Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 12. rujna 1926. godine, u Dubrovniku je osnovana „Gradska štedionica. (1) Na današnji dan, 12. rujna 1828. godine, u Dubrovniku je umro liječnik i književnik Luka Stulli. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marija, Marijana, Gvido i Dubravko. (3) Katolička crkva danas slavi ime Marijino. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Diplomacija je neprijeporno bila najjače oružje Dubrovčana. Pokazalo se to i u vrijeme napada na Dubrovnik od strane hercegovačkoga vladara, her­cega Stjepana Vukčića Kosače. Kad se neprijatelj probio do grada i na njega ispalio 87 hitaca iz topo­va, Dubrovčani su se zabrinuli za ishod rata, pa su 12. rujna 1451. uz zvuke truba objavili dramatičnu ucjenu: "Tko ubije hercega, dobiva odmah 15.000 zlatnih dukata, 300 dukata godišnje doživotno, stambeni zgradu u gradu vrijednu 2.000 dukata i du­brovačko građanstvo sa svim pravima uključujući i pravo nasljedstva u muškoj lozi." Ipak, mir je uspo­stavljen tek kad su Dubrovčani uspjeli diplomatskim putevima postići da ih od hercega Stjepana zaštite hrvatsko-ugarski kralj, srpski despot, rimski papa i turski sultan. Međutim, Dubrovčani morali su vodili još mnoge žestoke bitke na diplomatskomu polju. (5) 

Vjerojatno je veliki broj konkubina i prostitutki u starom Dubrov­niku bio uvjetovan i društvenim običajem kojim je roditelj određivao budu­ćeg bračnog druga svom djetetu, tj. brak je uglavnom bio dogovoren roditeljskim međusobnim trgovačko-staleškim sporazumom. Jednom sklopljeni brak se vrlo teško mogao ili se nikako nije mogao raskinuti, jer za­koni crkve to nisu dopuštali. Odsustvo ljubavi u braku ili nezadovoljstvo zbog prisilne i nepoželjne bračne veze muškarci su kompenzirali u izvan­bračnim susretima, u traženju oduška izvan braka, što je kadikad rezul­tiralo povremenim i privremenim odlascima u javnu kuću ili, pak, u konkubinat. Javne kuće i javne žene, u srednjovjekovnom Dubrovniku, imale su točno određenu svoju lokaciju, određeni dio grada. Starješica javne kuće, tj. »opatica griješnica« zvala se još »abatessa di peccatrices«. Osim u posebnim kućama i u posebnim gradskim ulicama, javne žene su se mogle susresti povremeno i u drugim dijelovima grada, gdje su živjele po dvije ili više njih zajedno (rjeđe same, a najčešće pod okriljem kakve starije žene ili udovice). U tim ulicama se uvijek do kasno u noć zabavljalo, galamilo i pjevalo, što je izazivalo proteste susjedstva i poštenijih građana. Tuče i svađe su bile sastavni dio ritma načina življenja, čiji je krajni ishod, uglavnom, bio sudski zapis. Krajem XV stoljeća u Dubrovniku ima nekoliko javnih kuća, a u dokumentima Historijskog arhiva ima podosta zapisa kojima se pokušava obuzdati nemoral i sve što doprinosi raskalašnosti i što remeti javni red i mir. Tako je, npr., na današnji dan, 12. rujna 1495. godine, odlučeno da se uhapsi Milica, sa stanom u Širokoj ulici, zbog »slaba glasa i pokvarena života«. Cijeli se dan mora držati vezana za kola, voziti po gradu i šibati, a zatim se mora zauvijek protjerati iz grada. (6) 

Nakon pada i predaje Beograda 29. kolovoza 1521., Sulejman II. poslao je posebnog glasnika u Dubrovnik da to javi vladi. Službeni Dubrovnik dočekao ga je na današnji dan, 12. rujna 1521. godine s počasnim topovskim pucnjevima s tvrđava. Nakon smrti sultana Selima, 1520. godine, na prijestolje je došao glasoviti Sulejman II. Godine 1521. započeo je Sulejman II. rat protiv Ugarske, a glavna mu je meta bio Beograd, tada važna pogranična tvrđava. Dubrovačka vlada je znala za ovaj sultanov ratni pohod te mu je u lipnju uputila poslanstvo, odnosno Porti koja ga je pratila. Dubrovčani zatekoše sultana i Portu u kolovozu pod Beogradom, za vrijeme kratke opsade. U nastalim prilikama dubrovačka vlada smatrala je shodnim distancirati se od svog kralja. U tom smislu Vijeće umoljenih 6. kolovoza zaključi kako bi bilo potrebno da kraljev poslanik, koji je upravo trebao doći u Dubrovnik po danak, ne uđe u grad. (7) 

Prepun samopouzdanja, veliki vezir Kara Mustafa započeo je novu osvajačku politiku prema Srednjoj Europi. S velikom vojskom navalio je na Beč, koji se i sam hrabro borio, ali mu znatnu pomoć pruži i poljski kralj Jah Sobjeski, te je turska vojska kod Beča, na današnji dan, 12. rujna 1683. godine, potučena. Kršćanska pobjeda i turski poraz donijeli su znatan obrat opće europske političke i strateške situacije, pa su, sa svojim posljedicama, imali znatan odjek u političkom životu Dubrovnika. Kao kršćanski grad, Dubrovnik se veselio pobjedi, ali se vlada pobojala da to Turci ne doznaju. Svojim poslanicima, koji su zbog isplate danka odlazili na Portu, zapovijeda da kažu kako nije istina da su se u Dubrovniku veselili turskom porazu. Trebali su među ostalim reći: »U interesu je naše Republike da osmansko carstvo traje u neprestanoj sreći, jer mi postojimo i živimo u sjeni osmanskog imperija. Da smo to učinili, bilo bi od nas nerazborito i ludo. Neoprezan i glup bio bi čovjek koji bi uživao da se odsiječe drvo čija bi mu sjena služila za okrepu i utjehu, zbog čega bi ostao bez te pomoći i potpore. Mi smo više nego uvjereni kako među samim kršćanima imamo neprijatelja te da u doba potresa nismo imali druge pomoći osim od sretne Porte.« Sve je ovo, od početka do kraja, bilo neiskreno, sročeno samo zato da se u Turaka ne pobudi kakva sumnja. Najmanje je iskren i istinit zadnji dio, jer smo malo prije vidjeli što je sve Dubrovnik u vremenu nakon potresa pretrpio od Turske i kako li se morao boriti protiv nasilničkih posezanja najprije kajmekana, a poslije i velikog vezira Kara Mustafe. (8) 

Na današnji dan, 12. rujna 1926. godine,  u Dubrovniku je osnovana „Gradska štedionica u Dubrovniku“. Osnivanje gradskih štedionica u Hrvatskoj imalo je nacionalnu i ekonomsku komponentu, s ciljem organiziranja i okupljanja općinskog kapitala, i pomoći pri kreditiranju stanovništva. Gradska štedionica u Dubrovniku trebala je postati srce i inicijativa općinske financijske politike, do tog trenutka poprilično zapostavljena u Dubrovniu. Ona je istovremeno trebala postati stup štednje, koja je pak u posljednje vrijeme imala loše iskustvo s akcionarskim novčanim zavodima. Odobravajući prvila Gradske štedionice općinsko vijeće je istknulo da treba, citimo: „ raditi na sve načine u interesu pučanstva“, pri čemu poštovanje zakonskih ustanova mora ležati na srcu, svakome, tko iole misli dobra učanstvu i upravja općinskim poslovima. (9) 

Prema odredbama sporazuma između Mussolinija i dr. Ante Pavelića, potpisanog u Rimu 18. svibnja 1941. Talijani su dobili i anektirali otoke Korčulu i Mljet u sastavu talijanske provincije Dalmacije, sa sjedištem u Splitu. Anektirali su istočni dio Konavala i stavili ga pod prefekturu Kotor. Ovakvo je stanje potrajalo sve do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. Odmah po iskrcavanju talijanske vojske na Korčulu 24. travnja 1941. godine, zabranjeno je djelovanje ustaškog povjerenika za Korčulu i uveden talijanski fašistički sustav civilne i vojne vlasti. Talijanizacija otoka počela je svom žestinom i sve što god je bilo hrvatsko je zabranjeno pod kaznom smrti. Zabranjena je hrvatska zastava kao i hrvatski jezik u školama i ustanovama, uništeni su svi hrvatski natpisi na trgovinama i ulicama. Talijani su na Korčuli ubili 113 Korčulana, a preko 400 poslali u logore po Italiji. Otpor talijanskoj okupaciji, kojim rukovode komunisti, počeo je odmah - 1941., a 1942. je osnovana Korčulanska partizanska četa pa istoimeni partizanski odred. Korčula je bila pod Kraljevinom Italijom do na današnji dan, 12. rujna 1943. godine. Partizani su zarobljene talijanske vojnike prebacili u Italiju. Po odluci ZAVNOH-a poništeni su Rimski ugovori iz 1941. i otok Korčula je tako vraćen matici zemlji Hrvatskoj, kao i druga anektirana i okupirana hrvatska područja. Mljet su Talijani zaposjeli krajem travnja 1941. Najprije je došla jedna postrojba crnokošuljaša, onda ostala vojska. Isto kao Korčulu, Pavelić je i Mljet dao Italiji, a Talijani su ga anektirali 18. svibnja 1941. Uspostavljeno je isto stanje kao i na Korčuli. Talijani su poduzeli sve da se i ovaj hrvatski otok što prije talijanizira. No, i to je bilo uzalud jer su ubrzo i na Mljetu komunisti organizirali otpor koji se, makar u teškim prilikama okupatorske strahovlade i terora, postepeno razvijao sve dok Talijani nisu potjerani s otoka na današnji dan, 12. rujna 1943 godine. (10) 

Na današnji dan, u petak, 12. rujna 2014. godine, snažno nevrijeme pogodilo je dubrovačko područje i izazvalo je veliku štetu - vodena bujica uništila je automobile, domove, poslovne objekte. Policija i vatrogasci spašavali su građane od poplave. U Župi dubrovačkoj tijekom cijelog popodneva bila je zatvorena Jadranska magistrala, poplavljeno je tijekom olujnog nevremena čak 48 kuća. Veliki dio Župe ostao je bez struje jer je izbacio dio dalekovoda. Ciklona Talija zahvatila je i Dubrovnik. Kiša je padala od prethodne večeri, kada je i olujno nevrijeme pogodilo to područje, pa je pod vodom bio i dio oko pošte Lapad, a u jutarnjim satima je pod vodom bio i Stradun. Gruška obala je također bila pod vodom, a potopljene su bile i neke barke. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 12. rujna 1828. godine, u Dubrovniku je umro liječnik i književnik Luko (Luka) Stulli [stu'li]. U Bologni je 1796. završio studij filozofije i medicine. Nakon povratka u Dubrovnik obnašao je dužnosti gradskoga fizika, bolničkoga primarijusa i nadzornika svih dubrovačkih bolnica. Član rimske Accademije degli Arcadi, održavao je i nakon povratka u Dubrovnik kulturne veze s talijanskim književnicima. Uveo je cijepljenje protiv boginja u hrvatske krajeve (1801). Neposredno nakon otkrića vakcinacije i pod dojmom nove liječničke metode, napisao je latinsku poemu Vakcinacija, elegijska pjesma (Vaccinatio, carmen elegiacum, 1804). Autor je mnogobrojnih medicinskih i prirodoznanstvenih studija i liječničkih izvješća (o izbijanju bedrenice, skarlatine, kuge i dr.), a kratkim tekstom o mljetskoj bolesti (mal de Meleda), u kojem je utvrdio da je ona nasljedna i da nije zarazna, zauzeo je istaknuto mjesto u povijesti dermatologije. Smatrao je kako su uzroci mucanja psihogeni i da ih treba liječiti psihoterapijom. Proučavao je tektonske pojave na otoku Mljetu; napisao je raspravu o trgovačkim ugovorima Dubrovačke Republike. Autor je komedije Eugenio e Riccardo i farse Lov Henrika IV. (La caccia de Enrico IV), te prigodničarske poezije na talijanskom i latinskom, rjeđe na hrvatskom. Braneći ideju o prednosti pisanja na talijanskom jeziku, prevodio je Ignjata Đurđevića i dubrovačke latiniste na talijanski, a u predgovoru prijevoda triju opisa dubrovačkoga potresa 1667 (Le tre descrizioni del terremoto di Ragusa del 1667, 1827) iznio je prvu našu kritiku Osmana. U Bologni mu je posmrtno objavljen izbor književnih djela (1829). Stullijevo je djelo odraz hrvatske kulture kasnoga klasicizma, u ozračju prosvjetiteljstva. Luka Stulli rođen je u Šumet kraj Dubrovnika 22. rujna 1772. godine. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata na Južnom bojištu svoje su živote dali brojni pripadnici postrojbi Hrvatske vojske iz svih krajeva naše domovine. Na današnji dan, 12. rujna 1992. godine, poginuli su: pripadnik 114. brigade HV-e, Branimir Šuškov, *pripadnik 2. brigade HV-e, Davor Begić, **pripadnik 4. brigade HV-e, Ivan Prnjak, ***te pripadnici 145. brigade HV-e: MilanŠikić i Nino Zrinščak. (13) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 40

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53,54

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 271

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 174-176

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(11) http://www.index.hr/vijesti/clanak/potop-u-dubrovniku-stradun-pod-vodom-poplavljene-kuce-u-zupi-dubrovackoj-jadranska-magistrala-zatvorena/770958.aspx

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-*256-**258-***262-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 25.09.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. rujna, te 1386. godine, Vijeće umoljenih zaključuje da se stvori antigusarski savez sa Zadranima i svima drugima. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Utorak, 26.09.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 27.09.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 24.09.2017 08:20

Nedjelja, 24.09.2017 08:20

Subota, 23.09.2017 08:20

Subota, 23.09.2017 08:20

Petak, 22.09.2017 08:20

Petak, 22.09.2017 08:20

Četvrtak, 21.09.2017 08:20

Četvrtak, 21.09.2017 08:20