Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 13. studenoga 1645. godine, prvi put se u zaključcima Vijeća umoljenih spominje ime vrijednog vojnog stručnjaka i arhitekta, guvernera oružja rođenog Dubrovčanina, da Marina Držića. (1) Na današnji dan, 13. studenoga 1883. godine, u Dubrovniku je rođen slikar Marko Rašica. (2) Blato – slavi sv. Martina u Maloj Krntiji. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jakov, Stanislav Kostka, Stanko, Didak. (4) 13. studenoga, svjetski je dan ljubaznosti. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

*Danas, 13. studenoga spomendan je Svetog Stanislava Kostke,* isusovačkog sveca, koji, iako štovan u Dubrovniku, ipak nije uspio izboriti trajno mjesto u državnom kalendaru Dubrovačke republike.Poslušan, strpljiv i ustrajan, neokaljane duše i neupitna vjerskog za­nosa, bio je utjelovljenje odgojnih ideala isusovačkih škola. O kreposti ovog sveca, kao i njegovog suvremenika Alojzija Gonzage pjevalo se, pisalo i propovijedalo, slikali su se i modelirali njihovi asketski likovi, pa se i u Dubrovniku javljaju kao tema niza likovnih i književnih djela.Premda su pripadali generaciji isusovačkih prvoboraca iz 16. sto­ljeća, Alojzije Gonzaga i Stanislav Kostka proglašeni su za svece tek 1726., u osmoljudnom kanonizacijskom paketu Benedikta XIII. Nji­hov se kult, međutim, i dotad neometano uzdizao, pa su i dubrovački isusovci još 1628. stekli jednu Kostkinu relikviju, koju im je vlastoručno sa svečeva tijela namaknuo njihov rimski kolega. Dubrovniku se nije žurilo s proslavom kanonizacije ove dvojice, no na proljeće 1728. upriličeno je trodnevno slavlje u režiji isusovaca. Pripre­me su očito bile vrlo temeljite, te je za taj dan skladana nova prigodna glazba i nabavljene su svetačke parafemalije - sličice, medaljice i knjižice - koje su se dijelile gorljivim vjernicima i uglednicima. Isusovački ljetopisac Bašić pohvalio se velikim odazivom puka, privučena i obećanim oprostom. Državne vlasti na toj je svečanosti predstavljao knez s Malim vijećem. Međutim, premda je i kasnije blagdanu Sv. Alojzija Gonzage znao nazočiti knez, ovi isusovački sveci nisu uspjeli izboriti traj­no mjesto u državnom kalendaru. Ostali su u limbu štovanih i čašćenih, ali bez pristupa svetačkoj eliti. (6) 

1396. prijatelj Dubrovčana knez Stefan Lazarević isposlovao je kod Turaka da dubrovački trgovci mogu sa svojom robom putovati po čitavoj turskoj državi, uključujući i Srbiju. O tome je Dubrovčane prvi obavijestio turski kadija u Gluhavici, rudarskom mjestu kod Novog Pazara, jednom od uporišta turske vlasti u zemlji Brankovića, gdje je ovaj pobirao čak i carinu. Obavještavajući Dubrovčane, on nastoji dubrovačku trgovinu usmjeriti kroz Gluhavicu, kako bi od dubrovačkih trgovaca mogao ubirati carinu. Njegov dopis nije sačuvan, ali postoji dubrovački dopis od 28. ožujka 1396, u kojemu se Dubrovčani zahvaljuju kadiji na važnoj obavijesti, ali mu moraju reći kako oni ne mogu prisiliti trgovce da prolaze kroz Gluhavicu; svaki od njih slobodno bira put, a ionako svugdje valja platiti carinu. Pismeno dopuštenje sultana dobili su Dubrovčani nešto kasnije, u lipnju. Na žalost, taj prvi spomenuti dokument sultana nije sačuvan. Znamo za njega jer ga Dubrovčani spominju u svojim dopisima kneginji Evgeniji i sinu joj knezu Stefanu, na današnji dan, 13. studenog 1396. godine, kao i 1. listopada 1397. Iz drugog dopisa saznajemo da je dokument o tom dopuštenju sultan dostavio i kneginji i knezu. Dubrovčani ga pak spominju i u svojem dopisu pisanom 26. svibnja 1398. Jigit-paši odnosno Pašaitu, sinu Ishak-bega, koji bijaše turski namjesnik u Skopju, nakon što ga Turci oduzeše 1392. Vuku Brankoviću. (7) 

Unutar 30-tak godina s početka 16. stoljeća bilježimo dva zanimljiva povijesna traga vezana uz djelatnost dubrovačke Zdravstvene službe – poznatih kacamorta. 13. lipnja 1500. godine, u dio knjige A recto kacamorti počinju bilježiti zapisnike o dolasku putnika s kopna i s mora u Dubrovnik. Te bilješke završavaju na današnji dan,13. studenog 1530. godine. Prethodne knjige zdravstvene službe nisu sačuvane, međutim, uzevši u obzir dugo vremensko postojanje zdravstvene službe, kao i njegovu tadašnju organizaciju, za pretpostaviti je da su zapisnici iz 1500. godine samo nastavak prethodnih. Kacamorti su zahtijevali od domaćih i stranih putnika da najmanje dva mjeseca prije dolaska u Dubrovnik proborave u mjestu koje nije zaraženo kugom i da se ne zadržavaju na kopnu niti pristaju brodom ni u jednom drugom mjestu unutar tog termina. Zdravstveni službenici u Dubrovniku, kao ni nitko drugi na svijetu u to doba, nisu imali pojma da inkubacija kuge traje samo sedam dana, pa su se dugotrajnom karantenom osiguravali da se ni jedan od pridošlica neće razboljeti kad stigne na teritorij Republike. Takve i slične protuepidemijske mjere vremenski zadržavale odvijanje i inače sporog srednjovjekovnog prometa. No, ipak ta je mjera ipak u biti bila veoma pozitivna i vrlo korisna jer je, usprkos svim vremenskim odgodama i materijalnim odricanjima, služila glavnoj svrsi - zaustavljanju lanca zaraznog procesa. *Dubrovnik je 1377. izdao prvu uredbu o karanteni u svijetu, osnovao stalnu zdravstvenu službu 1390., odredio dopune karanteni 1397. i kroz cijelo 15. i 16. stoljeće donosio sve opširnije dodatne protuepidemijske uredbe, koje su nastale iz čiste potrebe samoodržanja. Koliko nam je dosad poznato, nijedan grad u sjevernoj Italiji, koja je, po mišljenju mnogih, predvodila s protuepidemijskim mjerama u Europi i služila kao primjer ostalima, nije posjedovao stalnu javnu zdravstvenu službu takve prirode koncem 14. stoljeća, nego istom pola stoljeća kasnije, moguće i pod utjecajem dubrovačkih iskustava.* (8) 

Na današnji dan, 13. studenoga 1645. godine, zaključeno je u Vijeću umoljenih, da guverner oružja Marin Držić, prema svojem izvještaju, napravi model za popravak i pojačanje gradskih zidina prema moru uz referat o tome. To je prvi put, da se u zaključcima Vijeća umoljenih spominje ime tog vrijednog vojnog stručnjaka i arhitekta, rođenog Dubrovčanina, u kojega je Republika imala puno povjerenje. Guverner oružja u starom Dubrovniku bio je neka vrsta šefa generalnog stožera republikanske obrambene snage. Tu dužnost vršili su obično strani vojni stručnjaci ili za to sposobni dubrovački pučani. Nikada guvernerom oružja nije imenovan jedan plemić, jer je Republika smatrala, da bi to moglo biti opasno po sam poredak. Naime jedan plemić, koji bi imao pod sobom cijelu dubrovačku vojsku, oružje i tvrđave, koji ima u gradu svoju rodbinu i prijatelje, a oni opet u većini slučajeva sebi privržene seljake, mogao bi doći u iskušenje, da se proglasi vladarom samodršcem i tiraninom, kako se to u Italiji dešavalo. Nasuprot tome, od jednog pučanina, a oni su svi više manje bili privrženi republikanskoj vladavini, takva opasnost nije prijetila. Od godine 1678. guver­neri oružja redovito su Napolitanci. Naime Republika je u svoje vrijeme bila zamolila napolitanski dvor, da joj pošalje jednog vojnog stručnjaka za tu dužnost. Napuljski je dvor to kasnije počeo smatrati svojim pravom, te se Republika svojih zadnjih 140 godina nije mogla toga riješiti, iako joj je, naročito u posljednje vrijeme, taj stranac bio pot­puno nepotreban. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. studenoga 1883. godine, u Dubrovniku je rođen slikar Marko Rašica. Motive iz Dubrovnika radio je u akvarelu, titrava i prozračna ugođaja mediteranskoga podneblja (Ulica u Dubrovniku, Vila sa čempresima). Izrađivao je drvoreze i reljefe u metalu, osobito srebru (Sv. Vlaho), a bavio se i restauracijom umjetnina, kao i scenografijom (Ivo Vojnović, Ekvinocij, 1902). U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 2013. godine, otvorena je retrospektivna izložba djela Marka Rašice pod naslovom «Nijedan dan bez linije», kojom je obilježeno 130 godina od rođenja i 50 godina od njegove smrti. (10)

Na današnji dan, 13. studenoga 1955. godine, u Dubrovniku jerođen Antun Matić (satnik). Pomorac, trajno nastanjen u Babinom Polju, na Mljetu. U Domovinski rat uključio se 1. listopada 1991., kao član posade MB "Perast". Ubijen je 5. listopada 1991. godine u Slanom. (11)

Na današnji dan, 13. studenoga 1974. godine, u Dubrovniku jerođen Josip Zvono(bojnik). Srednjoškolac, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 17. listopada 1991. godine na Pobrežju, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 13. studenog 1991. godine, u nagresorskom napadu se gađalo od »Zlatnog potoka« do Lapada. Granate su padale i na staru gradsku jezgru. *Oko sedam sati dvije teške granate pale su u predjelu Straduna. Pola sata kasnije uslijedila je još jedna detonacija. „Zanimljiva je i vijest Radio Dubrovnika da bi danas u podne trebalo nastupiti primirje. Takvu je izjavu navodno dao predsjednik općine," zapisao je Ivo Stjepović u knjizi zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti, te zaključio: "Slušamo vijesti o razaranju Grada, o golemim štetama na zgradama i privrednim objektima. Silina razaranja dosad je neviđena. U zadnja tri dana sručilo se na grad Dubrovnik i njegovo područje nekoliko tisuća razornih projektila različitih kalibara, a dio pao je i na samu povijesnu jezgru Grada. Štete su neprocjenjive, a mnoge od njih i nenadoknadive." Znak uzbune za opću opasnost na snazi je bio već peti dan.* Na potezu od Čajkovića do Rožata sve je bilo u dimu i plamenu. Gorio je i franjevački samostan u Rožatu, obnovljen prije nekoliko godina od posljedica potresa. Pogođena je sirena na vatrogasnom domu. (13) Premda su od 12.branitelji bili prisiljeni privremeno, na dva dana napustiti tvrđa­vu Imperijal, neprijatelj je nije uspio zauzeti, te je ostala jedina, na cijelom izvangradskom području, od strane agresora neosvojena otporna točka. (14) Nekoliko je dokumenata iz Domovinskog rata vrlo osjetljivog sadržaja, koji se odnose na delikatno vrijeme rata početkom studenoga 1991., kada se očekivalo da grad padne u ruke jugovojske i pridruženih paravojski. Udruga branitelja Zbora narodne garde Dubrovnik 1991. Uz Dan državnosti 2013. g. izlog svojih prostorija na Batali oblijepila s nekoliko takvih dokumenata. Među njima ističe se proglas Odbora za ljudska prava tadašnjeg Crvenog križa Dubrovnik na čelu s dr. Slobodanom Langom, te brojnim članovima, među kojima biskup Želimir Puljić, maestro Đelo Jusić, pregovarač s JNA Nikola Obuljen, književnik Feđa Šehović, Berta Dragičević i drugi, te tada istaknuti humanitarac dr. Andro Vlahušić, sadašnji gradonačelnik Dubrovnika. U proglasu objavljenom u Glasu grada, na današnji dan, 13. studenog 1991. godine, navodi se da se zbog izuzetno teške situacije treba razmišljati o demilitarizaciji u cilju zaštite ljudskih života i povijesnog blaga, što podrazumijeva razoružanje hrvatskih branitelja i odlazak iz grada svih koji nemaju dubrovačko boravište. Među izloženim dokumentima je i nacrt sporazuma s JNA u kojem se detaljno i precizno opisuje tehnika mogućeg razoružanja, predaja lakog i teškog oružja, deportacija „stranih plaćenika“, te uspostava Policijske stanice Dubrovnik u predratnim okvirima, s identičnim nacionalnim sastavom. Ti od ranije poznati i objavljivani dokumenti nastali su u najtežem vremenu za obranu Dubrovnika od početka studenog 1991. godine kad su grad i okolno područje bili u katastrofalnom stanju, a oni koji su tada živjeli u okruženju bili prilično pesimistični oko razvoja ratne situacije. (15) Na današnji dan, 13. studenoga 1992. godine, poginuo je pripadnik 141. brigade HV-e, Dalibor Jurić. (16) Na današnji dan, 13. studenog 1993. godine na Pelješcu, pri obnašanju borbene zadaće nesretnim slučajem poginuo je pripadnik HRM-e BrankoBosnić. (17) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 179,180

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 331,332,333

http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/670-sveti-stanislav-kostka

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 183,184

(8) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 126,127,*111

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 179,180

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -73-

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -102-

(13) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 537

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 45

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35

(15)http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/214006/Default.aspx

ANTUN MASLE

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-261-

(17) SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39,40, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -226- Branko Bosnić

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,2 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 19.11.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. studenog iste 1534. godine, Senat je prihvatio plan za gradnju lazareta na otoku Lokrumu. (0) Na današnji dan, 19. studenoga 1611. ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 20.11.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 21.11.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 18.11.2017 08:20

Subota, 18.11.2017 08:20

Petak, 17.11.2017 08:20

Petak, 17.11.2017 08:20

Četvrtak, 16.11.2017 08:20

Četvrtak, 16.11.2017 08:20

Srijeda, 15.11.2017 08:20

Srijeda, 15.11.2017 08:20