Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 16. listopada 1901. godine, nakon Grada i Pila javna električ¬na rasvjeta zasvijetlila je u Gružu i Lapadu. (1) Na današnji dan, 16. listopada 1954. godine, Nautička škola u Dubrovniku, danas Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik počela je djelovati na današnjoj lokaciji. (2) Na današnji dan, 16. listopada 1983. godine papa Ivan Pavao II svetim je proglasio Leopolda Bogdana Mandića, zaštitnika Dubrovačko-neretvanske županije. (3) 16. listopada 2004. godine, nakon šest desetljeća postojanja ”KK ”Dubrovnik” odigrao je prvu prvoligašku utakmicu. (3a) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marija; Margareta, Hedviga i Hrvojka. (4) 16. listopada , Svjetski je dan hrane (FAO). Svjetski dan hrane (World Food Day) obilježava se svake godine dana 16. listopada na dan osnutka Svjetske zdravstvene organizacije FAO (Food and Agriculture Organization). FAO - Svjetsku zdravstvenu organizaciju osnovali su Ujedineni narodi 1945. godine. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

***Na današnji dan, 16. listopada 1469. godine, Veliko vijeće donijelo je značajnu uredbu, u kojoj se naglašava važnost službe kacamorata. Naime, po toj Uredbi senatori mogu obnašati i neke službe koje inače obavljaju članovi Velikog vijeća: mogu biti rizničarima, prokuratorima i kacamortima, ad vitam quam ad tempus, već prema tome kakav je inače određen rok za pojedinu službu. Do takvih zaključaka vijećnike je dovela, po svoj prilici bojazan da bi uslijed kužnih pošasti moglo doći do nedostatka valjanih kandidata za te neophodne službe, pa bi u tom slučaju izabrali i osobe iz Vijeća umoljenih***. Kacamorti su vrhovna sanitetska vlast, sanitetski činovnici koji su vodili brigu o zdravstvenom stanju u Republici i imali su široka ovlaštenja u pogledu sprečavanja i su­zbijanja kuge i haranja zarazne epidemije. Još jednom vrlo važnom odredbom Senata, donesenom 43 godine ranije, 1426. g., zdravstveno osoblje koje vodi nandzor nad putnicima i došljacima iz okuženih i sumnjivih krajeva dobilo je službeni naziv officiales cazamortuorum (sani­tetski činovnici), a narod ih je nazvao »kacamorti« po tal. cacciatore- -lovac i il morte-smrt, dakle: lovci smrti. **U prvoj četvrtini 16. stoljeća već su bili dobro organizirana služba, a službenici dobijaju naziv officiali della sanita**. *Uredba je od presudne važnosti pri izboru kacamorata. Naredbodavac, Senat izričito navodi da se kacamorti biraju u tu službu per angariam, što doslovno znači nametnut besplatni rad - servitium gratuitum impositum. Svaki punoljetni vlastelin bio je automatski i članom Velikog vijeća, pa je tajnim glasovanjem mogao biti izabran za protukužnog službenika – kacamorta, a tu službu nije smio odbiti*. (7) 

Iz više odluka tajnih sjednica Senata jasno se vidi odlučnost u obračunavanju sa svima, koji su na bilo koji način ugrožavali državne interese. Npr.:  da bude obješeno 11 stranih gusara, uhvaćenih na jednoj naoružanoj fregati i dovedenih u gradsku luku sa sužnjima,  da se objesi na Dančama ili na Ledenicama Radonja Milišević* koji je pravio smetnje dubrovačkim trgovcima u Neretvi, ili pak  da se potajno odsiječe glava Štipanu Radonjiću, koji je radio contra statum et cotninium nostrum, Ali, možda nigdje ne dolazi do izražaja njegova upornost u traženju glave jednog svog neprijatelja kao u slučaju Mahmuta emina novskog u Ledenicama, "koji snuje nove stvari protiv naše Republike". Dovoljno je znati da su punih šest godina tražili Mahmutovu glavu i za to potrošili tisuće dukata u novcu i darovima.  Istovremeno s postupak Senata protiv Mahmuta, Senat je intezivno raspravljao i o nekom Pavlu, kojemu je dubrovački sud radi pljačke tuče i silovanja dao iskopati oči* Slijepi Pavao uspio se prebaciti na turski teritorij, najprije u Novi, a kasnije u Istambul, gdje je rovario protiv Dubrovnika, dokazujući da je on turski podanik, te da mu kao takvom Dubrovčani nisu smjeli suditi. Uzalud je Senat dokazivao da je slijepi Pavao Dubrovčanin i daje zaslužio kaznu, štoviše, da su dubrovački suci blago (clementemente) postupili kad su mu dali iskopati oči, jer bi mu, prema zločinima koje je počinio, trebali odrubiti glavu.  Slijepi Pavao i dalje je na Porti stvarao neraspoloženje prema Dubrovčanima. Kako tome stati na kraj? Stvar bi se najradikalnije riješila smrću slijepog Pavla. Takva je odluka bila već donesena (8. prosinca 1558), dok je slijepi Pavao još bio u Novomu.  Nova odluka o njegovu uklanjanju donesena je, na današnji dan, 16. listopada 1560. godine, i to odluka da bude otrovan. U tu svrhu poslan je u Istambul s otrovima neki Savalai iz Verone, kojemu je dubrovački poklisar u Istambulu, Benessa, morao dati obavijesti kako doći do Pavla i izbrisati ga “iz knjige živih”.  O ishodu ovog pothvata, za koji je Savalai dobio 40 škuda, možemo samo nagađati, ali nije isključeno da je otrov postigao svoju svrhu, jer dalje više nema nikakvih vijesti o slijepome Pavlu. (8) 

Nakon uvođenja električne javne rasvjete u gradu i na Pilama 1. lipnja 1901. g., javna električ­na rasvjeta, na današnji dan, 16. listopada 1901. godinepuštena je u rad u Gružu i Lapadu. Pojedini su građani — u dogovoru s »Elinom« — uvodili električno osvjetljenje i u svoje privredne objekte, kao i u svoje stanove. Nastajala je pot­reba da termoelektrana tvrtke »Elin« na Batali radi i danju. Njen rad i danju započeo je 5. lipnja 1905. (9) 

Kina su se u Dubrovniku otvarala i zatvarala, no Bondino je kazalište ostalo prostorom u kojem su se u prvoj polovici 20. stoljeća najčešće i najduže prikazivali filmovi. Naravno, uz vječne polemike o tome je li u prostoru kazališta primjereno prikazivati filmove, koje su se posebno pojačavale u vremenima kada bi kazališna uprava prednost davala kinoprojekcijama, u odnosu na kazališne predstave. Od samih početaka, projekcije filmova u teatru zapravo su bile stalnim predmetom polemičkih tonova u dubrovačkim novinskim kronikama. Tako ni novinski kroničar u listu  Narodna svijest, na današnji dan,16. listopada 1923. godine,pozdravljajući osnivanje kazališne družine, nije propustio usput pecnuti činjenicu da se u kazalištu vrte i filmovi:„Predstava u Bondinom kazalištu“. Dubrovnik, koljevka južno slavenske pozorišne igre, nema svoga stalnoga teatra, kao što ga ima n. pr. Maribor i Skoplje; zato je hvale vrijedan pothvat jedne skupine zauzetnih dubrovačkih gragjana, koji stvoriše diletantsku pozorišnu družinu, te od vremena do vremena otimlju staro i časno Bondino kazalište – kinematografu.(NARODNA SVIJEST, br.44/1923., Dubrovnik 16.10.1923., str.3) (10) 

U Dubrovniku sve vrvi od četnika: u rujnu 1944., u vrijeme kapitulacije Italije, izbjeglička vlada u Londonu kani grad predati četnicima Draže Mihailovića, ali Nijemci su, okupiravši grad i okolicu, brži. Kad su četnici krenuli na Dubrovnik, na put su im stale partizanske jedinice i tako je Dubrovnik spašen za Hrvatsku, a poslije i oslobođen od Nijemaca. Početkom rujna 1944. stanje u Dubrovniku i širem području krajnje je zamršeno. Grad drže Nijemci s 369. pješačkim pukom iz 369. legionarske divizije. Tu su i postrojbe vojske NDH. Za razliku od svih hrvatskih gradova (osim Knina), tu je i četnička vojska Draže Mihailovića, koja tu legalno boravi kao u svom garnizonu i surađuje prvo s Talijanima, a potom i s Nijemcima i vojskom i vlašću NDH. U gradu je znalo biti čak do 1000 naoružanih četnika, tu dolaze, borave i sastanke održavaju brojni četnički vojvode i drugi časnici. Oko Dubrovnika je prvo Dubrovačka četnička četa, a onda i Dubrovački četnički korpus. Za kapitulacije Italije u rujnu 1943., izbjeglička vlada u Londonu imala je nakanu Dubrovnik predati četnicima Draže Mihailovića, ali Nijemci su ih preduhitrili i nakon Talijana okupirali grad i okolicu. Sve to dobro zna Zagreb, vlada i vojni stožer NDH, ali nitko se tome ne protivi niti tjera četnike iz hrvatskog Dubrovnika. Partizanska obavještajna služba i maršal Tito na Visu znali su za četničke planove o napadu četnika prema Dubrovniku u namjeri da se tu spoje s britanskom vojskom i Dubrovnik priključe Velikoj Srbiji. Zato se maršal Tito zalagao za što žurnije oslobođenje  Dubrovnika. Uslijedio je Titov žurni brzojav na Vis članovima vrhovnog štaba, 7. listopada, a na temelju toga štab 29. divizije izdao je 15. listopada zapovijed za oslobođenje Dubrovnika. Izrazito teška, ali i uspješna borba za Dubrovnik vodi se od 16. do 18. listopada. Uz 29. hercegovačku diviziju, prema Dubrovniku je iz pravca Konavala krenula 2. dalmatinska proleterska brigada iz Pomorske operativne grupe 2. crnogorskog korpusa, a na dubrovačkom su području bili Dubrovački i Konavoski partizanski odredi zatim jedinice Zapovjedništva grada Dubrovnika i drugi manji sustavi. Oko Ivanice i Brgata vodila se borba od 16. do zaključno 18. listopada, uz velike borbene gubitke. Nijemci su znali da će 29. hercegovačka divizija s glavninom snaga krenuti od Trebinja preko Ivanice na Dubrovnik, pa su položaje jako utvrdili i branili brojnim topništvom. Isto se dogodilo i glavnini 2. dalmatinske brigade koja je Konavle oslobodila 15. listopada, a Cavtat dva dana kasnije – 17. listopada, dok je Dubac zauzet 18. listopada. Ulaskom dalmatinske grupacije, a potom i ostalih partizanskih jedinica Dubrovnik je oslobođen, 18. listopada 1944. godine. (11)

Na današnji dan, 16. listopada 1954. godine, Nautička škola u Dubrovniku, danas Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik počela je djelovati na današnjoj lokaciji (Šetalište kralja Zvonimira 4). Nautička škola u Dubrovniku počela je raditi 15. ožujka 1852. Zbog malog broja učenika škola je zatvorena 1860. Ponovno je otvorena 17. studenog 1862. Danas Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik srednja škola u Dubrovniku ima sljedeće smjerove: pomorski nautičar, tehničar za brodostrojarstvo, strojarski tehničar, elektrotehničar, elektroničar i računalni tehničar za strojarstvo. Svi su četverogodišnji. Skoro svi učenici Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik muškoga su spola. (12) 

Hrvatskog svećenika, kapucina, poznatog ispovjednika iz Herceg-Novog i promicatelja jedinstva kršćana, zaštitnika Dubrovačko-neretvanske županije, Leopolda Bogdana Mandića svetim je proglasio papa Ivan Pavao II. 16. listopada 1983. godine. Mandić je drugi kanonizirani hrvatski svetac Rimo-katoličke crkve. Bio je poglavar samostana u Zadru, a većinu je života proveo u Padovi u kapucinSkom samostanu Sv. Križa kao ispovjednik. Nekoliko je godina bio profesor filozofije i predavač patrologije te je mlade kapucine učio hrvatskom jeziku. Uz ljubav prema domovini, gajio je i ljubav prema svim slavenskim narodima te prema tadašnjoj domovini is Italiji i njezinu narodu. Gradio je mostove među ljudima i narodima i bio svojevrsna preteča ideje ujedinjene Europe. (13) 

”KK ”Dubrovnik” je osnovan 1946. godine. Više od tri desetljeća svoje utakmice je odigravao u legendarnom Karmenu, čiji je ambijent ostao inspiracija za dosege što su ostvarili igrači koji su na tom kamenom igralištu započeli svoj uspon do vrhova europske košarke. Klub je uvijek bio blizu, ali je tek 29. svibnja 2004., nakon gotovo šest desetljeća ostvaren san tisuća dubrovačkih košarkaša, te je klub ušao u Prvu ligu, povijesnom pobjedom nad Kaptolom. Prvu prvoligašku utakmicu Dubrovnik je odigrao na današnji dan, 16. listopada 2004. godine. U Rijeci je pobijedio Kvarner 78:75.  Tijekom sezone 2005/06. klub se plasirao u drugi krug natjecanja FIBA kupa, a bio je i vodeća momčad A1 Hrvatske košarkaške lige te se plasirao u završnicu kupa. U natjecateljskoj sezoni 2008./09. košarkaški klub Dubrovnik se natjecao u prvoj hrvatskoj ligi i osvojio peto mjesto što je najveći uspjeh u povijesti kluba. U sezoni 2012./13. klub je ispao iz A-1 lige. Za sada, posljednju prvoligašku utakmicu ”KK ”Dubrovnik” odigrao je u Dubrovniku 12. svibnja 2013. Izgubio je od Križevaca 102:83. Posljednji prvoligaški pogodak za Dubrovnik (tricu sa zvukom sirene) postigao je Petar Dubelj. (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 16. listopada 1664. godine, u Dubrovniku je umro skladatelj i instrumentalist  Lambert Courtoys, ml., (Cortois, Cortoys, Lambertus, Lamberto), rođen u Dubrovniku, potkraj XVI st. Smrću Lamberta ml. završava stogodišnja glazbena tradicija obitelji Courtoys u Dubrovniku. Kao i njegov djed i otac, i Lambert ml. s uspjehom je poučavao Dubrovčane glazbenoj umjetnosti. Skladateljski opus mu se izgubio. O njemu se zna jedino na temelju zapisa od 16. lipnja 1629. godine, iz arhivske knjige Diversa Cancelariae (čuva se u Povijesnom arhivu Dubrovnik), u kojem je opisan spor što ga je Lambert Courtoys mlađi vodio s dubrovačkom glumačkom družinom što ga je angažirala kao pjevača i skladatelja glazbe za pokladnu predstavu izvedenu 1629. On je nakon šestomjesečnog parničenja dobio parnicu i za svoje usluge naplatio 6 zlatnih dukata. Naslov skladbe koju je Lambert ml. skladao za tu predstavu nije u dokumentu o sporu naveden. Ali prema tradiciji, u Dubrovniku je o pokladama, te 1629. izvođena samo jedna kazališna predstava, a to je bila Palmotićeva Atalanta. Naslovljavanje djela naznakom »Musica«, zatim libretistička obilježja teksta i posebno operna tehnika jeke, uobičajena u ranim talijanskim operama, kao i godina izvedbe predstave o pokladama i izvedbe Atalante, sve te nepobitne činjenice ukazuju da autorstvo glazbe za Palmotićevu Atalantu treba pripisati baš Lambertu Courtoysu ml., a to djelo smatrati prvom poznatom izvornom hrvatskom operom. Iako se Courtoysova glazba nije sačuvala, njegovo stvaralaštvo dobiva posebno značenje za povijest hrvatske operne umjetnosti. Kao mlad čovjek bio je zbog nekog izgreda kažnjen 1614. izgonom iz Dubrovačke Republike. Ponovno je došao u Dubrovnik nakon 1616. Za izgnanstva boravio je vjerojatno u Napulju ili Veneciji, gdje je imao prilike upoznati talijansku operu. God. 1621. primljen je kao prekobrojni svirač duhačkih instrumenata u Kneževu kapelu, a 1629. naslijedio je svog oca Henrika Courtoysa na položaju glazbenog ravnatelja kapele i obavljao tu dužnost do kraja života. Recimo i da je glazbena tradicija obitelji Courtoys u Dubrovniku započela1554. godine, kada je Djed Lamberta ml.,  Lambert Courtoys st., primljen u službu Kneževe kapele u Dubrovniku kao instrumentalist te je, čini se, u gradu ubrzo stekao ugled i razvio višestruku djelatnost: bio je glazbeni ravnatelj Kneževe kapele i katedralnog zbora, uz to je nastupao kao pjevač i svirač, poučavao glazbu i skladao. (15)

Na današnji dan, 16. listopada 1938. godine, u Dubrovniku je rođen Nikola (Ćićo) Obuljen dipl. inženjer, saborski zastupnik i gradonačelnik Dubrovnika. *Nikola-Čičo Obuljen-ratni je gradonačelnik Dubrovnika, prvi dubrovački gradonačelnik izabran po hrvatskim zakonima u mandatu od 1993. do 1997. godine*. Bio je saborski zastupnik, (HDZ, 1995-2000), voditelj saborskog Izaslanstva u Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Europe (1997), predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika (2001) i predsjednik Županijske skupštine (2005-2006). **Nikola Obuljen Zmaj Lapadski II., pročelnik Zmajskog stola Dubrovnik**. *Dugogodišnji upravitelj zaklade Blaga djela,  koja imovinom stečenom nesebičnim odricanjem brojnih dobročinitelja od dijela svog imetka za dobrotvorne namjene, upravlja raznim oblicima pomoći i potpore onima koji su bili potrebiti te pomoći, joše od vremena osnivanja u Dubrovačkoj Republici, do današnjih dan*. (16) 

Na današnji dan, 16. listopada 1942. godine u Krakovu je umrla poljska povjesničarka umjetnosti Helena de Franqueville d’Abancourt, koja se, uz knjižničarsku djelatnost i izradbu bibliografskih radova s područja likovnih umjetnosti, zanimala i dubrovačkim temama, pa je tako 1904. g. objavila studiju Dubrovnik – Raguza jučer i danas, a 1910. na poljski prevela Dubrovačku trilogiju I. Vojnovića. (17)

Na današnji dan, 16. listopada 1958. godine, u Goveđarima na Mljetu je rođen Niko Nodilo (časnički namjesnik). Pomorac-kormilar, trajno nastanjen u Polačama na Mljetu. U Domovinski rat uključio se 17. kolovoza 1991., kao član posade MB "Perast". Ubijen je 5. listopada 1991. godine u Slanom. (18)               

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 16. listopada 1991. godine, tijekom jutra je padala jaka kiša. "U popodnevnim satima bilo je pucnjave po Župi i Rijeci dubrovačkoj, a kažu i da je jedan zrakoplov bombardirao selo Baniće u Primorju," zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. Brod "Marina" nije prema planu isplovio iz gruške luke. Brod "Slavija" je u međuvremenu i nakon mnogih poteškoća uplovio i u 13:30 opet isplovio iz gruške luke prema Korčuli. Zaustavljen je i iz nepoznatih razloga ponovno vraćen u grušku luku, gdje je iskrcao putnike. Vratio se potom i zaustavio na sidrištu ispod Dakse. (19) U listopadu je Skupština Općine Dubrovnik (SOD) slala više poziva Europskoj zajednici da odmah pomogne napadnutom Dubrovniku. U pozivu, na današnji dan, 16. listopada 1991. godine, Skupština kaže kako je dubrovačko područje već 15 dana djelomice okupirano od JNA i potpuno izolirano s mora, kopna i iz zraka te da je stanovništvo bez vode, struje i komunikacija, bez energije i zaliha hrane. Da je sav život u gradu i općini potpuno blokiran. S područja općine u užem je gradskom području oko 12 000 prognanika i izbjeglica, infrastruktura je veoma razrušena, stanovit broj najvrjednijih zaštićenih kulturnih spomenika A kategorije izravno je pogođen i ozbiljno oštećen te da je izgorjelo oko 60% šume. Unatoč svim sporazumima i obećanjima, JNA se ne povlači i ne deblokira dubrovački kraj. Stoga Skupština prosvjeduje i traži da se JNA odmah povuče, to više što na dubrovačkom području od potkraj 1960-ih nema vojnih uporišta ni instalacija te što kulturni i turistički značaj grada nije spojiv s prisutnošću vojske. U Dubrovniku također nema manjinskih enklava, on nema vojničko značenje, nego je jedinstvena povijesna i kulturna vrijednost, pri UNESCO-u zaštićen kulturni spomenik. Mole da se shvati žurnost zahtjeva, kažu kako su i Europa i čitav Svijet suodgovorni za ovo nasilje i tragediju te pozivaju da se odmah djeluje. Poziv poglavarima država, predsjednicima vlada i ministrima vanjskih poslova Europske zajednice, 16. listopada, potpisali su gradonačelnik Pero Poljanić i predsjednik Izvršnoga vijeća Željko Šikić. (20) 

Izvori i literatura:

(1) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 89,90

(2) http://hr.wikipedia.org/wiki/Pomorsko-tehnička_škola_Dubrovnik

IZVOR: http://hr.wikipedia.org/wiki/KK_Dubrovnik

(3) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(3a) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 198,199

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) http://www.nakladabombon.hr/proizvodi-vise/kalendar/listop.-studeni-prosin./16.-10.-svjetski-dan-hrane-326

(7) ***ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 106

JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 60

* ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 94,95

**http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/prica-o-sanitatu-prvi-dio-nasljede-duge-tradicije

(8) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 177,178,179,180

(9) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 89,90

(10) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.179,180

(11) OSLOBOĐENJE DUBROVNIKA – 18. listopada 1944. godine, PONOVNO SVANUĆE SLOBODE, dr. Nikola ANIĆ, povijesničar

(12) http://hr.wikipedia.org/wiki/Pomorsko-tehnička_škola_Dubrovnik

(13) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(14) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 198,199

IZVOR: http://hr.wikipedia.org/wiki/KK_Dubrovnik

(15) HBL Miho Demović (1989)

(16) http://politopedia.net/index.php?title=Nikola_Obuljen

*http://www.zaklada-blaga-djela.hr/povijest_zaklade_blaga_djela.html

**http://dbhz.hr/?cat=29

(17) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -76-

(19) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 24

(20) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 47

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 13.12.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas se slavi Sveta Lucija, zaštitnica vida, slijepih (tjelesnih i duhovnih), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Na Svetu Luciju se sije ...

Gradoplov
Četvrtak, 14.12.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 15.12.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 12.12.2017 08:20

Utorak, 12.12.2017 08:20

Ponedjeljak, 11.12.2017 08:20

Ponedjeljak, 11.12.2017 08:20

Nedjelja, 10.12.2017 08:20

Nedjelja, 10.12.2017 08:20

Subota, 09.12.2017 08:20

Subota, 09.12.2017 08:20