Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 12. listopada 1997. godine, blagoslovljen je novi kameni križ na Srđu. (1) Na današnji dan, 12. listopada 1984. godine, u Dubrovniku je umro hrvatski agronom, osnivač i ravnatelj Stanice za južne kulture u Dubrovniku Frano Tabain, (2) a 12. listopada 1998. godine, u Dubrovniku je umro pijanist, skladatelj i pjesnik Ferdo Grazio. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Serafin, Maksimilijan, Maks, Bruno, Velibor i Mirko. (4) Svjetski je dan vida (WSD), obilježava se svake godine drugi četvrtak u mjesecu listopadu, ove, 2017. to je danas 12. listopada, kako bi se usmjerila pozornost na globalno pitanje izbjegavanja sljepoće i slabovidnosti te rehabilitacije slijepih osoba. (17)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

1646. godine započinju radovi na obnovi artiljerije. Glavnu ulogu u tome kao i uopće za utvrđivanje i naoružavanje grada i teri­torija Republike, igra guverner oružja Marin Jerov Držić, u kojeg je vlada imala neograničeno povjerenje. On je potomak stare dubrovačke građanske obitelji Držića, a svoje visoko vojničko znanje stekao je u Španjolskoj, gde je služio pod Filipom III. Na današnji dan, 12. listopada, te 1646. godine, odobrava se 150 dukata za artiljeriju i ljeva­onicu. Istoga dana naređeno je nadstojnicima naoružanja i straža, da skupa s guvernerom oružja Marinom Držićem,nabave iz Venecije ili iz nekog drugog grada potreban pribor za ljevaonicu. *Točno godinu dana kasnije, 12. listopada 1647. godine, odobreno je činovnicima oružane 100 du­kata za potrebe ljevaonice, za salijevanje dva pedrala. Pedrali su se tada nazivali topovi za kamene kugle. U tom popisu imamo i količine baruta za jedno punjenje svakog pojedinog komada. Za topove sa kamenom kuglom, za jedno punjenje trebalo je baruta cca 1/3 težine kugle.* (5) 

Na današnji dan, 12. listopada 1997. godine,  uz sudjelovanje velikog broja vjernika misu na Srđu predvodio je blagopokojni kardinal Franjo Kuharić i tom prigodom je blagoslovljen novi kameni križ visok 14 metara. Podignut je na mjestu starog križa koji je bio granatiran i srušen u srpsko-crnogorskoj agresiji na Dubrovnik na blagdan sv. Nikole 1991. godine. Hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk pomogao je u realiziranju tog projekta. Od starog križa, koji je 1935. godine dao podići dubrovački biskup Josip Marija Carević kao spomen na 1900 godina od Kristove smrti na Kalvariji, ostalo je samo podnožje na koje je postavljen novi križ od bračkog kamena. Preostali dijelovi križa obrađeni su, blagoslovljeni na Papinoj misi 2003. godine u Dubrovniku te se ugrađuju u nove crkve i oltare u biskupiji. (6) Davna želja stanovnika Dubrovnika i njegove okolice da se na Srđu podigne kameni križ, ostvarila se 10. lipnja 1935. godine. Zahvaljujući plemenitoj inicijativi dubrovačkog biskupa Josipa Marije Carevića, podržanoj od cjelokupnog svećenstva i građanstva, te prihvaćenom projektu Vernezze, zablistao je križ na gordom Srđu. U večernjoj raskošnos rasvjeti nekolko se puta prikazivala silueta veličanstvenog znaka spasenja. Već ranonom zorom, tog ponedjeljka mnogobrojni hodočasnici iz cijelog dubrovačkog kraja (Rožata, Mokošice, Osojnika, Sustjepana, Gruža, te oni koje je parobrod “Kupari” doveo iz Orašca, Trstenog, Lopuda, Šipana, Kliševa i drugih mjesta, kao i parobrod “Cavtat” s hodočasnicima iz Župe i Konavala) hrlili sun a mjesto slavlja, u narodnim nošnjama s barjacima i uz crvene pjesme. Pred crkvom sv. Vlaha i pod zvonikom svrstale su se sve grupe, lumbardijeri su ispaljivali počasne plotune, a poslije mise u Katedrali krenula je povorka od 8.000 ljudi serpentinama na Srđ. Okupljenom puku, tada se pred veličanstvenim križem isklesnom u kvalitetnom bračkom polumramoru, visine 14. metara i debljine 65 cm, tada se obratio biskup (Carević) slijedećim riječima: “Vidim kako se pred križem svetim na Srđu danas uz tisuće pobožnog naroda klanja 80 barjaka. To je dokaz da je Križ ne samo znak spasenja i civilizacije, već da je On i barjak neopisive slave i pobjede!”  *Taj križ, symbol nade, slave i pobjede granatiran je i srušen u srpsko-crnogorskoj agresiji na Dubrovnik na blagdan sv. Nikole 1991. godine.* ** Nakon nekoliko dana branitelji Srđa su od nekoliko dasaka napravili drveni križ, kao znak da su još uvijek na Srđu. Zahvaljujući dubrovačkom biskupu Želimiru Puljiću križ je obnovljen i blagoslovljen, 12. listopada 1997. godine.** *Od starog križa, koji je 1935. godine dao podići dubrovački biskup Josip Marija Carević kao spomen na 1900 godina od Kristove smrti na Kalvariji, ostalo je samo podnožje na koje je postavljen novi križ od bračkog kamena. Preostali dijelovi križa obrađeni su, na misi u Gružu 2003 godine blagoslovio ih je papa Ivan Pavao II., te se ugrađuju u nove crkve i oltare u biskupiji.* (7)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 12. listopada 1850. godine, u Blatu na Korčuli rođen jepisac i prevoditelj Stjepan Castrapelli. S Dubrovnikom je povezan još od gimnazijskih dana, a kasnije i kao profesor dubrovačkegimnazije. I u svom književnom radu ostavio je trag u dubrovačkoj baštini. Napisao je pripovijest iz suvremenoga dubrovačkog života Pusto srce (1883). (8) 

Na današnji dan, 12. listopada 1942. godine, u Omišu je rođen hrvatski numizmatičar, povjesničar i nakladnik Bože Mimica. Bavi se grčkom i ilirskom numizmatikom, a uža mu je specijalnost hrvatska numizmatika. Dao je povijesni razvoj kovanoga novca na hrvatskom povijesnom tlu, čime je pridonio sagledavanju mnogih spornih mjesta starije hrvatske povijesti. Među značajnijim djelima je i ono povećeno dubrovačkoj numizmatičkoj povijesti: Numizmatička povijest Dubrovnika (1994.). (9) 

Na današnji dan, 12. listopada 1984. godine, u Dubrovniku je umro hrvatski agronom,  osnivač i ravnatelj Stanice za južne kulture u Dubrovniku Frano Tabain. Osnivač je znanstvenoistraživačkoga rada u području tzv. južnih kultura. Diplomirao  je1924. godine, u prvoj generaciji studenata na novoosnovanom (1919) Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Specijalizirao se u Francuskoj. U Hrvatsku je uveo lavandu na otok Hvar. Uspješno je selektirao buhač s visokim postotkom piretrina. Proveo je inventarizaciju i pomološku obradbu hrvatskih odlika smokava i agruma. Bio je osnivač i ravnatelj od1945–63. godine Stanice za južne kulture u Dubrovniku. Za znanstveni, stručni i pedagoški rad dobio je mnogobrojna priznanja te odličje pape Pavla VI. Frano Tabain rođen je u Veloj Luci 17. prosinca 1898. godine. (10) 

Na današnji dan, 12. listopada 1998. godine, u Dubrovniku je umro pijanist, skladatelj i pjesnik Ferdo Grazio. U Dubrovniku je završio gimnaziju i srednju glazbenu školu. Diplomirao je pravo i romanistiku, te studij glasovira. Radio je kao sudac, od 1945. glazbeni referent Radio stanice Dubrovnik, zatim profesor glasovira u dubrovačkoj Učiteljskoj školi, te do umirovljenja u Muzičkoj školi »Luka Sorkočević«. Koncertirao je solistički i u duu sa sestrom Marijom (Dubrovački klavirski duo), izvodeći skladbe za dva glasovira i za glasovir četveroručno, stilski zaokružene programe tehničkom uigranošću i usklađenošću interpretacija. Skladbe su im posvetili Lucijan  Maria Škerjanc, Rudolf  Matz (Dubrovački akvareli) i Nikša  Njirić. Skladao je 20-tak skladbi, orkestralnih, komornih, glasovirskih i vokalnih, snimljenih na LP ploči Ferdo Grazio: Suita u folklornom stilu i Dubrovački triptihon za gudački orkestar, Linđo za glasovir četveroručno, Pjesni ljuvene za glas i glasovir i Matija Gubec, zborna poema. U duu s Marijom snimio je LP ploču U počast Dubrovniku, sa skladbama Ivana Mane Jarnovića, Antuna Sorkočevića, Đorđa Murattija, Nikše Njirića i vlastitim Dubrovačkim plesovima. Napisao je oko 300 pjesama, od kojih je tridesetak objavljeno u časopisima Dom i svijet, Dubrovnik i Dubrovački horizonti. Pisao je glazbene i kazališne kritike. Za glazbenu djelatnost Ferdo Grazio nagrađen je sa sestrom Marijom Zlatnom plaketom grada Dubrovnika 1982. g. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 12. listopada 1991. godine, predsjednik kriznog štaba Željko Šikić, gradonačelnik Pero Poljanić, član Izvršnog vijeća Hrvoje Macan i predstavnik Hrvatske vojske Tonko Karaman u nazočnosti promatrača EZ-a došli na pregovore na početku piste zračne luke, ali je JNA preko pukovnika Milana Zeca tražila odgodu pregovora za 24 sata zbog navodnih incidenata u selu Ravno u Hercegovini. S neprijateljskih položaja u okupiranome Slanome pucano je minobacačima u pravcu Stona. U 12.30 deblokirana je dubrovačka luka. (12) Na današnji dan, 12. listopada 1991. godine, u zgradi Općine Dubrovnik održana je sjednica Kriznog štaba Općine Dubrovnik (KŠOD). Sjednicu je otvorio predsjednik KŠOD, Željko Šikić, koji je potaknuo raspravu o bitnim problemima radi njihova rješavanja i potrebe koordinacije različitih službi. Kazao je da je KŠOD vojne poslove prepustio vojnom zapovjedništvu. O ratu je govorio dopukovnik N. Marinović. Istaknuo je poduzetnost slabo naoružanih pojedinaca kada je proti njima na općinskim granicama bilo 4500 neprijateljskih vojnika.  Glavna tema rasprave bili su prognanici i izbjeglice, njihov smještaj i opskrba te opskrba svih građana, osobito hranom, vodom i energentima. Upozoreno je na više tisuća prognanika i izbjeglica u lapadskim hotelima i u privatnim kućama (predstavnik Lapada govorio je o njih više od 7000 u hotelima i 5000 privatno) te na pristizanje novih što bi — kako nema struje i vode — moglo prouzrokovati velike teškoće, pa čak i kaos. Zatraženo je da se otvore svi hoteli, jer su netočni podaci kako su hoteli puni, a rečeno je i da ima mnogo onih kojima tu nije mjesto. Problem opskrbe vodom — napose osjetljiv odnos s predstavnicima JNA, koji su se licemjerno ponašali jer im je voda služila u slamanju dubrovačkoga morala — veoma je prožeo raspravu. Raspravljalo se još o mogućim zarazama, kriminalu, oružju u privatnim rukama, neprijateljskoj pljački i paležu na Osojniku, dobro izvedenoj evakuaciji starijih ljudi iz Rožata, ugroženosti Mokošice, autobusnom prijevozu, hitnoj akciji za spašavanje zarobljenika, prevladavanju improvizacija. (13) Početkom mjeseca rujna '91 godine, na inicijativu skupine studenata s prostora dubrovačke županije, a s obzirom na razvoj ratnih događanja u Republici Hrvatskoj, krenulo se u organiziranje i pripremu Prvog dragovoljačkog odreda iz Zagreba na Južno bojište. Osnovan je Inicijativni odbor te su započeti kontakti s odgovornim institucijama i osobama iz vlade RH, posebno Ministarstva obrane kao što su tadašnji zamjenik ministra gos. Ivan Milas, Mile Ćuk, pukovnik Bošnjaković i drugi, oko formiranja i opremanja navedene skupine. U prvim kontaktima pa sve do odlaska i tijekom puta postrojbe u Dubrovnik, veliku ulogu je odigrao tadašnji zastupnik Dubrovnika u saboru dr. Hrvoje Kačić. On je u osobnim kontaktima s ministrom obrane Gojkom Šuškom, koji je i sam bio upoznat s osnivanjem ove grupe, dobio potporu i izravnu pomoć. Trideset četiri pripadnika postrojbe, s naknadno priključenim pok. Sinišom Tkalecom, krenuli su na put 4. listopada 1991. godine, u 06,00 sati. Po dolasku u Dubrovnik, na današnji dan, 12. listopada 1991. godine, smješteni su u h. Comodor gdje ih je obišao i dobrodošlicu im poželio zapovjednik Nojko Marinović sa suradnicima. Njihov zapovjednik je bio Jakša Hodak - Jaki. Već tada zauzimaju položaj brda Čijak, između sela Ljubač i Osojnika, koji je nakon nekoliko dana već bio okupiran. Poslije raspada te postrojbe dragovoljaca njeni preostali pripadnici prelaze u tadašnje postrojbe obrane Grada. (14) Tijekom Domovinskog rata na dubro­vačkom području ukupno je poginulo više od 430 hrvatskih branitelja, dok je teže ili lakše ranjeno njih preko 1300. O karakteru agresije i agresora svjedo­če i podatci o stradanju civilnih stanov­nika na području Dubrovačko nere­tvanske županije. Poginule su 92 osobe, od čega 15 djece do 18 godina starosti. Ukupan broj civilnih invalida Domo­vinskog rata veći je od 140 osoba, a me­đu njima je 35 djece koja su u vrijeme ranjavanja imala manje od 18 godina. Sastavni dio planirane i provođene strategije ratovanja protiv hrvatskog naroda bilo je činjenje brojnih ratnih zločina. Protivno svim humanističkim načelima i odredbama međunarodnog prava srpsko-crnogorski agresor je s ciljem zastrašivanja stanovništva, os­novao zatvore i koncentracijske logore. Patnje i neljudska iživljavanja u logori­ma Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) proživjelo je 423 zatočenika s dubro­vačkog područja. Od posljedica tortu­ra i zlostavljanja, koja su svakodnev­no doživljavali, u zatočeništvu su umr­le tri osobe Miho Brailo,Jako Obrad i Nikola Brajić, ubijen u srpskom koncentracijskom logoru u Bileći,na današnji dan, 12. listopada 1991. godineNakon puštanja na slobodu preminulo je više od 40 bivših zarobljenika. (15) Komandu nad jedinicama 2. operativne grupe JA, kojoj je zadatak bio izraditi plan napada i izvršiti okupaciju Dalmacije imao je general Jevrem Cokić, a od 12. listopada 1991. godine tu dužnost je preuzeo general Pavle Strugar. Snage 2. OG brojile su između 11.000 i 13.000 vojnika,  a imale su zračnu potporu dijela snaga RZ i PZO iz baza u Mostaru i Podgorici. Topničku potporu činilo je prosječno oko 120 oružja većeg kalibra te oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera. (16) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=97680

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) HBL Ivona Ajanović-Malinar (2002)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 91, 183

* LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str. 93

(6) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=97680

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=97680

**https://hr.wikipedia.org/wiki/Križ_na_Srđu

(8) HBL Mira Pirker (1989)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) HBL Ivona Ajanović-Malinar (2002)

(12) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 528

(13) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 38,39,40

(14) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –

MLADEN JURKOVIĆ, Str. 60,61

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 17        , Str. -99- Nikola Brajić

(16) http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/prisjetimo-se-kako-je-poceo-rat-u-nasem-dubrovniku

(17) http://www.hzzo.hr/svjetski-dan-vida-10-listopada/

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 22.10.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. listopada 1433. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 23.10.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 24.10.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 21.10.2017 08:20

Subota, 21.10.2017 08:20

Petak, 20.10.2017 08:20

Petak, 20.10.2017 08:20

Četvrtak, 19.10.2017 08:20

Četvrtak, 19.10.2017 08:20

Srijeda, 18.10.2017 08:20

Srijeda, 18.10.2017 08:20