Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 16. rujna 1301. godine, nalazimo prvi spomen o tvrđavi Lovrijenac u odredbi koja određuje kaštelane tvrđave, u prvoj knjizi reformacija (zaključaka Vijeća). (1) Na današnji dan 16. rujna 1944. godine, Orebić je oslobođen fašističke okupacije u II. svjetskom ratu. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Eufemija; Kornelije i Ciprijan; Edita i Ljudmila. (3) 16. rujna – Dan je zaštite ozonskog omotača, i Svjetski dan darivanja organa. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 16.  rujna  1301. godine, nalazimo prvi spomen o tvrđavi Lovrijenac u odredbi koja određuje kaštelane tvrđave, u prvoj  knjizi  reformacija  (zaključaka Vijeća). Zanimljivo je spomenuti, da iako kroničari, poput Anonima koji utemeljenje tvrđave Lovrijenac, stavlja u godinu 1018., ili Restića, Ranjine i ostalih starih pisaca u 1038., do danas nisu pronađeni nikakvi originalni spisi, koji bi tu tvrđavu spominjali prije početka XIV. stoljeća. Prvi spomen o toj utvrdi odredba je u prvoj  knjizi  reformacija  (zaključaka Vijeća),  koja 16.  rujna  1301. određuje kaštelane tvrđave. Svakako je tvrđava i otprije postojala, te su sigurno i prije određivani kaštelani za nju, ali knjige reformacija počele su se voditi 1301 g..  S obzirom na sam položaj hridine, na kojoj se uzdiže ta jaka tvrđava, koja iz neposredne blizine dominira gradom, sasvim je razumljivo, da bi za ondašnja burna vremena bilo  vrlo opasno takav položaj ne utvrditi. Taj položaj za Dubrovnik od IX.- XII. stoljeća mogao je biti sudbonosan te je vrlo vjerojatno, da je ta tvrđava osnovana u XI. stoljeću, kako kažu kroničari, a možda i ranije. Prema nekim arhivskim podacima, zaključuje Lukša Beritić u svojaj knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, čini se, da je prvobitna tvrđava bio jedan 6-7 metara viso­kim zidom obzidani prostor u obliku nepravilnog trokuta. Taj zid je imao sa vanjske strane krunište, što se još raspoznaje na pojedinim mjestima zida. U samom obzidanom prostoru bile su neke zgrade, i to: crkvica sv. Lovrijenca, po kojoj je tvrđava dobila ime, stan za čuvare i kućica za neke starice zvane »Picochere« (neslužbene koludrice), koje su čuvale crkvicu i palile vječno svijetlo. (5) 

Na današnji dan, 16. rujna 1478. godine, Malo vijeće odredilo je, da se iz arsenala da potrebno drvo za vrata Revelina, a 22. listopada Vijeće umoljenih zaključuje, da se napravi željezna saracineska za Revelin na Pločama. Tu se još nije radilo o izgradnji današnje velike tvrđave tog imena, nego jedne predutvrde, recimo neke vrste otoka u jarku ispred gradskih vrata. Taj prvobitni Revelin je zapravo današnja poljanica, preko koje vodi put do vanjskih vrata od Ploča. Porta Revelini su sadašnja vanjska vrata od Ploča, a željezna »Saracineska« je zastor od jakih željeznih šipaka, međusobno paralelno spo­jenih, kojih glave su uvučene u okomito postavljene žljebove u zidu, pomoću naročitih sprava i protuutega. Taj se zastor dizao i spuštao preko jednog visoko postavljenog valjka i činio drugu obranu vrata. I sada vidimo žljebove te naprave na vanjskim vratima od Ploča, a taj se željezni zastor spominje i kasnije, ali jedino na tim vratima. Da su vanjska vrata od Ploča ranije građena nego današnja tvrđava Revelin, vidi se po gradnji, po ostacima unutrašnjeg luka vrata i po tome, što ugao tvrđave dolazi u prostor pod svodom vrata. (6) 

Čuvajući strogu neutralnost vlada Dubrovačke Republike pazila je da njezini brodovi ne sudjeluju u akcijama krščanskih vladara protiv Turske. Ipak, i pored toga neki su brodovi sudjelovali u takvim akcijama, a posebno u floti đenoveškog pomorca Andrea Dorije, koji je zapovjedao španjolskom flotom. Saznavši za to, na današnji dan, 16. rujna 1532. godine, dubrovačka vlada ne raspravlja izravno o tom konkretnom slučaju, već Vijeće umoljenih zaključuje da se imaju zadržati svi brodovi koji putuju izvan Jadrana, te da će se svaki patron koji prekrši naredbu kazniti sa 500 dukata, a svaki mornar i časnik s 50 dukata i 2 mjeseca zatvora. Kako je i pored takvih mjera u Dorijinoj floti sudjelovalo pet dubrovačkih brodova, Vijeće je 17. listopada iste godine zatražilo njihov povratak u Dubrovnik i provođenje stroge istrage. (7) 

Dok su gledatelje nervirali ženski modni šeširi, organizatori kazališnih predstava i filmskih projekcija u dubrovačkome teatru bili su suočeni s mnogo težim problemima. Iduće, 1911. dogodio se još jedan duži prekid u radu kinematografa. Vlasti su ocijenile da je kazališna zgrada u takvom stanju da se, bez određenih radova, ne može jamčiti sigurnosti posjetitelja: „Još lani je stručna oblasna komisija pregledala kazališne prostorije i konstatirala sve njihove nedostatke. Dok se ti nedostatci ne nadomjeste, Bondin teatar ostaće po svoj prilici zatvoren. Sada vlasnicima kazališta ne ostaje nego udesiti preuredbu, tako da odgovara modernim ustanovama te vrsti (...)“ Radovi su trajali više od četiri mjeseca,  pa je prikazivanje filmova u Bondinom teatru nastavljeno tek na današnji dan, 16. rujna 1911. godine. Uređen prostor kazališta i sve bolji filmovi na repertoaru napokon su doveli i do iznimno dobrog posjeta. „Ovih dana se davao u kinematografu lijepi program. Imali smo vizije iz Danteovog pakla, a onda iz čistilišta. Teatar je svaki put pun. Svijet je vrvio ko pomaman“ – napisao je oduševljeni novinski izvjestitelj. (8) 

Na današnji dan 16. rujna 1944. godine, Orebić je oslobođen fašističke okupacije u II. svjetskom ratu. Nakon što je prethodnoga dana, tijekom noći s 15. na 16. rujna partizanska mornarica započela prebacivanje snaga i iskrcala pripadnike 26. divizije s Korčule na Pelješac, između Kučišta i Orebića, Nijemci, bojeći se opkoljavanja napuštaju Orebić, te započinju evakuaciju svojih jedinica u Ploče. Partizanske snage prodrle su u Pelješku Župu, čime je Orebić toga dana definitivno oslobođen. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 16. rujna 1913. godine, u  Zagreb,u je rođen hrvatski muzikolog, glazbeni kritičar i leksikograf  Krešimir Kovačević. Tijekom bogate karijere, bio je srednjoškolski nastavnik u Dubrovniku, te zborovođa i dirigent u Zagrebu, Osijeku i Dubrovniku, gdje je 1950. utemeljio Gradski orkestar. (10) 

Na današnji dan, 16. rujna 1938. godine, u Šibeniku je rođen arheolog Zdenko Brusić. Osobito su važna njegova istraživanja podmorskih arheoloških nalaza. Istražio je ostatke na mjestima antičkih brodoloma kod Zlarina i na otoku Mljetu (Stoba, Sobra, Pomena, Glavat i dr.) te ostatke srednjovjekovnih brodoloma kod Šuđurđe na Šipanu, Drevina kod Dubrovnika i dr. Istraživao je i druge podmorske lokalitete iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. Među brojnim radovima izdvajamo: Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području, objavljeno u Zagrebu 1988. godine. (11) 

Na današnji dan, 16. rujna 1964. godine, u Pragu je umro hrvatski književni povjesničar i kritičar Dragutin Prohaska. Pisao je povijesne rasprave, preglede, udžbenike, prikaze i kritike o hrvatskoj književnosti.  Među važnijim njegovim djelima su i ona iz dubrovačke književne ostavštine: Ignjat Đorđić i Antun Kanižlić: studija o baroku u našoj književnosti, 1909; Povijesna građa Gundulićeva Osmana u suvremenom izvještaju, 1913; O pjesniku slobode: studija o književnom radu Ive Vojnovića, 1918., i dr. Pisao je o suvremenim hrvatskim piscima i dubrovačkom književnom krugu od Ignjata Đurđevića do Iva Vojnovića. Bio je stalni suradnik Savremenika i Hrvatske njive. Danas se njegovi radovi cijene poglavito u kulturnopovijesnom značaju, a osim priloga proučavanju hrvatske epike izdvajaju se i studije o Ivu Vojnoviću. Težište je postavljao na biografsko-idejno osmišljavanje književnopovijesnih cjelina te je nastojao ostvariti mjerodavne sinteze, u kojima je bio egzaktan i objektivan. (12) 

Na današnji dan, 16. rujna 2011. godine, u Beogradu je umro srpski književni povjesničar Miroslav Pantić. Doktorirao je 1952. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu temom Sebastijan Slade-Dolči: dubrovački biograf  XVIII veka. Jedan od najplodnijih proučavatelja starije hrvatske, osobito dubrovačke i bokokotorske književnosti (Marin Držić, 1964; Humanizam i renesansa, 1967; Iz književne prošlosti, 1978; Susreti s prošlošću, 1984) te narodne književnosti (Narodne pesme u zapisima XV–XVIII veka, 1964). Premda u svojim arhivskim istraživanjima slijedi praksu srpske historiografije u svojatanju hrvatske baštine, napisao je vrijedne priloge o starijim hrvatskim piscima. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Kako se rat bližio Dubrovniku, tako su u njemu rasle napetost a i priprave. Organizacija obrane zahvaćala je i poduzeća. »Dalmacijaturist« dopisom upućenim na današnji dan, 16. rujna 1991. godine, obavijestila je Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) na kojoj je adresi i zatražila upute kao one što ih je već dobila od splitske središnjice. (14) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 30

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 30

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 105

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.177

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) HBL Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 19

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 25.09.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. rujna, te 1386. godine, Vijeće umoljenih zaključuje da se stvori antigusarski savez sa Zadranima i svima drugima. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Utorak, 26.09.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 27.09.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 24.09.2017 08:20

Nedjelja, 24.09.2017 08:20

Subota, 23.09.2017 08:20

Subota, 23.09.2017 08:20

Petak, 22.09.2017 08:20

Petak, 22.09.2017 08:20

Četvrtak, 21.09.2017 08:20

Četvrtak, 21.09.2017 08:20