Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 15. rujna 1843., nastavljeno je podrhtavanje tla, nizom potresa koji su započeli prethodnog dana unoseći strah u Dubrovčane. (1) Na današnji dan, 15. rujna 1926. godine, Promicateljski odbor podnio je Velikom županu na odobrenje pravila o osnutku kazališnog društva u Dubrovniku. (2) Na današnji dan, 15. rujna 1978. godine osnovano je Društvo turističkih vodiča, i pod tim imenom registrirano nešto kasnije, 1. prosinca iste godine. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Dolores; Emil; Melita, Tugomila i Valerijan. (4) 15. rujna slavi se spomendan Gospa Žalosna ili Marija od sedam žalosti - svetkovina gdje se prisjeća sedam teških trenutaka Marijina života. (5) 15. rujna - Međunarodni je dan demokracije. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 15. rujna 1301. godine, dubrovačko Veliko vijeće odlučilo je da se zauzme otok Mljet, te da se na njemu postavi čovjek koji će u ime Općine Dubrovnika upravljati otokom. Već 1. listopada Malo vijeće izabralo je za kneza Mljeta Marka Bobaljevića, i to za razdoblje od godine dana. Ipak, sukob koji se razvio sa srpskim kraljem Stefanom Urošem II. Milutinom, natjerao je Dubrovčane ubrzo na pregovore o miru, pa je 14. studenog između kraljeva izaslanika i Dubrovčana sklopljen prethodni ugovor s velikim brojem odredbi, koje rješa­vaju ponajviše sporna pitanja. 15. ožujka 1302, Malo vijeće zaključilo je da se napusti otok Mljet, a Veliko vijeće je 13. kolovoza 1302. proglasilo mir i granicu prema Srbiji otvorenom. (7) 

Nakon što je od 16 sati i 57 minuta, 14. rujna 1843. Dubrovnik pogodila serija kratkih, ali izrazito intezivnih potresa, praćenih vjetrom i podzemnom tutnjavom, koji su stanovništvo i u dubokoj noći natjerali iz domova, povlačeći za sobom iznemogle starce, bolesnike i dojenčad, tražeći sklonište u Gružu, neki u kućama predgrađa, a najviše njih pod vedrim nebom na Pilama, podrhtavanje tla, nizom potresa nastavljeno je i idućeg dana unoseći strah u Dubrovčane. O tim potresim doznajemo iz izvještaja dr. Pinellija. Na današnji dan, 15. rujna 1843., nakon nekoliko slabijih trzaja tijekom prijepodneva, u 13:34h žestoki okomiti trzaj od 5 sekunda bio razlogom da je pučanstvo definitivno napustilo grad i drugdje potražilo sklonište. I u nastavku toga dana zemlja je bila u stanju neprestanog laganog podrhtavanja i opća uznemirenost je neopisiva. Pojava koja je prethodila i pratila, prema predaji, svaki potres, i onaj koji je razrušio Dubrovnik 1667. godine, zaslužuje posebnu pažnju. I ovom naime, prigodom pojavio se vodoravni oblak od juga prema zapadu poznat ovdje pod ilirskim imenom “Greda” (trave). Ostao je na mjestu gdje se prvi put pojavio od jučer poslije prvog udarca potresa do 10 sati jutros. Nije se raspao unatoč sjeveroistočnjaku koji je puhao jučer navečer i jutros. Pojava ovog oblaka povećavala je konsternaciju pučanstva. Od časa prvog udarca potresa otvorene su crkve, izložene moći sv. zaštitnika Dubrovnika, a dozvoljena je i svečana procesija s presvetim sakramentom posvećene hostije, izložene na klanjanje vjernicima. Drago nam je što možemo konstatirati da, unatoč tolikim i ponovljenim udarcima, od kojih su neki bili vrlo jaki, nijedna zgrada nije srušena i da nitko nije poginuo. Ali privatne su kuće pretrpjele veće ili manje štete, bilo da su popucale ili se rasklimale, ili su im popadali stropovi. Sličnu štetu pretrpjela je okružna zgrada (Knežev dvor), Carinarnica (Sponza) i državna bolnica. Govori se da se potres manje osjetio u Cavtatu, a u Rijeci Dubrovačkoj, Šipanu, Slanomu jače nego u Dubrovniku, zapisao je o potresu dr. Pinelli. (8) 

Želja svih Dubrovčana o osnutku kazališnog društva u Dubrovniku ostvarena je 15. rujna 1926. godine, kada je Promicateljski odbor podnio Velikom županu pravila na odobrenje. U pravilima se kaže: „društvo se osniva sa svrhom, da goji i širi kazališnu umjetnost, kao sredstvo kulturnog i nacionalnog razvitka našeg naroda. Društvo će odgajati kazališni podmaladak, osnivajući eventualno i kazališnu školu, priređivati javne i društvene kazališne predstave s vlastitim članovima i uz gostovanje članova drugih kazališta.“ Molbu, u ime Promicateljskog odbora potpisali su: Conte Ivo Vojnović, Aleksandar Turina, Božo Bubalo, Luko Korpivica i Ninko Matijević. Ovo društvo u idućim je godinama imalo značajnu ulogu za razvoj kazališne djelatnosti u Dubrovniku. (9) 

Dubrovnik danas ima vrlo razvijenu vodičku službu - Društvo turi­stičkih vodiča, koje je  osnovano je na današnji dan, 15. rujna 1978. godine, pod tim imenom registrirano nešto kasnije, 1. prosinca iste godine, i u kratkom vremenu postalo značajan čimbenik dubrovačke turističke ponude. To je moderna udruga koja: „...s jedne strane nastavlja u duhu tradicije, a s druge postupno usvaja nove zahtjeve koje nameću pravila tržišta i globalni procesi. No, počeci Društva, odnosno konkretnih aktivnosti po pitanju službe koja bi se bavila organiziranim vođenjem turista po Dubrovniku i upoznavala ih s dubrovačkom kulturnom i turističkom baštinom seže u 30-te godine 20. stoljeća, tako da se „Pravilnik o vođenju stranaca po Gradu», iz 1937. godine spominje kao prvi akt koji propisuje uvjete stjecanja dozvole za turističko vođenje. Akt je donijelo Kotarsko (sresko) poglavarstvo Dubrovnika iz kojega prenosimo tri odredbe: «Lice koje traži dozvolu mora na praktičnom ispitu pred komisijom dokazati:

1.      da poznaje u glavnim crtama opću historiju i geografiju naše države, zatim povijest umjet­nosti i faunu i floru onog turističkog mjesta u kojem želi biti vodičem

2.       da dobro poznaje turističke, historijske, umjetničke, arheološke, etnografske i druge znamenitosti onog turističkog mjesta  u ko­jem   namjeravaju   biti vodičem

3.      da dobro vlada onim stranim jezikom u kojem želi obavljati radnju vodiča»

Od tada pa sve do 50-tih godina, uslijed nemirnih prilika prilika do 2.svjetskog rata  i tijekom njega, te poratne stagnacije i neimaštine, vodičke aktivnosti, razumljivo je, nisu bile intezivne, ali vrijedno je istaknuti neke pojedince, koji su u ovoj profesiji ostavile neizbrisiv trag, poput  Iva Kastropelija, Zvonka Gojića, Iva Pastuhovića i  Ljubice Bube Marinović, kasnije dugogodišnje tajnice „Dubrovačkih ljetnih igara“. No, priča o vodičima u dubrovniku počinje znatno ranije. Naime, zahvaljujući  odličnom   geografskom   položaju, povoljnoj  klimi,  vještoj  diplomaciji  i  unosnom  poslu, Dubrovnik je oduvijek privlačio važne goste. U vrijeme Republike, oni su u Grad pristizali zbog poslova vezanih uz trgovinu, pomorstvo, diplomaciju ili građevinarstvo prije nego zbog onih vezanih uz dokolicu ili kulturnu radoznalost. Tek kasnije, od 19. stoljeća nadalje, u Grad su počeli pristizati ljudi iz književnih, umjetničkih i drugih kružoka iz zemlje i inozemstva, iz pobuda više poetske negoli prozaične naravi. Ali i jedne i druge su u šetnju Gradom, ovisno o zanimanju vodili, pokazivali Dubrovnik i govorili o njegovoj povijesti domaćini ili lokalni odličnici, pisci, povjesničari, profesori i drugi. Za pretpostaviti je da su upravo ti Dubrovčani,  tumači dubrovač­kih starina zadnjeg desetljeća 19. stoljeća : „Luko Zore, književnik i profesor dubrovačke gimnazije, Josip Gelcich, povjesničar i profesor Nautičke škole u Dubrovniku, a u prvom desetlje­ću 20. stoljeća Rafo Jani, Josip Posedel, Milorad Medini, Antun Vučetić, Vicko Adamović i Baldo Kosić“, koje u knjizi „Povijest dubrovačkog turizma od pojave parobrodarstva do 1941. godine“ navodi dr. Ivo Perić, bili začetnici dubrovačke vodičke službe. Ipak, bilo je to više pitanje ukazivanja časti, benevolentnosti nego prave profesije u današnjem smislu, tako da sve do 30-tih godina 20. stoljeća nema zapisa o zanimanju vodiča kao posebno prepoznatoj djelatnosti. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Po zanavljanju Zbora Narodne Garde u mjestu Rudine kod Čepikuća tijekom kolovoza 1991., te po pristizanju jednog dijela dragovoljaca, ustrojene su dvije satnije i raspoređene na prostoru Čepikuća. Zapovjednik jedne satnije je bio pok. Božan Šimović, a druge Zvonko Vranac, zvani Mačak. Te satnije su imale po tri voda, a svaki je vod imao po tri desetine. Pod zapovjedanjem Mate Šarlije, Marka Mujana, Božana Šimovića, Zvonka Vranca, Slavka Perića, Žarka Lauca, Pera Papca, Vinka Mihaljevića, Mate Brajkovića, Ante Papca, Andrije Oberana, Ante Bubala, Mandića zvanog Sančo i Mladena Jurkovića stvorena je jedna jaka i obučena postrojba sa svojom na terenu djelomičnom logistikom. Ona je nakon obuke po usmenoj Šarlijinoj zapovijedi polovicom mjeseca rujna, na današnji dan, 15.rujna 1991. godine, po vodovima bila upućena na prostor od Prevlake do Osojnika, s tim da se jedan ojačani vod Božanove satnije zadržao u Čepukućama skupa sa zapovjednikom Mujanom. Zadaća je bila: zauzeti u tom prostoru državnu granicu, uređivati položaje, vršiti osmatranje i posebno imati ophodnje na ugroženim pravcima, te pravovremeno izvješćivati nadležno zapovjedništvo. (11) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Njihova brojnost iz­ravno svjedoči o težini ratnih događanja u Domovinskom ratu. Na današnji dan, 15. rujna 1992. godine, poginuli su pripadnici 1. brigade HV-e: Mato Banović i Tomislav Bogić. (12) 

Izvori i literatura:

(1) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 233,234,234

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 21,22

LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 162-165

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808.,, PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 89,90

(8) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 233,234,234

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 21,22

LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 162-165

(11) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. – MLADEN JURKOVIĆ, Str. 44,45

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 25.09.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. rujna, te 1386. godine, Vijeće umoljenih zaključuje da se stvori antigusarski savez sa Zadranima i svima drugima. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Utorak, 26.09.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 27.09.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 24.09.2017 08:20

Nedjelja, 24.09.2017 08:20

Subota, 23.09.2017 08:20

Subota, 23.09.2017 08:20

Petak, 22.09.2017 08:20

Petak, 22.09.2017 08:20

Četvrtak, 21.09.2017 08:20

Četvrtak, 21.09.2017 08:20