Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 13. rujna 1933. godine, Grupa entuziasta osnovala je jedriličarski klub „Lahor“, današnji „Orsan“. (1) Na današnji dan, 13. rujna te 1943 godine, završila je talijanska okupacija Dubrovnika i okolice, (2) *a točno godinu dana kasnije, 13. rujna 1944. godine, otok Korčula konačno je oslobođen od fašističkog okupatora.* (3) Na današnji dan, 13. rujna 1937. godine, u Blatu na otoku Korčuli rođen je vrsni urolog i jedan od najplodnijih hrvatskih povjesničara medicine, Jurica Bačić. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Zlatko, Ljubo i Klaudij. (5) 13. rujna, Svjetski je dan prve pomoći. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U Dubrovačkom statutu nema nijednog zakona koji bi govorio o kaznama za palikuće. Izričita sankcija protiv palikuća nalazi se u uredbi koju je donijelo Veliko vijeće na sjednici, 21. veljače 1441. godine. Toga je dana izglasana uredba pod naslovom „Uredba o požarima i štetama počinjenim u Astareji“. Ova uredba unesena je u zakonski zbornik "Zelena knjiga" kao glava 328. *No i prije ove uredbe, dubrovačka je vlada nastojala urediti problem potpaljivača. Tako je već Dubrovački statut u pogledu potpaljivača koliba predviđao da su nastalu štetu na kolibi i njenom inventaru dužni nadoknaditi ljudi toga kraja, te da će štetu utvrditi procijenitelji, koje će odabrati knez sa sudbenim dvorom. Na blagdan svetog Mihovila, na današnji dan, 13. rujna 1300. godine, knez Andrija Dauro, dodao je toj odredbi i da će ubuduće, u slučaju krađe nečije kolibe i posjeda u cijelom kotaru grada Dubrovnika, ukoliko se ne bude mogao pronaći kradljivac, počinjenu štetu biti dužni nadoknaditi ljudi toga kraja.* (7) 

Na današnji dan, 13. rujna 1418.  godine, govori se o zidinama prema moru, te se zaključuje, da se podvostruči gradski zid do zaokreta drugog zida kod Sv. Margarite. Kako zaključuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, tu se radilo o pojačanju i obnovi gradskih zidina, koje okružuje predio Pustijerna. Te su zidine opet pregrađivane, i to one prema Lokrumu polovicom XVII. stoljeća, a one prema luci su nanovo izgrađene potkraj XV. st. tako, da je od zidova iz 1418. ostao samo onaj komad, koji ide od sadašnje jedine privatne "kuća, koja je ugrađena djelomično u debljinu zida, do tvrđavice sv. Margarite. (8) 

Na današnji dan, 13. rujna 1933. godine, Grupa entuziasta na čelu sa (turističkim djelatnikom) gosp. Viktorom Paravićem osnovala je jedriličarski klub „Lahor“ sa sjedištem u gradskoj luci. Društvo je, naime, u momentu svog osnivanja 1933. godine imalo svega nekoliko privatnih jedrilica, dok je od društvenih jedrilica postojao krstaš „Argosy“, dvije jedrilice nacionalne klase „Lorko“ i „Lero“, te „Bobara“ klase R-6. Na dan kad je utemeljen bilo je upisano više od 20 članova, a koncem godine klub je imao 51 člana. Već iduće 1934. godine, ime kluba "Lahor" zamijenjen je imenom „Y.C. Argosy“. Sjedište je premješteno iz gradske luke u Lapad, na iznajmljeno kupalište Lazaret. Ime „Argosy“ klub je dobio prema imenu posebno uspješnog i cijenjenog trgovačkog broda dizajniranog i građenog u dubrovačkim brodogradilištima. 1936. g. dobivena je dozvola za sidrište, do kupališta Lazareta u Lapadu, te je sagrađen klupski dom na prostoru gdje se nalazi i danas. Iste, 1936. godine, prvi put održano i državno prvenstvo za jedrilice klase L-5. Već 1938. godine jedrilica klase L-5 u vlasništvu „Orsana“ (Argosy) kojom je kormilario poznati hrvatski jedriličar sudionik OI,  Karlo Bauman, osvaja prvo mjesto na regati u trokutu Orsan-Daksa-Ombla-Orsan, te tako društvu pribavlja prvu službenu pobjedu u svojoj povjesti. Otad, a pogotovo poslije drugog svijetskog rata, Orsanove jedrilice su u raznim klasama sudjelovale u gotovo svim značajnim regatatma na prostoru od Istre do Boke Kotorske. Kao svi klubovi i klub „Argosy“ je za vrijeme drugog svijetskog rata prestao sa svim aktivnostima. Već koncem 1945. g. započinje se oživljavati društvena djelatnost. Godine 1948. ponovno se mijenja ime, ovaj put u «Jedriličarsko društvo ORSAN» koje nosi do današnjeg dana. Ovo ime izvedeno je iz talijanske riječi „darsena“ , - arsena (arsenale) – orsan, koja označava mjesto gdje se grade, održavaju i čuvaju brodovi. (9) 

Nakon  sraza njemačkih i talijanskih vojnih postrojbi na dubrovačkom području od 9. do 12. rujna Nijemci su odnijeli pobjedu i tako je 13. rujna te 1943 godine, neslavno završila talijanska okupacija Dubrovnika i okolice. *Na današnji dan 13. rujna 1944. godine, otok Korčula konačno je oslobođen od fašističkog okupatora. Zajedničkim snagama partizanskih dalmatinskih brigada okupljenih u najelitniju 26. dalmatinsku proletersku udarnu diviziju s borcima Korčulanskog partizanskog odreda otok je oslobođen nakon 3 godine okupacije. Time je za otok i grad Korčulu završen Drugi svjetski rat u kojem je život izgubilo 987 otočana što kao pripadnika partizanskih jedinica ili kao civilnih žrtava rata. “Rimskim ugovorima” u svibnju 1941., NDH je otok predala Talijanima koji su ga napustili u rujnu 1943. Nakon samo 3 mjeseca (tzv. “100 dana slobode”) u prosincu 1943. otok su okupirali Nijemci te je konačno oslobođen 13. rujna 1944. g. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. rujna 1700. godine u rodnom Dubrovniku je umro hrvatski pjesnik Petar Bogašinović, skromne naobrazbe, brijač i ranarnik, u raznim državnim službama Republike. Glavno mu je djelo ep Beča grada obkruženje od cara Mehmeta, i Kara Mustafe velikoga vezjera. Složeno u pjesan u jezik slovinski po Petru Toma Bogašinovića Dubrovčanina (1684). U epu se, u slijedu Gundulića, opjevava turska opsada Beča 1684. te protjerivanje Turaka iz Europe pod vodstvom združene kršćanske vojske. (11)

Na današnji dan, 13. rujna 1932. godine, u Kanalu ob Soči rođen je slovenski dirigent Anton Nanut, koji je tijekom svoje duge i bogate karijere bio profesionalno angažiran i u Dubrovniku. Od 1958–73., bio je dirigent Gradskog orkestra i ravnatelj Glazbene škole u Dubrovniku. (12)

Na današnji dan, 13. rujna 1937. godine, u Blatu na otoku  Korčuli rođen je doc. dr. sc. Jurica Bačić. Nakon specijalizacije iz urologije i položenog  specijalističkog ispita vraća  se u Dubrovnik, gdje gotovo cijeli radni vijek, do prerane smrti, nekoliko mjeseci  pred odlazak u mirovinu raditi kao urolog  i šef  Urologije Opće  bolnice Dubrovnik. 1981. godine stekao je i naslov "Primarius". Jedan je od naših rijetkih liječnika s dva doktorata.  Doktorat medicinskih znanosti postigao je 1979. disertacijom Vrednovanje dijagnostičkih istraživanja u patologiji mokraćnog mjehura, a drugu doktorsku disertaciju, iz šireg polja svog znanstvenog interesa, povijesti  medicine, pod naslovom:  "Higijensko-epidemiološke prilike u Dubrovniku  u XV. stoljeću" obranio je  1984. Radove s područja urologije objavljuje u domaćim i stranim časopisima, a bavi se i poviješću medicine, osobito poviješću zdravstva starog Dubrovnika, napose dubrovačke urologije. Objavio je  četiri knjige  iz povijesti medicine:  "Stazama medicine starog  Dubrovnika" (1989.), "Nekad  u  Dubrovniku"  (1990.), "Higijensko  epidemiološke  prilike u Dubrovniku  u XV. Stoljeću" (1991.)  i "Magistri medicine  srednjovjekovnog  Dubrovnika (14. i 15. stoljeće)" (1997.). Aktivno se bavio i slikarstvom radeći u ulju, miješanoj tehnici i temperi te je od 1970. imao nekoliko skupnih i samostalnih izložbi (Cavtat, Dubrovnik, Slano, Lopud, Zagreb). Vrsni urolog i  jedan  od najplodnijih  hrvatskih  povjesničara  medicine Jurica Bačić preminuo je ( u Dubrovniku), 2. srpnja  2002.  godine. (13)

Na današnji dan, 13. rujna 1959. godine, u Riđici jerođen Ivo Ivanović. TT monter, trajno nastanjen u Riđici. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 27. svibnja 1992. godine u Lozici, kao pripadnik CZ-e. (14)    

Na današnji dan, 13. rujna 1970. godine, u Podboru – Rama, (BiH) je rođen Ivan Radoš (inspektor). Radnik, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 23. listopada 1991. u Mlinima, Župa dubrovačka, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik Specijalne postrojbe MUP-a. (15)

Na današnji dan, 13. rujna 1992. godine, u Zagrebu je umro hrvatski arhitekt, scenograf i slikar Božidar (Boško) Rašica, projektant velikog broj stambenih, poslovnih, sajamskih  i školskih  objekata. Izveo je adaptacije na tvrđavi Revelin u Dubrovniku (1983). Od 1952. radio je scenografije za mnoge domaće i svjetske pozornice, među kojima i one u Dubrovniku. (16)

Na današnji dan, 13. rujna 2008. godine, u Zagrebu je umro povjesničar umjetnosti Ivo Lentić, doktorirao 1980. disertacijom Dubrovački zlatari XVII. i XVIII. st. Istraživač umjetničkog obrta u Hrvatskoj, osobito zlatarstva; objavio je više monografskih studija, među kojima i Dubrovački zlatari 1600–1900. (17) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 13. rujna 1992. godine, poginuo je pripadnik 1. brigade ZNG-e, Željko Barišić. (18) 

Izvori i literatura:

(1) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 177-184

http://www.jk-orsan.hr

(2) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(3) http://www.ikorcula.net/24046-na-danasnji-dan-1944-oslobodena-je-korcula/

- See more at: http://www.ikorcula.net/24046-na-danasnji-dan-1944-oslobodena-je-korcula/#sthash.NXQfPRBS.dpuf

- See more at: http://www.ikorcula.net/18188-umjesto-dostojnog-obiljezavanja-dana-oslobodenja-sramota-i-zalost/#sthash.1NPsuc0r.dpuf

(4) HBL,  Vladimir Dugački (1983) 

In memoriam,  Prof. dr. sc. Ante Škrobonja

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 40

(9) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 177-184

http://www.jk-orsan.hr

(10) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

*http://www.ikorcula.net/24046-na-danasnji-dan-1944-oslobodena-je-korcula/

- See more at: http://www.ikorcula.net/24046-na-danasnji-dan-1944-oslobodena-je-korcula/#sthash.NXQfPRBS.dpuf

- See more at: http://www.ikorcula.net/18188-umjesto-dostojnog-obiljezavanja-dana-oslobodenja-sramota-i-zalost/#sthash.1NPsuc0r.dpuf

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) HBL,  Vladimir Dugački (1983) 

In memoriam,  Prof. dr. sc. Ante Škrobonja

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -183-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -111-

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 25.11.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je svete Katarine Aleksandrijske, svetice i mučenice. Po pučkom vjerovanju u mnogim krajevima to je početak Adventa ili Došašća, što vezujemo uz poznatu izreku ...

Gradoplov
Nedjelja, 26.11.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 27.11.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 23.11.2017 08:20

Četvrtak, 23.11.2017 08:20

Srijeda, 22.11.2017 08:20

Srijeda, 22.11.2017 08:20

Utorak, 21.11.2017 08:20

Utorak, 21.11.2017 08:20

Ponedjeljak, 20.11.2017 08:20

Ponedjeljak, 20.11.2017 08:20