Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. listopada 1429. godine, dubrovačka vlade donijela je odluku o izgradnji prvog dubrovačkog lazareta u kamenu, na otočiću Supetru. (1) Na današnji dan, 14. listopada 1943. godine, u 31. godini, u Dubrovniku je umro hrvatski slikar Gabro Rajčević, slikar prvog naraštaja dubrovačkih slikara kolorista. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Divna, Krasna, Roland, Ljeposlav, Fortunat i Srećko. (3) U Dubrovačkoj biskupiji danas se obilježava Dan smrti don Danka Gatića (1916.-2001.) (4) Pravoslavni vjernici danas 14. listopada, slave blagdan Pokrova (Zaštite) Presvete Bogorodice. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Sve do tridesetih godina XV stoljeća se kao kontumaci najčešće spominju otočići ispred Cavtata. To su mali, mahom goli, ne­zaštićeni otočići, na kojima konfinirani ne mogu biti zaštićeni od kiše, vjetra i hladnoće, pa im se hrana mora donijeti barkom i gdje nema vode, a ni mogućnosti da se bolesnik, odnosno prognani može sakriti od ljetne žege ili zimske studeni. Gradnja prvog dubrovačkog lazareta, prve dubrovačke karantene vezana je za odluku vlade, koja je na današnji dan, 14. listopada 1429, godine, odlučila da se »odobri izgradnja kuće za konfiniranje okuženih na otoku Sv. Petar in medio mare« tj. na Supetru. To je prvi propis vezan za gradnju karantene, koji je izdat pedese­tak godina nakon odluke o karanteni, odnosno nakon donošenja odluka i propisa prihvaćenih od strane Senata, a i radi »izolacije onih koji dolaze iz okuženih ili sumnjivih krajeva«. Iako se kroz ovih pola stoljeća u vla­dinim odlukama redovito spominju okuženi i određuje mjesto za njihovu izolaciju, kroz svo to vrijeme ne postoji odluka o potrebi iz­gradnje posebne kuće, u kojoj bi se bolesnici ili sumnjivi na bolest mo­gli izolirati. Sve do donošenja ove odluke okuženi i sumnjivi su izolirani u provizornim boravištima, uglavnom na brzinu i primitivno sklepanim drvenim barakama, koje su odmah nakon što bi se donijeli propisi da se život normalizira, odnosno kada bi epidemija jenjala ili se ugasila, bile spaljene ili uništene. Ovom odlukom, a i jednom donesenom nešto više od godinu dana kasnije, točnije 20. siječnja 1431. g., izgrađena je prva kamena kuća na otočiću Supetru u koju su smješteni i u kojoj su živjeli izolirani. To je prva ka­mena, namjenski građena kuća, prva trajnija i svrsishodnija karantena koja je sagrađena na području Dubrovačke Republike. Ovaj zaključak vrijedi ako se izuzmu sve one pojedine kuće koje su povremeno i privremeno, još od 1377. g., uzimane da bi se smjestili boles­ni i sumnjivi na bolest. Kako su ovakve kuće, odnosno samostani i slični objekti uzimani na brzinu, bez reda i plana, onako kako je epide­miološka situacija u gradu i u Republici diktirala, oni se ne mogu smat­rati pravim, unaprijed propisanim, predviđenim kontumacima. (6) 

Odluka o gradnji drugog dubrovačkog zidanog lazareta, onog na Dančama donesena je 1457. g., a devet godine kasnije, 1466. g., Danče su imale lazaret izgrađen po svim propisima. Da je lazaret na Dančama desetljećima svrsishodan glavni dubrovački kontumac  ukazuje mnoštvo arhivskih podataka, a najviše činjenica da se dugi, veći i suvre­meniji lazaret, onaj na Pločama, započinje graditi 1627. g., dakle poslije više od 160 godina djelovanja ovog na Dančama. Lazaret na Dančama, spominje se i 14. listopada 1482. godine, tijekom jedne od najpogubnijih epidemija kuge u Dubrovniku, kada se propisuju posebni propisi za karantenu na Dan­čama, kao i neki opći propisi o suzbijanju kuge, te važna Uredba od devet stavaka, od kojih se u tri od njih radi o problemu kopača. *U jednom se stavku brani kopcima da iz dijela karantene gdje su bili bolesni izlaze u prostor za zdrave. U protivnom, bit će obješeni. Isto tako, ako se na putu pronađe bilo kakva stvar od platna ili druge tkanine iza kopača koji su pronijeli mrtvaca ili se vraćali s ukopa, bit će kažnjeni vješanjem, jer se više puta utvrdilo, kako u Dubrovniku tako i drugdje, da su grobari širili bolest bacajući zaražene stvari po putu i drugdje, gdje su bile pristupačne drugima. Više je nego očigledno da se kopči, što iz neznanja, a što iz vlastitih interesa, nisu pridržavali karantenskih propisa. Vrlo skupa odjeća i ostale stvari preminulih bogataša bile su suviše velik mamac za bogaćenje preko noći onima, koji osim života, nisu imali što izgubiti. Zbog toga je Često dolazilo do skrivanja stvari i utajivanja poklona, kad god bi nadzor popustio. Vlasti su nastojale energično iskorijeniti tu pogibeljnu praksu.* (7) 

Luka Sorkočević najveći dubrovački skladatelj tijekom svog bogatog života sastajao se s brojnim značajnim ličnostima toga vremena, od kojih su mnogi ostali zabilježeni velikim slovima u europske povijesti. *Spomenimo zanimljivu zgodu koja se dogodila u kući opata i glasovitog libretista Pietra Metastasija u Beču. Djevojka (služavka) Dubrovkinja, (dakle osoba koja redovito nije mogla steći ni najosnovnije opće obrazovanje, a kamoli glazbeno) na današnji dan, 14. listopada 1781. godine, pjevala je pred gostima, konkretno pred Lukom Sorkočevićcm, netom skladanu kantatu istog opata Metastasija. Sorkočević je pohvalio pjevanje te Dubrovkinje koja je svoj životni vijek vezala za vođenje kućanstva najvećem libretistu XVIII. stoljeća zapisavši u svoj dnevnik da je spomenutu skladbu izvela preizvrsno (a cantato superiomente)*. (8) 

Moderni sport u Dubrovniku javlja se najprije kroz gimnastiku u školama, a potom i sportske organizacije. Nastavu gimnastike u školama toga vremena bitno je jer su se u sklopu nastave gimnastike počeli razvijati neki sportovi. Kad se govori o gimnastici u dubrovačkim školama, treba reći da su škole u Dalmaciji 1848. godine potpale pod Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu, umjesto pod političke vlasti. Tad se zakonom dala mogućnost uvođenja novih predmeta: pjevanja, risanja i gimnastike kao neobveznih, ali nema podataka da je gimnastika u daljnjih dvadesetak godina bila uvedena u bilo koju dubrovačku školu. Vrijedno je istaknuti da je gimnastika u Hrvatskoj postala obveznim predmetom zakonom donesenim na današnji dan, 14. listopada 1874. godine. Do prvog svjetskog rata nastava gimnastike prisutna je u tri dubrovačke škole: osnovnoj, građanskoj i gimnaziji, dok je u nautici bila samo djelomično zastupljena. Posebno je značajna nastava gimnastike u gimnaziji, jer su se primjenjivala dva paralelna oblika rada: gimnastički i sportski. Naime, osim gimnastičkih vježbi njegovani su nogomet, hokej na travi, veslanje, plivanje i strijeljanje. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 14. listopada 1801. godine, u Dubrovniku je umro hrvatski tiskar Andrea (Andrija) Trevisan [treviza'n], rođen u Veneciji 1751. godine. Nakon smrti Carla Antonija Occhija, u čijoj je tiskari bio pomoćnik, kao jedini dubrovački tipograf prema odluci Senata bio je 1788. postavljen za upravitelja državne tiskare (Stamperia Pubblica). Imao je i monopol na prodaju knjiga, osim školskih. U nepunih četrnaest godina vođenja tiskare izdao je 86 djela, od čega 14 na hrvatskom, 36 na talijanskom i 32 na latinskom jeziku; kapitalno je izdanje njegove tiskare Opširni izvod iz dubrovačkih ljetopisa u četiri knjige - Copioso ristretto de gli annali di Rausa Jakov Lukarevića. Smrt ga je spriječila u namjeri tiskanja Povijesno-kritičke bilješke o starinama, povijesti i književnosti Dubrovčana - Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de’ Ragusei Franje Marije Appendinija, za što je također dobio potporu Senata. Pokopan je u crkvi Male braće u Dubrovniku. (10) 

Na današnji dan, 14. listopada 1904. godine, u Dubrovniku je umro, novinar, slavist, publicist i političar Antun Fabris. Premda rodom Hrvat, pridružio se manjinskom srpskokatoličkom krugu intelektualaca u Dubrovniku, te postao vlasnik, izdavač i odgovorni urednik glasila Srpske stranke, Dubrovnik, pokretač i urednik kalendara Dubrovnik, Srpske dubrovačke biblioteke i vlasnik, izdavač i odgovorni urednik časopisa Srđ. Djelujući u tom krugu postao je propagatorom ideologije Srpske stranke i općenito srpskog ekspanzionizma, promičući i ideju o srpskom značaju Dubrovnika. Pisao je članke i o dubrovačkoj povijesti i književnoj povijesti, a tiskao je i dotada većinom neobjavljene pjesmotvore Ignjata Đurđevića. (11) 

Na današnji dan, 14. listopada 1928. godine, u Dubrovniku je rođen Bariša Krekić, povjesničar čije je glavno područje istraživanja povijest Dubrovnika u srednjem vijeku. Diplomirao je povijest u Beogradu 1951. te se zaposlio kao asistent u Vizantološkom institutu SANU (1951–56). Doktorirao je 1954. u SANU tezom Dubrovnik i Levant (1280–1460). Od 1956. do 1970. bio je zaposlen kao docent, zatim izvanredni, pa redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. U razdoblju 1957–58. te 1960. usavršavao se na Sorbonnei u Parizu. Od 1967. predavao je kao gostujući profesor povijest Balkana, jugoistočne Europe, Dalmacije, Italije, Bizanta i Rusije na sveučilištima Indiana (1967–69) i Stanford (1968) u SAD-u. Od 1970. redoviti je profesor na Sveučilištu California u Los Angelesu (UCLA), od 1994. professor emmeritus. Glavno je područje njegova istraživanja povijest Dubrovnika u srednjem vijeku. Posebice je proučavao odnos Dubrovnika s ostalim dalmatinskim i mediteranskim komunama, pridajući osobitu pozornost usporednoj analizi njihove društvene, gospodarske i političke povijesti. Glavna djela: Dubrovnik (Ragusa) i Levant u srednjem vijeku (Dubrovnik (Raguse) et le Levant au Moyen Âge, 1961), - Dubrovnik u 14. i 15. stoljeću: grad na razmeđu istoka i zapada (Dubrovnik in the 14th and 15th Centuries: A City between East and West, 1972), - Dubrovnik, Italija i Balkan u kasnom srednjem vijeku (Dubrovnik, Italy and the Balkans in the Late Middle Ages, 1980), - Dubrovnik: sredozemno gradsko društvo, 1300–1600 (Dubrovnik: A Mediterranean Urban Society, 1300–1600, 1997), - Nejednaki protivnici (Unequal Rivals, 2007). (12) 

Na današnji dan, 14. listopada 1943. godine, u 31. godini, u Dubrovniku  je umro hrvatski slikar Gabro Rajčević, rođen je u Dobroti u Boki kotorskoj 1912. g. U svom kratkom životu ostvaruje znatan opus koji se sastoji od crteža, akvarela, pastela i ulja na platnu. Pod mentorstvom Koste Strajniće, uz Ivana Ettorea i Božidara Rašicu pripadao je prvomu naraštaju dubrovačkih slikara kolorista. Obolio je od, tada kobne, tuberkuloze, no unatoč teškoj bolesti, intenzivno je radio gotovo do smrti. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 14. listopada 1991. godine, dan nakon što su predstavnici dubrovačke općinske Skup­štine pregovarali s pripadnicima okupacijske vojske, članovi promatračke misije EZ-a nastavili su razgovore s JA bez prisustva predstavnika dubrovačke općine. Deblokirana je dubrovačka luka pod sljedećim uvjetima: dozvoljava se uplovljavanje brodova s motornim vozilima, hranom, lijekovima, sanitetskim materijalom i humanitarnim ekipama; spriječiti ulazak predstavnicima štampe i televizije; spriječiti naoružana i nenaoružana lica koja mogu predstavljati pojačanja gradovima i lukama; u svim situacijama dozvoliti izlazak ženama, djeci, bolesnim osobama i ranjenicima. Feribot »Marina« vraćen je iz Mljetskog kanala natrag u Korčulu. *Agresor je istog dana oko 22 sata započeo novi minobacački i mitraljeski napad na Novu Mokošiću. Iste večeri povremeno je otvarana pojedinačna i rafalna vatra iz pravcu Oboda i Zvekovice kod Cavtata, gdje su bili položaji jugoslavenske vojske.* **Nakon što su nalivene neke cisterne u Gradu, voda je opet nestala.** (14) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 82

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.jutarnji.hr/opus-neposlusnog-slikara-koji-je-umro-vrlo-mlad/271622/

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 82

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 83,84

* ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 108,109

(8) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 187,188, str. 136*

(9) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 53

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) HBL Nevenka Jednačak i Miljenko Foretić (1998)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.jutarnji.hr/opus-neposlusnog-slikara-koji-je-umro-vrlo-mlad/271622/

(14) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 529

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 7 — 16. listopada 1991.

**ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 23

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 22.10.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. listopada 1433. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 23.10.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 24.10.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 21.10.2017 08:20

Subota, 21.10.2017 08:20

Petak, 20.10.2017 08:20

Petak, 20.10.2017 08:20

Četvrtak, 19.10.2017 08:20

Četvrtak, 19.10.2017 08:20

Srijeda, 18.10.2017 08:20

Srijeda, 18.10.2017 08:20