Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. rujna 1413. godine, vlada je donijela zaključak prema kojem je riješeno da se »svi leprozni, kojih ima mnogo, protjeraju iz grada«. (1) Na današnji dan, 17. rujna 1996. godine Ston i okolicu zatresao je snažan potres. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Robert i Justin. (3) Katolička crkva 17. rujna slavi blagdan Rane sv. Franje, koji je nadasve važan i velik blagdan za franjevce, kada se obilježava milosni događaj utiskivanja Kristovih rana (stigmi) u tijelo sv. Franje na brdu La Verni 1224. godine. (4) U Dubrovniku u Gružu i u Pridvorju /u crkvi sv. Vlaha: danas je vanjska proslava blagdana Uzvišenja sv. Križa. -Svake godine u nedjelju poslije 15. rujna svečano se slavi blagdan Gospe od sedam žalosti. U Dubrovačkoj Biskupiji blagdan Gospe od sedam žalosti slavi se kao zavjetni blagdan u Žuljani. (18)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Uz kugu i malariju, još je jedno kontagiozno oboljenje koje se češće spominje i nalazi u arhivskim dokumentima u starom Dubrovniku tijekom XV stoljeća. To je oboljenje lepra, koja se prvi put spominje već u dubrovačkom Sta­tutu. Navodi se da je u Pellinama (od romanskog pellile — mjesto za sušenje koža), koje su izvan grada, zabranjeno boraviti gubavcima. Čitava Europa je bila puna gubavaca; svugdje se otvaraju leprozariji. U Dubrovniku leprozarij je otvoren 1272. g. Leprozariji služe isključivo za izolaciju gubavca i u njima se ne provodi nikakvo liječenje. Naprosto se lepra smatra neizlječivom bolešću. Leprozni su bolesnici imali svoj azil, zapravo određeno mjesto za življene i stanovanje, u kojem leprozni bolesnici nisu bili strogo izolirani, a također su imali i svoga starješinu. Najčešće je to bila samo jedna kuća, u kojoj je boravilo po desetak, dvadesetak oboljelih.  Izgleda da je 1413. godine u gradu bilo mnogo leproznih bolesnika. Naime, na današnji dan, 17. rujna 1413. godine, vlada je donijela zaključak prema kojem je riješeno da se »svi leprozni, kojih ima mnogo, protjeraju iz grada«.  (5) 

Na današnji dan, 17. rujna 1445. godine, srpski despot Đurađ Branković izdao je dubrovčanima  dvije povelje. Despot Đurađ na svoju sreću nije sudjelovao u najnovijem ratu krćanske vijske i Turaka, i u bitki kod Varne, te je sačuvao despotovinu. Za Dubrovčane je bilo povoljno što su s obnovljenom državom despota Đurđa, s kojim su i u doba njegova progonstva podržavali prijateljske veze, odmah nadovezali dobre odnose. Ma koliko Đurađ bio u neke vrste vazalnom odnosu prema sultanu, ipak su dubrovački trgovci u njegovoj državi uživali slobodu. Dubrovačke kolonije postoje i djeluju u Novom Brdu i Prištini. Dubrovnik se neko vrijeme zadovoljio time da njegovi trgovci na istoku ograniče svoje djelovanje na Srbiju. Isposlovao je da mu despot Đurađ Branković izda 17. rujna 1445. dvije povelje, od kojih jedna, uz male promjene, sadrži isti tekst kao i povelja koju je on izdao 13. prosinca 1428, nakon prvoga preuzimanja vlasti u despotovini. Druga im zajamčuje da se ukida novi zakon o postupku prema dubrovačkim trgovcima, koji je despot bio uveo u Srebrenici, a da se ponovno uvodi stariji zakon koji je vrijedio u doba despota Stefana Lazarevića, te u početku Đurđeve vladavine. Prema njoj Dubrovčani mogu svugdje slobodno kupovati srebro i ostalu robu, osim u gradu Smederevu, te sve to odnositi u Dubrovnik, s time da pri tome vrijedi zakon iz doba despota Stefana. Isto tako ukidaju se sve carine koje nisu postojale za despota Stefana, a uvode se onakve kakve bijahu u njegovo doba. Zanimljivo je kako je sada u Srebrenici i negdašnji fiskalni režim despota Stefana izgledao blaži od onoga što ga je svojedobno zaveo despot Đurađ, pa su Dubrovčani, koji su do 1439. uzalud nastojali da Đurad izmijeni režim u tom gradu, tek sada, 1445, uspjeli da se obnovi relativno blaži režim pokojnoga despota Stefana. U trenutku kad su u najvažnijim svojim tržištima na Balkanskom poluotoku od despota Đurđa dobili zamašne povlastice, Dubrovčani teže da se oslobode svoje obaveze prema sultanu, tj. podavanja godišnjeg dara. Despot Đurađ je prvih godina nakon ponovne uspostave despotovine bio u vrlo dobrim odnosima s Muratom II, te je mogao puno toga isposlovati preko svoje kćeri Mare, Muratove žene. Bio je dosta uplivan na Porti, tim više što je i on vodio obzirnu politiku, ne vežući se za Zapad, dok je sultan Murat II. istodobno još uvijek bio pod dojmom prijašnjih kršćanskih pobjeda i snage što ju je Ugarska i dalje pokazivala u borbi. Dubrovčani su dakle težili da se ugovorna obveza s Turcima iz 1442. o plaćanju danka poništi, a to su, ne želeći sami kontaktirati s Turcima, povjerili svome prijatelju despotu Đurđu. Ovaj je svoj posao vješto obavio, pa je Porta pristala da Dubrovčane oslobodi neugodne im obaveze. No za takvu je uslugu Porta zahtijevala da joj Dubrovnik jedno­kratno isplati 1500 dukata. Usto Porta zatraži da joj dubrovačka vlada uputi poslanika koji će primiti ispravu o tom oslobođenju. I sam se despot javi Dubrovniku, te preporuči Republici da pošalje svog poslanika Porti. Dubrovnik je pristao na isplatu jednokratne svote od 1500 dukata, ali je istodobno naglasio potrebu da mu sultan o tome izda posebnu povelju, istodobno zahtijevajući da Porta vrati ispravu obveze. Čini se da nije bio nimalo sklon da svog poslanika pošalje Porti. Da bi se sve to napokon sredilo, dubrovačka vlada pošalje svoje izaslanike despotu, i to Paskvala Sorkočevića i Damjana Đorđića, te im 7. svibnja 1446. izda o tome uputu. U njoj su zapisane sve dubrovačke odluke, a usto se poslanicima nalaže neka porade u despota da on putem svojih poslanika kod Porte napokon dokrajči taj sretno započeti posao, kako bi im sultan izdao traženu ispravu. Dubrovčani izričito poručuju despotu kako više ne žele kravno dolaziti u dodir s Portom. Pretpostavljajući međutim da bi prisutnost dubrovačkog poslanika mogla biti potrebna, a sve u želji da on nadzire izvođenje posla sa strane despota, Dubrovnik odluči da Porti pođe pučanin Živko Đurković tobože kao član despotova poslanstva, te mu još istog dana, 7. svibnja 1446, izda uputu. Đurković će najprije poći despotu da bi nastavio put skupa s despotovim poslanicima. Tek kad despotovi poslanici sve dobro obave i dođe trenutak da se primi povelja, pojavit će se Đurković kao poslanik Dubrovnika, primiti povelju i prikazati se Porti, prema uobičajenom ceremonijalu. Nastojanje Dubrovnika urodi plodom, te Republika dobije od sultana povelju kojom se nju oslobađa obveze podavanja godišnjeg dara. I ovaj događaj spada u jednu od važnijih diplomatskih pobjeda starog Dubrovnika. (6) 

Bitka na Mohačkom polju zbila se 29. kolovoza 1526. Prvi glas o tome stigao je u Dubrovnik, na današnji dan, 17. rujna iste te 1526. godine, a donio ga je čauš Porte koga je sultan sa samog Mohačkog polja uputio mletačkoj vladi sa svojim dopisom. Čauš je usput donio dubrovačkoj vladi na dar srebrni pladanj. Malo vijeće darova izaslaniku 30 dukata i dade mu za putovanje u Mletke, na svoj trošak, grip opremljen mornarima. Vijeće umoljenih odobri 22. rujna odluke Malog vijeća. Na Mohačkom polju je poginuo ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Dubrovčani, međutim, ni 22. rujna još ne znaju za njegovu smrt te mu istog dana odgovaraju na njegov dopis o jednom manje važnom poslu, i u njemu među ostalim pišu: »Kad nam se ukaže druga prilika, i u ovoj i u svim drugim zapovijedima Uzvišene Krune, nećemo nikada uzmanjkati od naše uobičajene i vrlo održavane vjernosti i poslušno­sti prema njoj.« (7) 

Na današnji dan 1996. godine ston i okolicu zatresao je snažan potres. Nakon razornog potresa jačine između sedam i osam stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici, jačine u epicentru 5,6 stupnjeva prema Richteru, koji je 5. rujna 1996. godine, u 22 sata i 45 minuta pogodio područje Stona,  Dubrovačkog primorja i Hercegovine, prouročivši veliku materijalnu štetu, jednako razoran potres, snage između sedam i osam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, opet je protresao isto područje i na današnji dan, 17. rujna te 1996. godine. U samo tri tjedna preko 200 potresa je pogodilo područje Stona, Slanog i Dubrovačkog primorja. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 17. rujna 1882. godine, u  Dubrovniku je rođen književni i kulturni povjesničar Petar Kolendić. *Proučavao je staru hrvatsku književnost, ponajprije dubrovačku. Otkrio je mnogobrojna imena nepoznata književnoj povijesti do tada, utvrđivao autorstvo pojedinih rukopisa i detaljno ih opisivao, objavljivao djela starih pisaca, te istraživao odnose dubrovačke književnosti prema talijanskoj. Izbor studija s bibliografijom okupio je i objavio u knjizi Iz staroga Dubrovnika. Iako su mu radovi dijelom opterećeni prijepornim političkim stajalištima - srpskim posezanjem za dubrovačkom kulturnom i književnom baštinom, Petar Kolendić pridonio je razvoju hrvatske književne i kulturne povijesti. (9) 

Na današnji dan, 17. rujna 1918. godine, u Sisku rođen je povijesni demograf i kulturni povjesničar Stjepan Krivošić. Studirao je teologiju i povijest u Zagrebu. God. 1947–53. bio je zatvoren u Lepoglavi. Doktorirao je 1983. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu iz područja povijesne demografije. Proučavao je povijest stanovništva i kulturnu povijest Hrvatske te zavičajnu povijest zaprešićkoga kraja. Među glavna djela pripada i ono o proučavanju stanovništva Dubrovnika: Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti (1990), u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1990. god. Stjepan Krivošić umro je u Zagrebu 15. kolovoza 1999. godine. (10) 

Na današnji dan, 17. rujna 1962. godine, u Zagrebu je rođena glumica, nacionalna prvakinja drame Alma Prica. Od 1986. angažirana je u zagrebačkome HNK-u. Glumi i u drugim kazalištima, a zapažene uloge ostvarila je i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Među brojnim nagradama i priznanjima su i ona vezana uz njena glumačka ostvarenja u Dubrovniku. Dobitnica je nagrade Orlando 1986. godine, te nagrade Hrvatskog glumišta za ulogu Medeje u predstavi Medeja Euripida u režiji Tomaža Pandura i izvedbi Dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara i Hrvatskog narodnog kazališta 2012. godine. Nastupila u mnogobrojnim karakternim ulogama, na filmu i televiziji. Dobila je Zlatne arene za glavne uloge, te za sporednu ulogu. (11) 

Na današnji dan, 17. rujna 1967. godine, u mjestu Dubrava, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji rođen je msgr. Mate Uzinić dubrovački biskup od 2011. godine. U rodnoj Dubravi (Splitsko-makarska nadbiskupija) pohađao je osnovnu školu, a gimnaziju u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Od 1988. do 1993. studirao je teologiju na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Splitu. Od 1992. do 1993. pastoralno je djelovao kao đakon u župi Trilju. Za svećenika je zaređen 27. lipnja 1993., u Splitu. Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u Omišu, a od 1995. do 1996. župnik u župi Otriću-Strugama, u mjestu Otriću-Seocima. Od 1996. do 2000. studirao je u Rimu na Papinskome lateranskom sveučilištu, gdje je postigao licencijat iz crkvenog i građanskog prava. Od 2000. do 2002. služio je kao sudski vikar i sudac na Crkvenome interdijecezanskom sudu I. stupnja u Splitu. Od 2000. suradnik je i u pastoralu u župi Strožancu, a od 2001. rektor je Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Od 2002. član je Prezbiterskog vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije, a od 2004. član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za sjemeništa i promicanje zvanja. Dana 24. siječnja 2011. godine, na blagdan sv. Franje Saleškog, papa Benedikt XVI, imenovao ga je dubrovačkim biskupom. Za biskupa je zaređen i ustoličen na katedru dubrovačkih biskupa 19. ožujka iste godine, u dubrovačkoj katedrali na blagdan sv. Josipa. Glavni zareditelj je bio msgr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolit, a suzareditelji kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i msgr. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski. (12) 

Na današnji dan, 17. rujna 1981. godine, u Dubrovniku je umro kapetan duge plovidbe, hrvatski pomorski pedagog i pisac Marin Knežević. Od 1927. profesor matematike, nautike i astronomije na Državnoj pomorskoj akademiji i Državnoj pomorsko-trgovačkoj akademiji u Dubrovniku (ravnatelj 1945–48). God. 1959–72. profesor na Višoj pomorskoj školi u Dubrovniku i njezin ravnatelj (1959–66). Značajnija su mu djela: Priručnik za obalnu navigaciju; Opća, sferna i nautička astronomija; Terestička navigacija; O zvrku i prostoru i o mehaničkom problemu kosmičke navigacije; O jednom gibanju perihela; Sunce u Mliječnom putu. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom rujna 1991. godine, u prvim danima domovinskog rata i ratnih strahota u tom najtežem razdoblju za Dubrovnik i dubrovački kraj u novijoj povijesti, tzv. JA zaposjeda granični teritorij prema Konavlima i Župi du­brovačkoj. Na današnji dan, 17. rujna 1991. godine, počinje prva pomorska blo­kada za Dubrovnik. Vojska napušta artiljerijsku bateriju na rtu Goli na Mljetu. U Dubrovniku oko ponoći data zračna uzbuna. U dubrovačkim hotelima na­laze se izbjeglice i prognanici iz Slavonije. JA se intenzivnije raspoređuje uz­duž granice prema Dubrovniku. (14) Istodobno s održavanjem pregovo­ra između predsjednika Tuđmana i Miloševića, na današnji dan,  17. rujna 1991. godine, u Igalu, kada je u nazočnosti Kadijevića i lorda Carinngtona dogovoreno primirje, tzv. JNA pro­vodi opću mobilizaciju za napad na dubrovačko područje. Slab odaziv vojnih obveznika u Srbiji, kao i odlazak s ratišta cijelih postrojbi poput topni­ka iz Valjeva, primorao je vojni vrh u Crnoj Gori na dodatnu mobilizaciju. Kako bi smanjili mogućnost za neo­dazivanje poziv je upućen i javno pre­ko crnogorskih radio-postaja. Umjes­to tako oslabljenog Užičkog korpusa, zahvaljujući popuni svojih redova broj­nim dragovoljcima, Podgorički kor­pus je, uz 472. mtbr iz Trebinja, postao udarna snaga u izvođenju borbenih dje­lovanja 2. Operativne grupe. Nasuprot neprijatelju stali su slabo naoružani pripadnici Narodne zaštite, Policijske uprave, postrojba ZNG Du­brovnik i malobrojni dragovoljci iz sa­stava Teritorijalne obrane, koji su pod­nijeli najveći teret i žrtve u početnom napadu na dubrovačko područje. (15) Kako se rat bližio Dubrovniku, uz organizaciju obrane priprema je zahvaćala je i poduzeća. »Ragusa«, poduzeće za proizvodnju građevinskoga materijala, u svom dopisu na zahtjev općinskoga ŠCZ 16. IX., na današnji dan, 17. rujna 1991. godine, odgovara i kaže da traženi pijesak mogu preuzeti svaki dan od 6 do 14 sati u kamenolomu na Dupcu.  *Na današnji dan, 17. rujna 1991. godine, Komanda 9. vojno-pomorskog sektora Boka (KVPSB) poslala je obavijest predsjedniku Izvršnoga vijeća Skupštine Općine Dubrovnik (SOD), Željku Šikiću, da su »zatvorili vojni objekt na rtu Goli, a posadu dislocirali dana 16. 09. 1991. godine«. Objekt su , kako kažu u obavijesti, povjerili na čuvanje Draganu Sukundi, a o stanju objekta obavijestit će Mjesnu zajednicu Goveđari. Potpisan je načelnik štaba, kapetan bojnoga broda Ivan Milišić. (16) Dana 17. rujna 1991. Jugoslavenska ratna mornarica blokirala je hrvatske luke. Ukupno je triput blokirala luke: od rujna do studenoga 1991., bombardirajući dalmatinske gradove Split, Šibenik, Zadar, Dubrovnik i mnoge druge te je pokušala izvršiti i invaziju na otok Šoltu. No do kraja 1991. godine JRM je dožiVjela potpun neuspjeh u bitkama na moru te je bila prisiljena na povlačenje iz hrvatskoga mora s poprilično umanjenom i oštećenom flotom. U svibnju 1992. JRM se konačno povukla i s otoka Visa i Lastova. (17) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 68,69,70

(2) http://crometeo.hr/dan-kada-su-satovi-u-stonu-stali-17-godina-od-katastrofalnog-potresa-foto/

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) http://www.laudato.hr/Novosti/Svijet/Rane-sv-Franje.aspx

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 68,69,70

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 214,215

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808.,DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 7

(8) http://crometeo.hr/dan-kada-su-satovi-u-stonu-stali-17-godina-od-katastrofalnog-potresa-foto/

(9) Marko Kovačević i Klara Pranjko (2009) 

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) https://hr.wikipedia.org/wiki/Mate_Uzinić

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 525

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 26,27

(16) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 19, *Str. 25

(17) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(18) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 25.09.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. rujna, te 1386. godine, Vijeće umoljenih zaključuje da se stvori antigusarski savez sa Zadranima i svima drugima. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Utorak, 26.09.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 27.09.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 24.09.2017 08:20

Nedjelja, 24.09.2017 08:20

Subota, 23.09.2017 08:20

Subota, 23.09.2017 08:20

Petak, 22.09.2017 08:20

Petak, 22.09.2017 08:20

Četvrtak, 21.09.2017 08:20

Četvrtak, 21.09.2017 08:20