma) i drugi, nešto uži (oko 3 do 4 km), uz potok Sutorinu na ulazu u Boku kotorsku. Mletačko-osmanska granica uspostavljena Požarevačkim mirom 1718. uglavnom je i današnja granica između Republike Hrvatske i BiH. (4) 

Jedan od najvećih umova 18. stoljeća, dubrovački i hrvatski matematičar, fizičar, astronom, filozof, i pjesnik Ruđer Josip Bošković, više je puta svoj domoljublje iskazao u osjetljivim diplomatskim misijama za Republiku. *Ruđerovu je pomoć tako Republika trebala 1756. kada je nekadašnji kapetan francuske mornarice u Dubrovniku Louis Viani gradio plovilo, zbog čega se Jadranom pronio glas da se na njihovu području grade brodovi protiv Engleza. Bilo je i drugih primjera, poput onoga nazvanog La Maire iz 1760. za Boškovićeva prvog boravka u Parizu, ili Ruskog ultimatuma iz 1771., te Dubrovačko-francuskog trgovačkog ugovora. No, prvi konkretni primjer diplomatskog djelovanja glasovitog Dubrovčanina u kontekstu međunarodnih odnosa druge polovice 18. stoljeća, je onaj iz 1755. godine.* **Naime, na današnji dan, 21. srpnja, te 1755. godine, dubrovački Senat uputio je Boškoviću u Rim pismo, koje započinje riječima: "Trud koji ste iskazali za interese domovine potiče na preporučiti se i Vama da svojom poduzetnošću pridonesete uspjehu jedne javne stvari od izvanredne važnosti". Premda je to pismo prvo zabilježeno svjedočanstvo o Boškovićevoj diplomatskoj ulozi za stvari Dubrovačke Republike, njegove uvodne riječi dokazuju da je slavni znanstvenik svojim očito i prijašnjim zalaganjem već stekao političko povjerenje rodnog grada. Predmet tog pisma doista je bio od "izvanredne važnosti" za Republiku, te je zahtijevao hitnu diplomatsku akciju. Naime, Senat izvješćuje Boškovića da "neki službenici Napuljskog kralja", kojima je na čelu tadašnji "guverner oružja napuljskog kralja u Dubrovniku" Pietro La Guardia – novače ljudstvo s teritorija Osmanskog Carstva u vojnu postrojbu pod nazivom "il regimento dei Macedoni". To je naravno ugrožavalo tradicionalno neutralni vanjskopolitički status Dubrovačke Republike, jer su novaci na putu za Italiju ukrcavani u dubrovačkoj luci. Senat je opravdano strahovao od turske odmazde, prisječajući se u pismu Boškoviću sličnih okolnosti koje su 1683. godine izazvale prijetnju osmanskog velikog vezira Kara Mustafe da će razoriti Dubrovnik. Da je ova diolomatska misija, u kojoj je Ruđer Bošković trebao pomoći o. Stayu u ishođenju Papine potpore, urodila plodom, može se zaključiti po tome što se nakon 1755. Dubrovčani više ne žale na "guvernera oružja", kao i po tome što ne postoji nikakva kasnija prijetnja ili prosvjed Visoke Porte zbog tog slučaja. (5) 

Čim je, na današnji dan, 21. srpnja 1806. godine, general Marmont stigao u Dubrovnik započeo je s pripremama reorganizacije vojske. Budući nije želio biti ovisan o isporukama hrane iz Italije, organizirao je dovoz mesa iz Bosne i žita iz Trsta. Opremio je više bolnica za ranjenike, dok je ranije postojala samo jedna, te je u tu svrhu rekvirirana zgrada dubrovačkog Colegium Ragusinuma. Pripremajući nove vojne operacije za svoju bazu je odabrao Dubrovnik. Počeo je utvrđivati Grad: na srđu je izgradio Fort Imperial, a na padinama Brgata manju utvrdu Delgog. Na otočiću Daksi postavljena je obalska baterija za obranu Gruža i Rijeke dubrovačke. Kasnije će se nastaviti graditi utvrđenja na Koločepu, Lopudu, rudi i Stonu. Uspostavio je dobre odnose s turskim agom u mostaru, pašom u trebinju i bosanskim vezirom. Sve je to trebalo pripremiti teren za osvajanje Boke Kotorske. (6) 

Otok Lokrum, u ljetnim danima 2015. godine, ponudio je iznimni glazbeni doživljaj, prvo izdanje glazbene manifestacije „Lokrumske večeri – glazba kraj mora“. Niz iznimnih glazbenih doživljaja biranih vrhunskih izvođača na jedinstvenom otoku na današnji dan, 21. srpnja, te 2015. godine, otvorio je pijanistički genij, najprodavaniji svjetski crossover pijanist, Šibenčanin Maksim Mrvica u pratnji svog benda. Sljedećeg dana koncert su održale Tri dive – neponovljive Gabi Novak, Tereza Kesovija i Radojka Šverko. Treće večeri, 23. srpnja, publika je imala priliku doživjeti nastup virtuoznog violinista Stefana Milenkovića koji je predstavio svoj Tango Compás project! U posebnoj atmosferi otoka Lokruma, u drugom ciklusu ove manifestacije organiziranom posljednih dana kolovoza doživljaj za pamćenje ljubiteljima glazbe ponudili su Massimo i Željko Bebek, zaključivši prvu sezonu manifestacije Lokrumske večeri – glazba kraj mora. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 21. srpnja 1811. godine, u Zagrebu je rođenhrvatski dramatičar, pjesnik, pripovjedač, kritičar, prevoditelj i kazališni ravnatelj iz ugledne grčko-cincarske trgovačke obitelji Dimitrija Demeter. S osloncem na klasicistički usmjerene njemačke poetike i s istaknutim pozivom na staru dubrovačku dramu, iz koje je za tu prigodu preradio Zorislavu Antuna Gleđevića pod naslovom Ljubav i dužnost, a Sunčanicu Šiška Gundulića kao Krvnu osvetu. (8) 

Na današnji dan, 21. srpnja 1841. godine, u rodnom Dubrovniku umro je odvjetnik, trgovac i pjesnik Rafo Andrović, autor biografije Luke Stullija, kojem je Urban Appendini posvetio svoju antologiju dubrovačkih latinista, a Ivo Vojnović ga spominje u Dubrovačkoj trilogiji. Bio je član rimske Arkadije, a kao istaknut frankofil dolaskom Austrije pao u nemilost. Pisao je prigodnice na talijanskom i latinskom namijenjene prijateljima i odličnicima. (9) 

Na današnji dan, 21. srpnja 1852. godine, u rodnom Dubrovniku umro je, pjesnik i pisac Baro Prospero Bettera. Dva puta bio državni tajnik Dubrovačke Republike. Po dolasku Austrijanaca u Dubrovnik sudjelovao je u akcijama za obnovu Republike. Kao republikanca vlasti su ga 1815. zatvorile. Ubrzo je pušten na slobodu; pomirivši se s novim prilikama, postao je vjerni austrijski podanik, te je bio tajnik i načelnik dubrovačke općine. Autor je mnogih prigodnih pjesama, te za potrebe vlastodržaca, spomenice (rasprave) o Dubrovačkoj Republici i njezinu ustroju, spisa koji je i danas vrijedan izvor o dubrovačkoj prošlosti. (10) 

Na današnji dan, 21. srpnja 1877. godine, u  Dubrovniku je rođen književnik s doktoratom na Pravnome fakultetu u Zagrebu Matija Lisičar. Zbirkom Pripovijesti (1910), s tematikom iz dubrovačkog i primorskoga života, uvrstio se među istaknutije noveliste hrvatske moderne. Matija Lisičar rođen je u  Dubrovniku 21. srpnja 1877. godine. (11) 

Na današnji dan, 21. srpnja 1967. godine, u Crvenom Grmu, (BiH) rođenje Ivica Matić, nastanjen u Dubrovniku, kao dragovoljac oginuo 23. listopada 1991. godine u Župi dubrovačkoj, prilikom izvršenja borbene zadaće. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Današnji dan, utorak, 21. srpnja ratne 1992. godine, nakon dugog niza dana uz neprijateljske napade, na užemm dubrovačkom području protekao je mirno. *Ipak, toga dana, 21. srpnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuli su pripadnici 148. brigade HV-e: Zoran Baričević i Dražen Marković.* (13) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(2) http://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/maksim-mrvica-21-srpnja-otvara-lokrumske-veceri-stefan-milenkovic-poziva-na-ples---393536.html

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) Strepan Špoljarić – Ruđer Bošković u službi diplomacije Dubrovačke Republike, str. 18,19,20

(6) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(7) http://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/maksim-mrvica-21-srpnja-otvara-lokrumske-veceri-stefan-milenkovic-poziva-na-ples---393536.html

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Miljenko Foretić (1983)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -108-

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 224

* VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 20.09.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. rujna 1303. godine, prvi put se spominje Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, u zaključku Velikog vijeća. (1) Na današnji dan, 20. rujna ...

Gradoplov
Četvrtak, 21.09.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 22.09.2017. 08:20 - 08:35

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 19.09.2017 08:20

Utorak, 19.09.2017 08:20

Ponedjeljak, 18.09.2017 08:20

Ponedjeljak, 18.09.2017 08:20

Nedjelja, 17.09.2017 08:20

Nedjelja, 17.09.2017 08:20

Subota, 16.09.2017 08:20

Subota, 16.09.2017 08:20