Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas je blagdan sv. Roka, koji se 16. kolovoza, obilježavao kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (1) U Dubrovačkoj biskupiji posebno svečano sv. Roka danas slave, kao svetkovinu i naslov župne crkve: Lumbarda i Ošlje. Sv. Roka slave i: Cavtat/groblje, Čilipi/groblje, Doli, Janjina/Drače, Korčula, Lastovo, Mlini, Orašac, Orebić/Karmen, Pločice/Račevo Polje, Pridvorje, Putniković, Slano/Grgurići, Stravča/Duba, Trpanj, Trsteno, Vela Luka/groblje, Žrnovo, Žuljana/sv. Rok i Julijan. (2) Na današnji dan, u noći 16. kolovoza 1296. godine, buknuo je strašni požar, prvi veliki požar u Dubrovniku. (3) Na današnji dan, 16. kolovoza 1941. godine, osnovana je Ustaška nadzorna služba (UNS). (4) Podlegavši bolesti, u tamnici u Bugarskoj Silistriji, na današnji dan, 16. kolovoza 1678. godine, umro je jedan od najzaslužnijih diplomata Republike Nikola Bunić. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Roko, Krunoslav, Stjepan i Teodor. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 16. kolovoza, obilježavao se  blagdan – Sv. Roka. Sv. Roko, znameniti svetac-zaštitnik od kuge, uveden je u kalendar dubrovačkih državnih blagdana početkom 1527. nakon što je kuga, koja se u Dubrovniku ponovno silovito razmahala 1526.  u siječnju1 527. još ubirala svoj danak. Senat je tom odlukom odlučio pojačati proslavu Sv. Sebastijana i sve marijanske blagdane , kako bi se osnažila zaštita od kužnih pošasti. *Iste godine izgrađena je i crkvica sv. Roka na Boninovu, u ulici koja je nekada nosila ime sveca. Odluka o gradnji crkve sv. Roka u povijesnoj jezgri datira iz 1535., a i izvangradsko područje bogato je graditeljskim crkvenim tragom koji časti sv. Roka.* U katedralnoj riznici čuvao se jedan Rokov moćnik. Povremeni naleti kuge na dubro­vačko područje održavali su živom pobožnost Sv. Roku, obnavljani su za­vjeti i polagani novi, podizane su crkvice i naručivane svečeve slike. Na sam blagdan (16. kolovoza), na bogoslužje se išlo u procesiji iz katedrale u svečevu crkvu. U povorci su išli svećenici i bratimi istoimene bratovštine, nadbiskup i predstavnici državne vlasti (knez i šest malovijećnika). (7) 

*Jedan od velikih neprijatelja starog Dubrovnika, pored kuge i potresa, bili su, izvan sumnje, i požari. To je razumljivo, posebno za starija vremena, jer su u Dubrovniku do početka 15. stoljeća kuće bile pretežno od drvene građe, a još u 13. stoljeću bilo ih je i od slame.* Uza sve mjere, na današnji dan, u četvrtak u noći 16. kolovoza 1296. godine, buknuo je strašni požar, prvi veliki požar u Dubrovniku kojemu se spomen sačuvao u arhivskim zapisima. Za taj se požar u VIII. knjizi Dubrovačkog statuta u poglavlju 57. izričito kaže da je uništio gotovo čitav "burgus" - novi dio grada i veći dio starog grada. Koliku je pustoš taj požar prouzrokovao, vidi se i iz odluka dubrovačke vlade, koja je poslije njega našla za potrebno provesti novu regulaciju ulica i trgova. (8) 

U 1773. godini, ukinut je isusovački red. Iz tih ra­zloga u dubrovačkom kolegiju, kao što se dogodilo i u drugim kolegijima, prestao je rad. Prilikom prestanka djelovanja kolegija, u njemu su bili sljedeći nastavnici: Medo Sorgo, rektor, Tomo Tudisić, Bartuo Betera, Ignacij Marech, Karlo Budardi, Mauro Boni i Stanislav Constol. Odluka o ukinuću isusovačkog reda donesena je u Rimu, na današnji dan, 16. kolovoza, te 1773. godine. Upravi kolegija u Dubrovniku uručena je 3. rujna iste 1773. godine. (9) 

U današnjem Gradoplovu donosimo priču o jednom razdoblju povijesti grada koje je, gledali na to sa simpatijama ili ne,  neodvojivi dio njegove povijesti. Nakon I. svjetskog rata, kada jača velikosrpska hegemonija, te ujedno i srpska struja u Dubrovniku što je rezultiralo promjenom imena mnogih gradskih ulica i javnih prostora, u Dubrovniku je bio postavljen spomenik kralju Petru Karađorđeviću. Kada je na današnji dan, 16. kolovoza 1921. godine, kralj Petar I. umro, u Kraljevini SHS su podizani spomenici i spomen-obilježja ne samo da bi se ovjekovječio njegov lik i djelo, već i s očitom namjerom širenja velikosrpskih pretenzija. I tadašnje dubrovačko Općinsko vijeće odlučilo je “da se grad Dubrovnik vidljivim znakom oduži Kralju Petru Velikom Osloboditelju” podizanjem spomenika među Vratima od Pila, “gdje će za vječita vremena ostati potomstvu na uspomenu i zavjet veliko djelo oslobodjenja i ujedinjenja u jedinstvenu državu”. Izrada spomenika povjerena je slavnom hrvatskom kiparu Ivanu Meštroviću, po čijoj je zamisli preuređen cijeli povijesni prostor od pokretnog mosta na Pilama do vrata kroz koja se ulazi na Placu, gdje je izgrađeno stubište s lijepom balustradom.Recentni reljef , površine oko deset četvornih metara, s likom kralja Petra I. prikazanog u impozantnoj pozi na konju i sa sokolom na ruci ugrađen je u gradske zidine točno iznad ulaza na Stradun. Nedugo nakon reljefa kralja Meštrović je izradio i kip s likom dubrovačkog nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, s namjerom da oba budu istodobno otkrivena na istoj lokaciji. Spomenički reljef Petra I. Karađorđevića uklonjen je s gradskih zidina u Drugom svjetskom ratu, početkom lipnja 1941. godine, kad je Dubrovnik bio proglašen sjedištem Velike župe Dubrava u sastavu tzv. Nezavisne države Hrvatske. Spletom okolnosti to se ipak nije dogodilo te je reljef prenešen u nacionaliziranu palaču Boža Banca, danas Umjetničku galeriju na Pločama, gdje je naslonjena na zid okrenut tako da se ne vidi što je na njemu. Kasnije je reljef tijekom renoviranja čak i zazidan između dva zida gdje se nalazi i danas, daleko od očiju javnosti. (10) 

Na današnji dan, 16. kolovoza 1928. godine, Općinsko vijeće Dubrovnika održalo je komemorativnu skupštinu u povodu smrti vođe hrvatskoga naroda Stjepana Radića, koji je 8. kolovoza podlegao ozljedama zadobijenim u beogradskoj skupštini 20. lipnja iste godine. (11) 

U današnjem Gradoplovu još jedna priča o još jednom neodvojivom i tubulentinom razdoblju povijesti grada. Na današnji dan, 16. kolovoza 1941. godine, osnovana je Ustaška nadzorna služba (UNS) “da sprječava djelatnost koja bi ugrožavala slobodu i nezavisnost NDH, mir, spokojstvo i sigurnost hrvatskog naroda”. Sve postrojbe i ustanove NDH bile su obvezne izvršavati naloge UNS. U sustavu UNS bili su pododsjeci: komunistički, židovski, srpski i drugi. Vodila se kartoteka “nepoćudnih elemenata”. UNS je u Dubrovniku imala više špijunskih grupa koje su pratile sva kretanja i događanja, čak i visoke državne djelatnike i druge građane, i o tome obavještavali centralu u Zagrebu. (12)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Podlegavši bolesti, u tamniciuBugarskoj Silistriji, na današnji dan, 16. kolovoza 1678. godine, umro je pjesnik, zaslužni diplomat i državnik Dubrovačke Republike Nikola Bunić. *U Dubrovačkoj Republici obnaša najviše dužnosti te je kao diplomatski predstavnik Republike bio i u misijama u Carigradu, bio je član Senata i Malog vijeća, sudac te čak triputa biran za kneza.*  Nakon velikog potresa 1667. odmah se zauzeo oko stvaranja reda u gradu, pobrinuo se za očuvanje riznice, koja je prenesena u Revelin te za obnovu vlasti. Tada je imenovan članom Odbora dvanaestorice, koji preuzima vlast u kritičnom razdoblju. Ujedno je vodio i brigu o izgradnji grada. *Nakon razornog potresa, a posebno nakon Kandijskog rata devet godina poslije, Osmanlije su tražili od Republike nove i velike pristojbe u zamjenu za slobodu, što tada nisu mogli plaćati i što bi značilo njezinu ekonomsku propast i gubitak nezavisnosti. Stoga Republika kreće u diplomatske pregovore, ali pregovarače, među ostalima i Bunića, tadašnji bosanski paša na prijevaru utamniči i šalje u najgori osmanski zatvor, u kojem Bunić nakon dugotrajnog tamnovanja i zlostavljanja umire u 43. godini života. Republika je uspjela pobijediti tada moćne Osmanlije, čak smanjiti svoja plaćanja slobode, u čemu su pregovori i smrt najhrabrijega Dubrovčanina, kako su ga sugrađani kroz stoljeća zvali, imali velik utjecaj. Bunić je i autor pravnog priručnika, opisa dubrovačkog teritorija, Spjeva o obnovi grada nakon potresa Feniče aliti srećno narečenje gradu Dubrovniku po trešnji,  pjesme Grad Dubrovnik vlastelom u trešnji, i drugih djela.*  Odjek je Bunićeve smrti u Dubrovniku bio velik. 17. studenoga 1678. godine, održana je u crkvi Sv. Vlaha komemoracija u njegovu čast. Mnogi su mu pjesnici posvetili svoja djela. U auli Velikog vijeća dubrovački Senat postavio mu je spomen-ploču, što je u Republici bilo izuzetno priznanje. U Dubrovačkome muzeju čuva se i kopija njegova portreta. (13)

Na današnji dan, 16. kolovoza 1873. godine, u Vrhovcu kraj Ozlja rođen je hrvatski klasični filolog Đuro Körbler [kœ'r~].Na temelju arhivskoga istraživanja, navlastito u dubrovačkom arhivu, objavio je mnogobrojne rasprave o hrvatskim latinistima i drugim piscima, poglavito dubrovačkim, a je tiskao i oveće radove o odnosima Dubrovačke Republike. Priredio je pisma Stjepana Gradića dubrovačkomu Senatu, dopunivši zbirku pisama predgovorom o Gradićevu životu i radu, kao i  drugo i treće Akademijino izdanje cjelokupnih Djela Giva Frana Gundulića, s opsežnim uvodom o Gundulićevu životu i radu, pregledom njegovih rukopisa i izdanja. (14)

Na današnji dan, 16. kolovoza 1907. godine, u Dubrovniku je preminula Pave Lepeš, jedna od obrazovanijih žena Dubrovnika 19. stoljeća, poznata po svojoj dobroti, uljudnosti i humanosti. Obitelj Lepeš imala je značajnu ulogu u razvoju i životu Dubrovnika toga vremena, a Pavin brat, poznati dr. Niko Lepeš dao je poseban doprinos razvoju dubrovačke bolnice i zdravstva uopće. Popu plejade dubrovačkih rodoljuba, Pave Lepeš, oporučno je cjelokupni svoj imetak ostavila u humanitarne svrhe "Javnoj Dobrotvornosti". (15) 

Izvori i literatura:

(1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(3)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(4) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(5) HBL Neven Budak (1989)

*NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(6) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

*Jelena Obradović Mojaš – Radio Dubrovnik, sv. Roko za dnevnik

(8)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(9) IVO KARAČ

POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU

str. 53

(10) https://www.facebook.com/durepublika/posts/869249616478707:0

Izvor: tekst „U Dubrovniku pažljivo skriven spomenik kralju Petru“ autora Suada Ahmetovića; portal Slobodna Dalmacija

(11) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(12) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(13) HBL Neven Budak (1989)

*NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(14) Marko Kovačević i Redakcija Hrvatskoga biografskoga leksikona (2009)

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,4 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 21.08.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. kolovoza 1438. godine, Senat je izrekao stroge kazne odbjeglim pobunjenicima. (1) Na današnji dan, 21. kolovoza 1527. godine, kacamorti zahtjevaju od ...

Gradoplov
Utorak, 22.08.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 23.08.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 20.08.2017 08:20

Nedjelja, 20.08.2017 08:20

Subota, 19.08.2017 08:20

Subota, 19.08.2017 08:20

Petak, 18.08.2017 08:20

Petak, 18.08.2017 08:20

Četvrtak, 17.08.2017 08:20

Četvrtak, 17.08.2017 08:20