Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN-Na današnji dan, 17. kolovoza 1301. godine, prvi se put spominje prvi poznati dubrovački zdur trubač Matheus Preco. (1) Na današnji dan, 17. kolovoza 1936. godine, svoj trodnevni posjet Dubrovniku započeo je nesuđeni britanski kralj Edward VIII. (2) Na današnji dan, 17. kolovoza 1915. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski povjesničar i arhivist Bernard Stulli. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Miron; Hijacint; Slobodan; Ivana i Natalija. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Prvi poznati svirači dubrovačke kneževe kapele, jednog od najznačajnijih čimbenika glazbenog života starog Dubrovnika, bili su regrutirani iz redova gradskih glasonoša ili, kako su ih u Dubrovniku nazivali, zdura. Arhivski podaci nazivaju ih latinskim riječima preco i riverius. Po onda­šnjem običaju, glasonoša je, prije priopćavanja naredbe, pažnju građana svi­ranjem uz trubu svraćao na čin koji je imao obaviti. Prvi poznati dubrovački zdur trubač zvao se Matheus. On se prvi put spominje na današnji dan, 17. kolovoza 1301. godine, u vezi s izvikivanjem jedne odluke za koju je zabilježeno da ju je objavio Matheus Preco. God. 1302, 11. siječnja, u Malom vijeću izglasan je zaključak da se tom glasonoši povisi plaća za dva perpera godišnje uz obvezu da svira trublju po danu i po noći i kad god to bude potrebno. Zvanje zdura u Dubrovniku staro je koliko i položaj kneza. U statutu gra­đa iz godine 1272. donesen je i obrazac zakletve o vjernosti službe, točnosti iz­vršavanja naredaba i o  govorenju istine po kojem su se dubrovački zduri pri­mali u službu. Dužnost zdura bila je izvršavati naredbe kneza i njegovih zamje­nika, što se ogledalo u priopćavanju naredaba i zakona javnosti u gradu  i na teritoriju Republike, čuvanju povjerenih stvari i osoba, traženju dugova i obve­za  koje   su  građani  imali prema  državi.   Primali  su  plaću u  novcu  i naravi. *Prvi poznati svirači, osim već spomenutog Matheusa, bili su: Niccola Mathie de Pontignano i Angelus de Nei. Oni su bili 28. svibnja 1331. izabrani za trubljače »cum aliis instrumentis«. Vršili su i dužnost gla­sonoše, pa su uživali i neke njihove povlastice, kao npr. besplatno dobiva­nje dvaju odijela godišnje, novac za isplatu stanarine i drugo.* (5) 

Na današnji dan, 17. kolovoza 1372. godine, Veliko Vijeće, uz privolu puka donijelo je zaključak, prema kojem: „svaki Dubrovčanin, nečiji dužnik, mora odgovarati pred Sudbenim dvorom dubrovačkim, i od tada ne može ishoditi, sam ili po drugome, bilo kakvu ispravu od nekog vladara, koja bi ga abolirala od dubrovačkih zakona, pod prijetnjom kazne od stotinu zlatnih dukata u korist Općine dubrovačke. Tko odmah ne plati kaznu bit će bačen u tamnicu i u njoj zadržan sve dok ne plati kaznu. (6) 

Na današnji dan, 17. kolovoza 1464.godine, Malo vijeće zaključuje, da nadstojnici zidina pronađu i uzmu u službu dva plemića, kao nadglednike (soprastante) radova na zidinama, koji će uz naplatu od 4 groša na dan paziti, da radnici ne gube vrijeme, te dva puta dnevno obići i prebrojiti radnike. Istog dana je u Vijeću umoljenih zaključeno, da se podvostruče zidovi tvrđave Lovrijenac sa zapadne i sjeverne strane, sa zidom debelim oko 20 lakata (10,24 m), ili koliko bude potrebno, i da se produbi jarak, koji je pred tvrđavom. Recimo i to da, zapadni ugao te tvrđave stvarno ima zidove debele oko 12 m. (7) 

Osim u samom gradu Dubrovniku i u Stonu, i na istočnom području Dubrovačke Republike, u Konavlima, u ut­vrđenom Sokol-gradu (tvrđavi Soko), uvijek je uz vojnike bio i brijač-kirurg. Najpoznatiji i vjerojatno najsposobniji od njih je bio Marin Tavlija (Marinus Tavlia). Posebno se istakao u bitci 1471. g., u kojoj je njegovo ranarničko-liječničko umijeće došlo do punog izražaja, zbog čega je od vlade, na današnji dan, 17. kolovoza, te 1471. godine,  dobio priznanje i nagradu u iznosu od 50 perpera (20 per­pera za masti i lijekove, 30 perpera za trud).  Kada je došao u Dubrovnik, brijač-kirurg Marin je radio u uredu kacamorta, s godišnjom plaćom od 45 perpera. Bio je obvezan za vrijeme kuge liječiti »svakog kome je pomoć bila potrebna«. Po prirodi svoga posla brijači-kirurzi starog Dubrovnika, i općinski (salariati communis); i oni koji nisu na državnoj plaći, a i malobrojni nadriliječnici, međusobno su­rađuju, potpomažu se, dogovaraju. U XV stoljeću su udruženi u brijačko bratstvo pod imenom »Froternitas barberiorum«. Više ih pak veže vjerska osnova, a to se može zaključiti i po odluci da inovjernici ne mogu biti članovi bratstva. Ovo udruženje je vlada priznala 18. listopada 1452. g. (8) 

Na današnji dan, 17. kolovoza 1630. godine, primljena je nova odreba za čuvanje grada u slučaju, da se pojave oružani brodovi, sastavljena i predložena od gradskih provizora. Prema toj novoj odredbi, koja ne ukida onu od 1627., već je pooštrava i nadopunjuje, svaki put čim se vidi dolazak naoružanih brodova s koje god bilo strane, nadstojnici straža s pojačanjem određenim od Malog vijeća moraju se odmah uputiti na Lužu pod prijetnjom globe od 100 dukata za svakoga od njih i tamo moraju ostati, dok ne mine opasnost. Brodovi, duge lađe, filuge i čamci, koji se naoružavaju radi obrane luke, ne smiju se nikome dati za privatnu uporabu pod prijetnjom globe od 100 dukata i za onoga, koji je to dopustio, kao i za onoga, koji se time koristio. U slučaju da neki oružani brod izvrši kakvo nasilje protiv gradske luke ili nekog drugog dijela grada ili bude progonio neki brod, koji bi se htio skloniti u luku, zapovjednici tvrđava ovlašteni su da bez čekanja ikakve naredbe otvore topovsku vatru na napadača, ako prije toga ne dobiju neko drukčije naređenje. Povod toj strogoj odredbi bio je neprijateljski napad Mlečana na dubrovačku feluku, koji se dogodio 28. srpnja. (9) 

U 33. broju lista "Dubrovnik" objavljenom na današnji dan, 17. kolovoza 1907. godine, doznajemo da je te, 1907. godine vojna vlast unajmila dalmatinskom hotelskom društvu »Libuarnija« tvrđavu Lovrijenac, tobože za gradnju hotela. Na to je protestiralo Društvo za promicanje interesa Dubrovnika i tražilo, da se tvrđava njemu unajmi. I doista, na početku 1908. Liburnija je predala Lovrijenac dubrovačkom Društvu za promicanje interesa Dubrovnika. Kao zanimljivost spomenimo da je te 1908. godine, na molbu općine dopušteno otvaranje novih vrata iza grada, koja je narod pro­zvao »Buža«. Kod toga se nije ni najmanje pazilo ni na estetiku ni na sam povijesni  objekt, koji se otvaranjem tih vrata nagrdilo. Ako je već bilo potrebno otvoriti ta nova vrata, nije bilo potrebno, da ona budu tako velika, da budu šira za 1 m od vrata od Pila. S obzirom na to, da kroz ta vrata ne mogu ulaziti kola u grad bilo je dovoljno, da vrata budu široka 2, a ne 3 i pol metra. Ta ogromna vrata probijena su samo na glavnom gradskom zidu, dok je kortina predziđa jednostavno presječena. Tu grešku trebalo bi, estetike radi, što prije ispraviti, zapisao je Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika. (10) 

Gradska kavana uvijek je bila nezaobilazno mjesto svih uglednih gostiju koji su posjećivali Dubrovnik. Nije ju zaobišao ni nesuđeni britanski kralj Edward VIII., kad je sa svojom fatalnom ljubavi koja ga je stajala prijestolja – Amerikankom Wallis Simpson, desetak dana krstario uzduž Jadrana, od sjevera prema jugu, na kraljevskoj jahti „Nahlin“ koju su pratila dva razarača britanske mornarice. Edward je svoj trodnevni posjet Dubrovniku započeo na današnji dan, 17. kolovoza 1936. godine,  tijekom kojega je razgledavao dubrovačke spomenike, večerao uz glazbu u vrtu Hotela „Imperial“, bio u kupovini na Stradunu i na Pilama a iza ponoći, s pratnjom i u Gradskoj kavani. U jednom trenutku, uz glabu Valera u izvedbi Kur-orchestra, koji je svake večeri muzicirao u Gradskoj kavani, Kralj je s damom iz svog društva zaplesao skupa sa ostalim parovima. U nastavku zabave jednoj je dami ispao prsten i Kralj se sagnuo i tražio ga, ali ga nije našao. Tada je uskočio uvijek uslužni gospar Kiko, koji je bistrim okom odmah prsten našao i uz razgovor, smješak i uz poznatu dubrovačku manijeru predao prsten. Odlično zabavljajuć se Kralj je već u kasnu noć (oko 2 s.) u društvu svog pratitelja i jedna dame napustio Kafanu i ukrcao se na svoju 'Gondolu' venecijanskog stila i uz veslanje dvojice mornara, nakon male šetnje pošao na počinak, dok je njegova pratnja ostala još dugo u Kafani. (11) 

Ljeto 2015. pamtit ćemo po katastrofalnim požarima na jugu Hrvatske. Počelo je gorjeti na Korčuli, a potom i na Pelješcu. Unatoč nepristupačn terenom terenu, minama iz drugog svjetskog rata, vjetru promjenjivog smjera, gasitelji se požare gasili danima bez sna i odmora. Uz tri velika požara Smokvica, Trstenik i Ponikve, probleme su stvarali i manji. Od 18. srpnja do današnjeg datuma, 17. kolovoza 2015. godine, na Korčuli i Pelješcu izgorjelo je 4500 hetara - no nitko nije stradao, niti jedna kuća nije izgorjela. Svim malim ljudima koji su napravili veliko djelo, tradicionalno Udruga Ponos Hrvatske dodjeljuje godišnja priznanja za hrabrost i humanost. Uz Vatrogasnu zajednicu Dubrovačko-neretvanske županije za izniman trud i doprinos u gašenju požara na Pelješcu i Korčuli, s razlogom nagradu Ponos Hrvatske za 2015. godinu dobio je i Mate Jerković, poslovođa u pogonskom uredu HEP-a u Pijavičinom, koji je, zajedno s kolegama, svakodnevno radio u vatrenom okruženju. (12) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 17. kolovoza 1915. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski povjesničar i arhivist Bernard Stulli. Od 1949. bio je voditelj (od 1956. ravnatelj) Jadranskog instituta JAZU, a 1958–78. ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu. Proučavao je političku, gospodarsku, društvenu i pravnu povijest hrvatskih primorskih gradova, posebice Dubrovnika. Objavio je djela čiji je fokuš dubrovačka povijesna baština: Povijest Dubrovačke Republike (1989), Židovi u Dubrovniku (1989) i Studije iz povijesti Dubrovnika (2001). Ujedno se bavio problematikom talijanskog iredentizma i imperijalizma na Jadranu, talijansko-jugoslavenskim odnosima te južnoslavenskim pitanjem u Austro-Ugarskoj Monarhiji 1917–18. Prikupljao je i izdavao izvornu arhivsku građu, a svojom je djelatnošću postavio temelje arhivskoga zakonodavstva i suvremene arhivistike u Hrvatskoj. God. 1958. potaknuo je ponovno izlaženje Arhivskoga vjesnika. Jedan je od začetnika Pomorske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (1954–64). (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 17. kolovoza 1992. godine, poginuli su pripadnici 158. brigade HV-e: Frane Mihanović i Mario Milanović, dok je na današnji dan 1995. godine poginuo pripadnik 115. brigade HV-e,Marijan Jonjić. (14) Toga dana, 17. kolovoza 1995. godine, trebinjski Srbi projektilima su tukli civilne i gospodarske objekte na dubrovačkom području, od Konavala do Zatona. Nije bilo ozlijeđenih civila, ali pričinjena je velika materijalna šteta i izazvano nekoliko šumskih požara. (15) 

Izvori i literatura:

(1) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 69, *71

(2) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.147

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 69, *71

(6) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 95

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 97

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 176

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 212

(11) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.147

(12) http://www.hrt.hr/314138/magazin/ponos-hrvatske-vatrogasna-zajednica-dubrovacko-neretvanske-zupanije-i-mato-jerkovic

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263-*260-

(15) http://ddrrh.com/forum/index.php?topic=5284.120;wap2

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,3 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 21.08.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. kolovoza 1438. godine, Senat je izrekao stroge kazne odbjeglim pobunjenicima. (1) Na današnji dan, 21. kolovoza 1527. godine, kacamorti zahtjevaju od ...

Gradoplov
Utorak, 22.08.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 23.08.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 20.08.2017 08:20

Nedjelja, 20.08.2017 08:20

Subota, 19.08.2017 08:20

Subota, 19.08.2017 08:20

Petak, 18.08.2017 08:20

Petak, 18.08.2017 08:20

Četvrtak, 17.08.2017 08:20

Četvrtak, 17.08.2017 08:20